ZAGREB - Popis poreznih dužnika koji je objavio ministar financija Slavko Linić našao se i na stranicama dnevnika Financial Timesa, koji ocjenjuje da je to barem nada za hrvatske prihode i primjećuje da je popis objavljen na zaprepaštenje nekih i oduševljenje mnogih. Popis, piše FT, uključuje građevinske divove, velike poduzetnike, skromne obrtnike i rock-zvijezde koje, kako vlast tvrdi, duguju ukupno 52 milijarde kuna. Za Hrvatsku koja se sprema za ulazak u EU za manje od godine dana i koja očajnički želi poduprijeti državne financije, jasno je da reforma sustava naplate poreza jako kasni, ističe FT. List prenosi riječi Nade Čavlović Smiljanec, ravnateljice Porezne uprave, koja za ovaj fijasko okrivljuje HDZ, uz opasku da osoblje Uprave nije krivo. No, te su optužbe, podsjeća FT, izazvale oštar odgovor druge strane pa tako Tempo i HRT, koji prednjače u dugovanju, ukazuju na činjenicu da su u pravnom sporu s Poreznom upravom i tvrde sa su svote uvelike preuveličane. Također, navodi FT, mnoge tvrtke i pojedinci podsjećaju da kasne s uplatom poreza jer im državne tvrtke nisu platile svoje račune.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo još uvijek raste, ali njegove izglede sve više pomućuju značajni rizici vezani za dužničku krizu, upozorilo je ministarstvo gospodarstva. U teškom gospodarskom okruženju njemačko gospodarstvo i dalje pokazuje priličnu snagu, istaknuo je ministarstvo u mjesečnom izvješću. Očekuje se da će BDP ponovo umjereno porasti u drugom tromjesečju, kao što signaliziraju raspoloživi pokazatelji osobne potrošnje i vanjske trgovine, navodi se u priopćenju. Usprkos tome, nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju, zamah će zamjeno usporiti, s obzirom na slabiji međunarodni trend. Uteg je i dalje dužnička kriza u nizu zemalja eurozone, što potpiruje neizvjesnost, napominju u ministarstvu. Dugoročnije prognoze za njemačko gospodarstvo za sada ostaju oprezne i opterećene značajnim rizicima, zaključuju u ministarstvu. U prvom tromjesečju njemačko je gospodarstvo poraslo 0,5 posto, dok su mnogi njemački partneri u eurozoni zaglibili u recesiju. Stoga i njemački izvoz posustaje i neki analitičari drže da bi u drugom tromjesečju gospodarstvo moglo stagnirati. Niz novijih ekonomskih pokazatelja zaista potvrđuje ocjene o posustajanju pa je tako njemački izvoz u lipnju pao 1,5 posto, nakon 4,1-postotnog rasta u svibnju. Najveći je uteg bio upravo pad izvoza u eurozonu.
TOKIO - Japanska meteorološka agencija upozorila je na pojavu El Nina, globalnog atmosfersko-oceanskog fenomena i procijenila da će potrajati do zime i dodatno potaknuti rast cijena hrane koje već rastu zbog suše. Cijena kukuruza porasla je više od 60 posto u dva zadnja mjeseca u SAD-u zbog najteže suše u 56 godina, a i prinosi soje trpe zbog suše u Južnoj Americi. I UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je u četvrtak da bi se mogla ponoviti 2008., krizna godina po rastu cijena hrane. Posljednji podaci govore da se pojavio El Nino, objavila je japanska meteorološka agencija o uvjetima u ekvatorijalnom Pacifiku i najavila da su "veliki izgledi da bi se El Nino mogao zadržati do zime". Nepoznanica je koliko će biti jak, a jaki El Nino izaziva velike suše u Australiji, dijelovima Afrike, jugoistočne Azije te u Indiji, no istodobno u drugim dijelovima donosi kiše. On može poboljšati prinose kukuruza i soje u Južnoj Americi, a istodobno uništiti žetve u Australiji. Mogao bi pogoditi i prinose kave, kakaovca, riže i šećera u jugoistočnoj Aziji. Posljednji oštri El Nino dogodio se 1998.
OSLO - Norveški stabilizacijski fond, "težak" 600 milijardi dolara, dodatno je u drugom tromjesečju smanjio izloženost problemima pritisnutoj eurozoni, a u narednim mjesecima namjerava pojačano kupovati imovinu gospodarstava u nastajanju. Fond upravlja norveškim prihodima od nafte i spada među najveće svjetske ulagače. Norveška se postupno povlači iz imovine zemalja eurozone, posebno onih njezinim rubovima, i namjerava trajno smanjiti udio Europe u svom portfelju, s obzirom na zastoj u gospodarskom oporavku Starog kontinenta. Veći dio novca bit će uložen u tržišta u nastajanju, posebno u obveznice, najavio je na konferenciji za novinstvo izvršni direktor fonda Yngve Slyngstad. Razlog nije težnja višim prinosima već pokušaj da se rasprši rizik, dodao je. Fond je pojačao izloženost američkim i japanskim obveznicama. Istodobno je, u znak zabrinutosti zbog sumornih izgleda za gospodarstva zapadne Europe, smanjio izloženost britanskim, francuskim i talijanskim obveznicama. Povećao je pak izloženost njemačkim obveznicama, koje u slučaju onih dvogodišnjih trenutno nose negativne prinose od minus 0,06 posto.
SARAJEVO - Elektroprivreda Bosne i Hercegovine gradit će novu hidroelektranu na rijeci Bosni nizvodno od Zenice, koja bi godišnje trebala proizvoditi nešto više od 96 gigavatsati električne energije, priopćeno je u petak iz sjedišta te tvrtke u Sarajevu. Nova hidroelektrana, snage nešto manje od 20 megavata, gradit će se na temelju ugovora o tridesetogodišnjoj koncesiji za korištenje vodnog dobra kojega su u petak potpisali ministar industrije, energetike i rudarstva Federacije BiH Erdal Trhulj i generalni direktor EP BiH Elvedin Grabovica. Gradnja bi trebala biti dovršena u iduće četiri godine, a ukupna investicija procijenjena je na 126 milijuna konvertiiblnih maraka (oko 63 milijuna eura).
LONDON - Euro je u petak oslabio na međunarodnim tržištima valuta budući da je neizvjesnost u vezi s mjerama Europske središnje banke (ECB) za suzbijanje dužničke krize potaknula neke ulagače na prodaje jedinstvene europske valute a uteg je bila i opća nesklonost ulagača rizičnijoj imovini. Euro je do podneva oslabio prema dolaru 0,3 posto, na 1,2270 dolara. Na dobrom je putu da zabilježi prvi tjedni gubitak u tri tjedna. Dolar je pak oslabio prema jenu, i to 0,15 posto, te se njime trgovalo po 78,42 jena. U prvoj polovini tjedna očekivanja da će ECB intervenirati kako bi snizio troškove zaduživanja Španjolske i Italije potaknula je rast eura na najvišu razinu u mjesec dana prema dolaru a ojačao je i prema japanskom jenu. Taj je optimizam u međuvremenu splasnuo, a prinosi na dvogodišnje španjolske i talijanske državne obveznice blago su porasli, što je potaknulo neke ulagače na dobitonosne prodaje eura.