LONDON - Rejting agencija Moody's snizila je danas prognozu rejtinga Europske unije sa stabilne na negativnu, upozorivši da bi mogla sniziti njezin vrhunski rejting ako smanji rejtinge njezina četiri najveća proračunska davatelja: Njemačke, Francuske, Britanije i Nizozemske. Spomenute zemlje sudjeluju u punjenu zajedničkog europskog proračuna s 45 posto. Taj potez ojačat će pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da u četvrtak na svome zasjedanju izloži detalje o novoj shemi za kupnju državnih obveznica kako bi pomogla prekomjerno zaduženim zemljama eurozone. Moody's je priopćio da je rejting EU-a posebno osjetljiv na bilo kakve promjene rejtinga spomenute četiri zemlje EU-a, koje imaju Aaa rejting, implicirajući time da bi, ako dođe do snižavanja njihova rejtinga, mogao biti snižen i rejting EU-a. Isto tako, Moody's bi procjenu rejtinga EU-a mogao vratiti na stabilnu ako se poboljšaju procjene rejtinga tih zemalja.
LUXEMBOURG - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju su u eurozoni porasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, te za 1,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je europski ured za statistiku, Eurostat. U 27-članoj Europskoj uniji proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su također za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema istom lanjskom razdoblju uvećane za 1,5 posto. Rastu proizvođačkih cijena u srpnju u obje zone prethodio je njihov pad u prethodnom mjesecu za 0,5 posto u eurozoni, te za 0,8 posto na razini cijele EU. Na mjesečnoj razini, prema podacima kojima trenutno raspolaže statistički ured, najizrazitiji rast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima zabilježen je u Grčkoj, od 2,1 posto. Najviše su pak proizvođačke cijene na mjesečnoj razini pale u Danskoj, za 1,6 posto. Na godišnjoj razini najveći rast proizvođačkih cijena u srpnju je zabilježen na Cipru, od 6,9 posto, a najslabiji rast imale su Austrija i Malta, od 0,2 i 0,7 posto.
BRUXWELLES - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi dao je naslutiti da će središnja banka nastaviti kontroverzni program kupovina obveznica unatoč protivljenjima njemačke središnje banke Bundesbanke, izvijestili su mediji. Program bi omogućio kupovine obveznica s rokovima vraćanja do tri godine, kazao je Draghi prema navodima zastupnika u Europskom parlamentu koji su u ponedjeljak sudjelovali na sastanku odbora za monetarnu politiku. "Očekivao bih nakon toga sastanka da će se kupovine obveznica nastaviti", kazao je novinarima nakon sastanka zastupnik njemačke stranke zelenih Sven Giegold prema europskom informativnom portalu EUObserver. Njegov francuski kolega u EP-u Jean-Paul Gauzes, kazao je da je Draghi pojasnio da nema ništa protiv toga da ECB na sekundarnom tržištu kupuje obveznice s rokom dospijeća od dvije do tri godine budući da to ne znači tiskanje novca. Budući da ne smije izravno kupovati obveznice od vlada, središnja banka kupovala bi ih od trgovaca na sekundarnom tržištu i time poticala potražnju i utjecala na snižavanje kamatnih stopa. ECB-ov program kupnje obveznica postoji od 2010. ali je ove godine zamrznut nakon golemih bančinih intervencija u studenome prošle godine koje su pomogle sniziti troškove zaduživanja Španjolske i Italije.
MADRID - Nezaposlenost u Španjolskoj porasla je u kolovozu nakon što je četiri uzastopna mjeseca padala, podaci su ministarstva rada i socijalne skrbi. Broj registriranih nezaposlenih povećan je u kolovozu za 38.179 u odnosu na prethodni mjesec, što predstavlja stopu rasta od 0,83 posto. U srpnju njihov se broj smanjio za 27.814, odnosno za 0,6 posto. U ministarstvu rada ipak napominju da je kolovoški rast broja nezaposlenih najslabiji od 2006., te da je ispod dugoročnog prosjeka. Ukupno je u Španjolskoj na kraju prošlog mjeseca registrirano bilo 4,63 miljiuna nezaposlenih. Zemlja ima najvišu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz broj nezaposlenih povećan je za 494.707 odnosno za 11,98 posto. U poljoprivrednom je sektoru registrirana nezaposlenost pala u kolovozu za 0,81 posto u odnosu na prethodni mjesec dok je u industriji porasla za 1,3 posto. U istom je promatranom razdoblju povećan i broj nezaposlenih u građevinarstvu i uslužnom sektoru.
MADRID - Andaluzija je od Madrida zatražila državni zajam od milijardu eura za otplatu svojih dugova, postavši time četvrta španjolska regija koja je zatražila hitnu pomoć središnje vlade koja razmatra hoće li zatražiti cjelovit program pomoći od EU-a. Vlada najnapučenije španjolske regije, koja ostvaruje 15 posto španjolskog BDP-a, objavila je u ponedjeljak da će joj hitan zajam pomoći da prebrodi krizu dok razmatra hoće li uložiti formalni zahtjev za pomoć iz državnog fonda za likvidnost. Pomoć iz tog fonda, vrijednog 18 milijardi eura, već su zatražili Valencija, Katalonija i Murcija. Fond je uspostavljen u srpnju, no još nije počeo s radom. Andaluzija je istaknula da će taj iznos biti odbijen od redovitih transfera središnje vlade. Katalonija, koja ostvaruje petinu španjolskog BDP-a, objavila je također da će možda trebati hitan zajam ovaj mjesec ne proradi li uskoro državni krizni fond iz kojeg planira povući nešto više od pet milijardi eura. Valencija je u četvrtak najavila da bi iz Fonda tražiti 4,5 milijarda eura, umjesto predviđenih 3,5 milijarda.
ZUERICH - Švicarsko gospodarstvo neočekivano se smanjilo u drugom tromjesečju zbog slabije domaće potražnje i vanjske trgovine. Realni bruto domaći proizvod pao je u drugom tromjesečju za 0,1 posto, nakon što je u prvom tromjesečju porastao za naniže revidiranih 0,5 posto, objavilo je ministarstvo gospodarstva. Ekonomisti su prognozirali rast za 0,2 posto. To je prvi pad gospodarskih aktivnosti od trećeg tromjesečja 2011. Na godišnjoj razini gospodarski rast više je nego prepolovljen u drugom tromjesečju, na 0,5 posto, s 1,2 posto koliko je iznosio u prva tri mjeseca ove godine. Osobna potrošnja porasla je u drugom tromjesečju za 0,3 posto, usporivši u odnosu na prvo tromjesečje kada je porasla za 0,9 posto. Državna potrošnja istodobno je povećana za jedan posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju smanjena za 0,4 posto. Izvoz roba i usluga negativno je utjecao na BDP. Tako je izvoz roba, uz izuzetak onih luksuznih, pao za 0,7 posto, dok je uvoz kliznuo za 0,5 posto. Domaća potražnja istodobno se smanjila za 0,2 posto.
LJUBLJANA - Unatoč diplomatskom optimizmu u izjavama, obostrano prihvatljivo rješenje za problem Ljubljanske banke nakon kojega bi Ljubljana bila spremna ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom još je daleko, ocjena je iz komentara vodećeg slovenskog lista "Delo" povodom susreta slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i hrvatske ministrice Vesne Pusić u ponedjeljak na Bledu. "Rješenja za više od dva desetljeća neriješeno pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke još nema. I financijski stručnjaci dviju vlada od njega su još daleko. Iz brojnih službenih izjava može se razabrati da je još vrlo dugi put do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje strane", navodi se u komentaru. Posebno će teško biti doći do rješenja, navodi "Delo", ako se bude inzistiralo na interpretacijama namijenjenima vlastitoj javnosti, navodi list.
BUDIMPEŠTA - Mađarska računa da bi mogla nastaviti razgovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u rujnu, izjavio je za internetsko izdanje budimpeštanskog dnevnika Vilaggazdasag glavni mađarski pregovarač. Mađarsko izaslanstvo na čelu s Mihaljijem Vargom očekuje da će se dvije strane držati dogovorenih rokova i da će se pregovori nastaviti u rujnu, kazao je Varga. Ravnatelj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za vanjsku politiku Gerry Rice kazao je prošlog tjedna da je MMF u kontaktu s mađarskim vlastima u vezi s nastavkom razgovora o zajedničkom programu MMF-a i Europske unije za Mađarsku ali konkretan datum još nije određen. Na kraju prvog kruga pregovora u srpnju premijer Viktor Orban kazao je da će se izaslanstvo EU-a i MMF-a vratiti u Mađarsku u rujnu, kada će vlada po njegovim riječima reagirati na njihovo mišljenje o proračunu za 2013. i na uvjete za finacijsku pomoć. Dva su upućena izvora za Reuters u srpnju potvrdila da su zajmodavci sastavili popis strogih uvjeta i da vlada mora odgovoriti na njih prije nastavka pregovora u rujnu.
FRANKFURT - Osoblje na komercijalnim letovima najveće njemačke zrakoplovne kompanije Lufthanse, u štrajku je od utorka ujutro u zračnim lukama Frankfurt i Berlin-Tegel, a nastavit će sa štrajkom popodne u Muenchenu, objavio je sindikat UFO. Ukupno je 180 otkazanih letova. Štrajk je počeo u 6 sati u zračnoj luci Frankfurt, trećoj u Europi, i trebao bi trajati do 14 sati. U muencheskoj zračnoj luci štrajk bi se trebao protegnuti od 13 do 24 sata. Štrajk je odlučen nakon neuspjeha pregovora s upravom o plaćama i radnim uvjetima.
LONDON - Cijena nafte prekoračila je u utorak na londonskom tržištu razinu od 116 dolara po barelu, podržana nadama o novim stimulativnim mjerama središnjih banaka SAD-a i Europe, te sporim početkom proizvodnje u Meksičkom zaljevu nakon uragana Izaka. Barel sirove nafte na londonskom je tržištu poskupio 30 centi, na 116,08 dolara, nakon što je nakratko dosegnula i 116,36 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 53 centi višoj cijeni od 97 dolara. Američka su tržišta jučer bila zatvorena zbog Dana rada. Analitičari kažu da su tržišta dobro raspoložena uoči sastanka Europske središnje banka (ECB) u četvrtak i dvodnevnog okupljanja čelnika američke središnje banke u sljedećem tjednu. "Glavni su pokretač u ovom trenutku očekivanja povezana s ECB-ovom objavom u četvrtak, ulagači tragaju za naznakama novog ciklusa kupnje obveznica. Također očekuju objavu s američkog tržišta rada kako bi vidjeli hoće li podaci biti dovoljno slabi da Fed zadrži vrata otvorena za treći krug monetarnog popuštanja", rekao je Filip Petersson iz SEB Commodity Researcha.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale zbog niza naznaka slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava, no pad cijena je ograničen jer se ulagači nadaju novim poticajnim monetarnim mjerama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,2 i 0,6 posto. U Singapuru su cijene porasle blagih 0,1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,2 posto. Jučer objavljena izvješća pokazuju da industrijska aktivnost slabi širom svijeta, od eurozone do Kine. Već mjesecima cijene dionica na svjetskim burzama rastu upravo zahvaljujući nadi ulagača u dodatne monetarne poticajne mjere, od SAD-a i Kine, do eurozone.