FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) odlučila je na mjesečnom redovnom zasjedanju u četvrtak zadržati postojeće kamatne stope, a na isti potez odlučila se i britanska središnja banka. ECB je tako zadržala ključnu kamatnu stopu u visini 0,75 posto, stoji u bančinom priopćenju po dovršetku dvodnevnog zasjedanja. U fokusu tržišta bit će sada tiskovna konferencija čelnika ECB-a Marija Draghija na kojoj se očekuje objava pojedinosti novog plana kupovina državnih obveznica. Cilj je toga programa sniziti visoke troškove zaduživanja Španjolske i Italije. U odvojenom izvješću britanska središnja banka objavila je da je njezin odbor za monetarnu politiku odlučio da zasad neće poduzimati nove mjere za poticanje stagnirajućeg britanskog gospodarstva. Ostaje tako i dalje pri planu kupnje 50 milijardi funta vrijednih britanskih državnih obveznica do studenoga, čime bi ukupna vrijednost toga programa dosegnula 375 milijardi funta. Cilj je tog programa, poznatog kao kvantitativno ublažavanje, povećati ponudu novca i stimulirati gospodarsku aktivnost putem potrošnje i zaduživanja. Britanska središnja banka ujedno je zadržala postojeću kamatnu stopu od rekordno niskih 0,5 posto, u skladu s očekivanjima ekonomista iz Reutersove ankete.
RIM - Cijene hrane stabilizirale su se u četvrtak na razinama nadomak onima zabilježenima u vrijeme krize hrane u 2008., a zalihe žitarica ove će se godine vjerojatno smanjiti zbog nedovoljnog uroda, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu (FAO). Indeks cijena hrane koji FAO izrađuje, a mjeri mjesečne promjene cijena košarice temeljnih prehrambenih proizvoda ostao je u kolovozu nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, na 213 bodova. Košarica obuhvaća žitarice, uljarice, mliječne proizvod, meso i šećer. Time se indeks zadržao nadomak razine koju je dosegnuo za vrijeme krize hrane u 2008. Agencija je snizila prognozu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini za četiri posto, na 2,295 milijardi tona, s dosada prognoziranih 2,396 milijardi tona. U FAO-u upozoravaju da svjetska proizvodnja žitarica neće biti dovoljna da u cijelosti pokrije tržišnu sezonu 2012/2013., nagovješćujući neočekivano velik pad zaliha. Sada procjenjuju da će se zalihe žitarica oštro smanjiti i na kraju 2013. iznositi 503 milijuna tona, što je šest posto ispod prognoza u srpnju.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso usprotivio se u četvrtak u Bruxellesu idejama da se zbog poticanja konkurentnosti dovodi u pitanje socijalno tržišno gospodarstvo i europski socijalni model. "Neki kažu da bismo zbog problema s konkurentnošću mi trebali dovesti u pitanje naše socijalno tržišno gospodarstvo, naš socijalni model. Ne slažem se s tim. Komisija se ne slaže s tom analizom jer znamo i možemo vidjeti u praksi da su neke od najkonkurentnijih zemalja u Europi i svijetu upravo one zemlje koje su aktivnije u smislu socijalne Europe koju želimo graditi", rekao je Barroso u svom govoru na početku dvodnevne konferencije o zapošljavanju na kojoj sudjeluju najviši europski dužnosnici i predstavnici zemalja članica. Barroso se također usprotivio nekim zemljama koje se u okviru pregovora oko višegodišnjeg proračuna EU-a zauzimaju za smanjenje socijalnih davanja i za ukidanje europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, koji je namijenjen radnicima koji ostanu bez posla.
PARIZ - Prognoza za velika razvijena gospodarstva pogoršala se u posljednjih nekoliko mjeseci budući da se kriza eurozone proširila iz rubnih dijelova u središnji dio regije, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U OECD-u predviđaju da će sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta u cjelini (G7) u ovoj godini porasti po stopi od 1,4 posto, ali se prognoze za pojedine zemlje u toj grupi znatno razlikuju. Posebno se izdvajaju slabi izgledi za europske zemlje. Tako je OECD oštro snizio prognozu za vodeće gospodarstvo eurozone, Njemačku, s 1,2 na 0,8 posto, istaknuvši da dužnička kriza eurozone sve više pritišće središnja gospodarstva u regiji. OECD je izmijenio prognozu za Britaniju na 0,7-postotni pad aktivnosti, s dosada očekivanog rasta za 0,5 posto. SAD bi po OECD-ovim najnovijim prognozama trebao u ovoj godini porasti za 2,3 posto, čime je blago snižena njihova svibanjska prognoza o 2,4-postotnom rastu. "Eurozona je i dalje ključna točka, epicentar krize", kazao je novinarima glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan.
BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je pokrenula istragu protiv kineskih proizvođača solarnih panela, koje europski proizvođači optužuju da izvoze svoje proizvode po cijenama nižim od troškova proizvodnje. "Europska komisija je danas pokrenula antidampinšku istragu o uvozu solarnih panela i njihovih ključnih komponenti iz Kine", kaže se u priopćenju Komisije. Komisija navodi da je europska udruga proizvođača solarnih panela ProSun potkraj srpnja podnijela tužbu u kojoj tvrdi da kineski proizvođači izvoze svoje proizvode po dampinškim cijenama. To je dosad najveća antidampinška tužba - Kina je prošle godine u Europsku uniju izvezla solarnih panela i njihovih komponenti u vrijednosti od 21 milijardu eura. Europski proizvođači solarnih panela suočeni su s konkurencijom jeftinih solarnih panela iz Kine, zbog čega je samo u Njemačkoj nekoliko tvornica moralo zatvoriti svoja vrata. Komisija je najavila da će istraga trajati 15 mjeseci te da je po međunarodnim trgovinskim pravilima moguće unutar devet mjeseci od pokretanja istrage uvesti privremene antidampinške carine, pod uvjetom da postoji dovoljno očitih dokaza dampinga.
BERLIN - Njemačka industrija u srpnju je zabilježila rast narudžbi od 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, poglavito zahvaljujući snažnom rastu domaćih narudžbi, pokazali su u četvrtak najnoviji podaci njemačkog ministarstva gospodarstva. Domaće narudžbe uvećane su 1,0 posto na mjesečnoj razini, a inozemne za 0,1 posto, unatoč 0,6-postotnom padu narudžbi iz eurozone. Takvi podaci bude nadu da bi domaća potražnja mogla poduprijeti najveće europsko gospodarstvo za vrijeme dužničke krize u eurozoni čiji kraj se zasad ne nazire. Ministarstvo gospodarstva priopćilo je da su narudžbe općenito ostale stabilne, dodajući kako je desezonirani obujam velikih narudžbi u srpnju bio gotovo na razini prosjeka u prvoj polovini godine unatoč kolebljivom raspoloženju. Ministarstvo je ujedno revidiralo podatke o narudžbama u lipnju, prema kojima je njihov pad iznosio 1,6 posto, nasuprot prvotno procijenjenih 1,7 posto.
PARIZ - Stopa nezaposlenosti u Francuskoj u drugom je tromjesečju dodatno uvećana, dosegnuvši 10,2 posto, objavio je u četvrtak tamošnji statistički ured. Rast nezaposlenosti zabilježen je i među mladima, te je u tromjesečnom razdoblju zaključno s lipnjem u prosjeku ona iznosila 23,5 posto, objavio je dalje Insee. Ovih je dana vlada u Parizu kazala da je broj nezaposlenih u Francuskoj premašio tri milijuna. Iako je riječ o simboličnoj brojki, nezaposlenost je ponovo izbila u prvi plan u drugom najvećem gospodarstvu eurozone. Francuska nezaposlenost kontinuirano raste od prošle godine i trenutno je najviša od 1999. Visoka nezaposlenost, poglavito među mladima, boljka je mnogih zemalja diljem Europe koje muku muče s velikim dugovima u okolnostima usporenih aktivnosti u globalnom gospodarstvu.
MILANO - Recesijom pogođena Italija je objavila da je u srpnju ostvarila višak u razmjeni sa zemljama izvan Europske unije u iznosu 1,84 milijardi eura, dok je u istom razdoblju lani bilježila manjak od 452 milijuna eura. To je treći mjesec zaredom da treće najveće gospodarstvo eurozone ostvaruje višak u razmjeni sa zemljama koje nisu članice EU-a. Talijanski izvoz u te zemlje uvećan je za 9,5 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dok je uvoz iz tih zemalja smanjen za 4,8 posto, pokazali su podaci tamošnjeg statističkog ureda Istata. U usporedbi s prethodnim mjesecom talijanski izvoz u zemlje izvan EU-a u srpnju je smanjen za 0,3 posto, dok je uvoz iz tih zemalja uvećan 2,1 posto, pokazuju podaci statističkog ureda.
BEČ - Nacionalizirana austrijska banka Hypo Alpe Adria izvijestila je da mora prikupiti više kapitala no što je dosada propisano kako bi se uspješno nosila s eventualnim šokovima. Banka je u četvrtak priopćila da joj je austrijski financijski regulator (FMA) odredio da do kraja ožujka iduće godine prikupi 2,19 milijardi eura dodatnog kapitala. Time je povećan početno određeni iznos od potrebnih 1,5 milijardi eura dodatnog kapitala ali i produljen rok za njegovo prikupljanje, i to za tri mjeseca. To je već drugi put da financijski regulator produljuje rokove Hypou za jačanje kapitala. "Novi iznos koji traži agencija za financijske usluge (FMA) temelji se u prvom redu na novoj, konzervativnoj procjeni kreditnog rizika zbog recesije, te na sve napetijoj situaciji na financijskim tržištima", tumači banka u priopćenju. Financijski je regulator povisio i propisan udio vlastitog u ukupnom kapitalu (equity ratio), na 12,67 posto, s dosada propisanih 12,04 posto.
LJUBLJANA - Dvije najveće slovenske banke, Nova Ljubljanska banka (NLB) i Nova Kreditna banka Maribor (NKBM), koje su u većinskom vlasništvu države, imaju 2,7 milijardi eura loših i vrlo rizičnih kreditnih plasmana, prema povjerljivom izvješću središnje banke koje prenose slovenski mediji. Riječ je o izvješću što ga je prije tjedan dana premijer Janez Janša dao državnom odvjetništvu i ministarstvu unutarnjih poslova, uz poziv da što prije ispitaju sumnje o mogućoj šteti nanesenoj državnoj imovini u poslovanju tih banaka. Prema izvješću središnje banke, bilanca NLB-a opterećena je s 2,091 izuzetno slabih kreditnih plasmana, pa ona može računati samo na povrat manjeg dijela novca ako unovči jamstva. Najveći dio vjerojatno nenaplativih kredita odnosi se na građevinske tvrtke. Ukupni iznos rizičnih kreditnih plasmana NKBM-a, po podacima slovenske središnje banke, iznosi 612 milijuna eura. Struktura loših dužnika slična je kao i kod NLB-a, a riječ je o građevinskim poduzećima, financijskim ili investicijskim društvima.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte očekivanjima da će Europska središnja banka (ECB) novim programom kupnje obveznica ublažiti dužničku krizu u eurozoni. Barel sirove nafte na londonskom je tržištu poskupio 1,10 dolara, na 114,19 dolara. Na američkom se tržištu prodavao po 1,08 dolara višoj cijeni, od 96,44 dolara. Europska dužnička kriza i usporavanje globalnog gospodarskog rasta potaknuli su zabrinutost za izglede robne potražnje. Ulagači se sada nadaju da će novi ECB-ov program kupnje obveznica pomoći sniziti troškove zaduživanja Španjolske i Italije, kako bi se gospodarstvo eurozone počelo oporavljati od recesije. Bančin predsjednik Mario Draghi trebao bi na današnjoj redovnoj konferenciji za novinstvo objaviti detalje najavljene kupnje obveznica i time konkretnim mjerema potkrijepiti prošlomjesečno obećanje da će učiniti sve što treba kako bi zaštitio euro.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice skočile su u četvrtak temeljem očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) tijekom dana objaviti pojedinosti novog plana za ublažavanje visokih troškova zaduživanja problematičnih zemalja eurozone. Londonski FTSE skočio je 0,5 posto na 5.688 bodova, frankfurtski DAX za 1,2 posto na 7.048 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,3 posto i iznosio 3.448 bodova. Rast tržišta dionica poduprle su izjave dužnosnika eurozone da je ECB spreman izdvojiti velike iznose za kupovinu kratkoročnih obveznica, uz stroge uvjete. Dužnosnici su također kazali da je banka spremna odreći se svog statusa vjerovnika s prvenstvom naplate, što znači da bi u slučaju problema s otplatom imala isti tretman kao i privatni vjerovnici. Među dobitnicima izdvajale su se u četvrtak dionice rudarskih kompanija, pa su tako dionice kompanija Eurasian Natural Resources, Vedanta i Antofagasta poskupjele od 2,8 do četiri posto. Na dobitku su bile i banke. Deutsche Bank skočio je 2,4 posto, a Credit Agricole 2,5 posto.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok je euro ojačao zahvaljujući vijestima da će čelnici Europske središnje banke odobriti program neograničene kupnje državnih obveznica kako bi se smanjila cijena zaduživanja članica eurozone. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Singapuru skliznule između 0,2 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji ojačali su, pak, između 0,2 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je zaronio na najnižu razinu u pet mjeseci. Pozitivno na tržišta djeluju medijski napisi da će na današnjoj sjednici čelnici ECB-a odobriti program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone, kao što su Italija i Španjolska, u neograničenom iznosu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči sjednice čelnika Europske središnje banke od kojih se očekuju nove mjere za suzbijanje dužničke krize. Dow Jones indeks ojačao je 11 bodova, ili 0,09 posto, na 13.047 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,11 posto, na 1.403 boda, a Nasdaq indeks 0,19 posto, na 3.069 bodova. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 5,5 milijardi dionica, znatno ispod prosječnog dnevnog obujma u ovoj godini od 6,6 milijardi.