ZAGREB - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović komentirao je sinoć najavu štrajka prosvjetnih djelatnika u slučaju smanjivanja njihovih prava iz kolektivnog ugovora, te ustvrdio da je riječ o nerazumijevanju vladina prijedloga jer bi, po predloženom, plaće učitelja i nastavnika trebale rasti. Da su sindikati prihvatili vladin prijedlog, vezano uz izmjenu temeljnog kolektivnog ugovora, učiteljima i nastavnicima plaće bi rasle, rekao je u Dnevniku Nove TV ministar Jovanović, prozvavši za nesporazume i nerazumijevanje sindikalne čelnike. "Važno je da svi učitelji i nastavnici čuju što vlada nudi, jer se jedino njima garantira rast plaća dok bi svima ostalima ona ostala ista", naglasio je ministar. Stoga, kaže, svi njegovi suradnici u ponedjeljak, na početku nove školske godine, izlaze na teren kako bi objasnili prosvjetnim djelatnicima da su oni jedini dobitnici predloženih promjena "u kojima se svatko od nas jednim dijelom mora odreći nekih svojih prava, ali ne i iznosa plaće". Osvrnuo se i na model javno-privatnog partnerstva, ocijenivši ga izuzetno značajnim projektom u školstvu, jer će, kaže, riješiti problem neadekvatnih uvjeta u školama, ali i osigurati investicije. "Šest milijardi kuna za 338 objekata, od kojih je 70 već spremno za natječaj koji će krenuti u listopadu, značit će novo zapošljavanje, rast BDP-a, a onda i više novca za škole", istaknuo je. Općinama koje za to nemaju dovoljno sredstava poručio je da one više "ne mogu imati onu odgovornost koju su imale do sada". One se mogu baviti nekim lokalnim temama, a dio koji se tiče vrtića i škola, prebacit će se na viši nivo, rekao je ministar. Za eksperimentalno uvođenje zdravstvenog odgoja u škole, ministar kaže kako se radi o interdisciplinarnom predmetu koji će omogućiti djeci da žive zdravije i kvalitetnije te preveniraju cijeli niz bolesti. Taj će program, kaže, obuhvaćati 70 posto gradiva koje se i dosad učilo u školama, a uz dodatnih 30 posto novih sadržaja omogućit će da se u školama ne uči samo za ocjenu, već za život. Nakon završetka ove eksperimentalne godine, podsjetio je, od iduće godine zdravstveni odgoj kreće kao redovna nastava u sve škole. "Projekt je razradila Agencija za odgoj i obrazovanje koja će tijekom rujna u sve škole poslati kurikulume s uputama na koji način će se program provoditi", rekao je ministar.
ZAGREB - Europski dan židovske baštine i kulture obilježen je sinoć u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) bogatim i raznolikim programom, a otvorena je i izložba "Remek djela Židova likovnih umjetnika iz zbirke Židovske općine Zagreb". Odabranim radovima na izložbi su predstavljeni umjetnici Milan Steiner, Stella Skopal, Rafael Talvi, Hinko Juhn, Marta Ehrlich, Oskar Herman, Ana Pappiero, Jehuda Epstein i Rikica Ovadija. Rekavši kako se židovsko stvaralaštvo i kulturna baština sve više spoznaju kao važan dio europskoga kulturnoga identiteta, predsjednica Odbora za zaštitu židovske kulturne baštine ŽOZ-a Mira Wolf izrazila je nadu da će se, "kad-tad izgraditi Židovski centar u Zagrebu" kako bi se, dodala je, kulturna baština ŽOZ-a mogla doista predstaviti na pravi način. Izložbu je otvorila predstavnica židovske manjine u Gradu Zagrebu Sanja Zoričić Tabaković, njezino održavanje kao i cijeli program obilježvanja Europskoga dana židovske baštine i kulture pozdravio je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić. Na otvorenju su, među ostalima, bili i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić. Europski dan židovske baštine i kulture, za koji se uvriježio naziv "Dan otvorenih vrata", održava se svake godine od 2000. na poticaj B'nai B'ritha Europe u svim europskim sredinama gdje su se održale ili obnovile židovske općine kako bi se javnost upoznala s vrijednostima židovske kulturne baštine te da bi se upozorilo na važnost koja se u židovstvu pridaje baštini, tradiciji i memoriji.
VARAŽDIN - Potpredsjednik i obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog Sabora Josip Leko jučer je u Varaždinu izjavio kako očekuje da će se početi ostvarivati najavljene nove investicije u Hrvatskoj, otvarati nova radna mjesta te da će građani sljedeće godine bolje živjeti. Istaknuo je kako smatra da svaku vlast treba kontrolirati, ali da od oporbe osim kritika, očekuje i konstruktivnost, a nje se, kazao je, još nije moglo vidjeti. "Mislim da je logično očekivati od Vlade da radi u dva pravca – vatrogasno da osigura da se održi standard ljudi, ali i da radi grube poteze kako bi se hrvatski smjer preokrenuo u drugom pravcu jer se više ne može živjeti na tuđem novcu i tuđoj akumulaciji, i bilo bi nerazumno nastaviti istom linijom, istim stazama i istom metodologijom", rekao je Leko.
VARAŽDIN - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko jučer je u Varaždinu izjavio da Vlada nema program kojim bi zaustavila negativne trendove u Hrvatskoj te je njezin rad ocijenio jako lošim. "Gospodarska aktivnost pada, nezaposlenost raste, cijene su sve više i to postaje neizdrživo", rekao je Karamarko dodavši kako smatra da je Vlada nakon osam mjeseci vladanja trebala barem nagovijestiti da ima nekakav program za zaustavljanje negativnih trendova. Istaknuo je da nitko nije očekivao da će Vlada u sedam-osam mjeseci napraviti čudo, ali da je trebalo zaustaviti negativne trendove, doći na pozitivnu nulu i početi pokretati pozitivne procese. "I mi bismo voljeli da oni uspiju zbog svih nas jer nije dobro da nam pada kreditni rejting, da smo iz recesije prešli u depresiju i sve su to opasne situacije. Nisu kadri izvući zemlju iz krize i u nama će imati onakvu oporbu kakvu su zaslužili. Povećat ćemo brzinu i intenzitet kritiziranja i predlaganja rješenja", rekao je Karamarko dodavši da HDZ ima gospodarski program i da će iznositi elemente toga programa onda kada odluče da je to za njih najbolje. "Ova vlast je stvorila vrlo žestoku antipoduzetničku klimu, oni ubijaju srednji poduzetnički sloj iz kojeg se gradira i viši sloj, a koji mi doživljavamo, i koji bi u budućnosti trebao biti kralježnica gospodarskog razvoja i gospodarskih standarda Hrvatske", rekao je predsjednik HDZ-a.
KRAPINA - Tjedan kajkavske kulture, jednu od najstarijih kulturnih manifestacija u sjevernoj Hrvatskoj, sinoć je otvorio zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš naglasivši kako je "u današnje vrijeme neobično važno da se kultura ne tretira kao nešto za što se kaže da je neproduktivno. Tjedan kajkavske kulture pokazat će da je itekako produktivan". Tjedan kajkavske kulture Krapina 2012. slavi kajkavski jezik u riječi, slici i pjesmi, a obiluje sadržajima za sve uzraste i glazbene ukuse. U ponedjeljak će se održati 11. znanstveni skup "Kajkavski jezik, književnost i kultura iz stoljeća", a kruna Tjedna je 47. Festival kajkavskih popevki.
OPATIJA - Opera "Armida", u režiji Geralda Stollwitzera i pod ravnanjem Michaela Fendrea, premijerno je sinoć prikazana u opatijskom Hotelu "Kvarner", u sklopu Festivala Kvarner. Uz Orkestar Purpur - projekt koji se sufinancira iz europskih fondova i okuplja glazbenike iz cijele Europe, u "Armidi" Josepha Haydna na terasi i u Kristalnoj dvorani Hotela "Kvarner" nastupili su Charlotte Dellion (Armida), Pauline Texier (Zelmira), Martin Piskorski (Rinaldo), David Tricou (Ubaldo), Konstantinos Klironomos (Clotarco) i Marcell A. Krokovay (Idreno), pjevači izabrani na audicijama u Londonu, Parizu, Beču i Berlinu.
Opera "Armida" uprizorena je u sklopu europskog projekta u kojem sudjeluje Udruga "Festival Kvarner", koja podupire i organizira Festival Kvarner.