BERLIN - Povjerenje potrošača u Njemačkoj za rujan ostalo je stabilno unatoč sve većoj zabrinutosti da će na najveće europsko gospodarstvo negativno utjecati dužnička kriza u mnogim drugim europskim zemljama. Istraživanje GfK instituta objavljeno u utorak pokazalo je da je indeks povjerenja potrošača za rujan ostao nepromijenjen u odnosu na kolovoz, na 5,9 bodova. Institut je priopćio da su se očekivanja potrošača vezana za gospodarstvo znatno pogoršala treći mjesec zaredom, dok su očekivanja vezana za plaće i spremnost za kupnju tek neznatno oslabili. Ukupnu vrijednost pokazatelja podupire prigušena sklonost potrošača štednji. Njemačko je gospodarstvo u boljem stanju nego 17-člana eurozona u cjelini, ali su učestale naznake da ipak nije posve imuno na krizu, kao što pokazuje poljuljano poslovno povjerenje.
FRANKFURT - Građani i poduzeća pojačano su u srpnju povlačili novac iz španjolskih banaka, pokazali su utorak objavljeni podaci Europske središnje banke (ECB), pa su se depoziti privatnog sektora smanjili gotovo pet posto, podaci su Europske središnje banke (ECB). Depoziti privatnog sektora u španjolskim bankama pali su na kraju srpnja na 1.509 milijardi eura, s 1.583 milijardi eura koliko su iznosili na kraju lipnja. Odljev depozita iz grčkih banaka zaustavljen je pak u prošlom mjesecu jer su lipanjski parlamentarni izbori prigušili strah od izlaska te zemlje iz eurozone, pokazuju nadalje podaci ECB-a. Irska je u srpnju zabilježila 1-postotno povećanje depozita dok su portugalski depoziti ostali uglavnom nepromijenjeni, kao i oni talijanski. Mjesečne oscilacije podataka uobičajena su pojava, a iznimka je nagli pad depozita nekoliko mjeseci zaredom u zemljama sa stabilnim bankovnim sustavima. Objavljeni ECB-ovi podaci nisu prilagođeni za sezonske učinke i blago se razlikuju od podataka nacionalnih središnjih banaka. Također ne uključuju depozite središnje države i financijskih institucija.
BEOGRAD - Banke u Srbiji od početka 2011. godine iznijele su iz zemlje i vratile u svoje inozemne tvrtke-majke gotovo 1,5 milijardi eura, od čega samo u prvih šest mjeseci ove godine 484,4 milijuna eura, pokazuju podaci Narodne banke Srbije o platnoj bilanci. Kako prenosi "Blic" od utorka, pozivajući se na te podatke, sve do prošle godine novac iz inozemstva slijevao se u srbijanske banke - 2009. slilo se 1,2 milijarde eura, a 2010. oko 660 milijuna. No, prošle godine iz Srbije je iznijeto milijardu eura, a u prvih šest meseci ove godine 484,4 milijuna. Kako tri četvrtine banaka u Srbiji ima osnivače u Europi, taj novac se i vratio u europske države, pogođene dužničkom krizom. Tajnik srbijanskog Udruženja banaka Veroljub Dugalić smatra da to što inozemne banke povlače novac nije neobično, jer banke u Srbiji teško pronalaze dobrog klijenta, dok istodobno imaju sasvim dovoljno kapitala.
MOSTAR - Koordinacija poljoprivrednih udruga u Federeciji BiH, koja okuplja jedanaest različitih udruga, najavila je da će u ponedjeljak 3. rujna blokirati granične prijelaze prema Hrvatskoj i Srbiji te važnije prometnice u BiH, zbog nezadovoljstva neisplatom. Sa sastanka koordinacije u Mostaru priopćeno je da "poljoprivredna politika federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerke Ivankovića Lijanovića vodi primarnu poljoprivrednu proizvodnju u propast". Koordinacija traži da Lijanović, koji je i suvlasnik mesne industrije iz Širokog Brijega te dopredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak, podnese ostavku na mjesto ministra. Poljoprivrednici ga optužuju za nezakonito trošenje poljoprivrednih poticaja i nepoštivanja zakona. Poljoprivrednici tvrde da je ministrovim naputkom ukinuta ili smanjena potpora ovčarskoj, pčelarskoj, povrtlarskoj, peradarskoj i ratarskoj proizvodnji, te da ministar Lijanović radi na planskom uništavanju domaće poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima poljoprivrednih udruga, uz smanjenje poticaja štete od suše u poljoprivredi u BiH iznose više 500 milijuna eura.
LJUBLJANA - Sloveniju na jesen prema najavama ekonomista očekuju znatna poskupljenja hrane, osobito mesa i kruha, a ugledni agrarni ekonomist Aleš Kuhar navodi da su za to uz ovogodišnju sušu u svijetu krive i domaće trgovačke marže. Trgovačke marže na hranu u Sloveniji su najviše među 27 članica EU-a i 30 posto veće od europskog prosjeka, izjavio je Kuhar u razgovoru za Slovensku televiziju. On tvrdi da bi domaći trgovački lanci poput Mercatora trebali povećati stupanj konkurentnosti koji je ispod europskog prosjeka, zbog čega je udio vodećeg trgovačkog lanca u slovenskoj maloprodaji zadnjih godina pao sa 35 na 30 posto. Trgovci bi trebali ulagati u konkurentnost, čime bi se popravio i položaj slovenskih proizvođača hrane u odnosu na uvoznu robu, izjavio je Kuhar. Slične prognoze pokazala je i studija o konkurentnosti slovenske agro-industrije i trgovine predstavljena na nedavno održanom međunarodnom poljoprivredmnom sajmu u Gornjoj Radgoni, a prema kojoj će položaj diskontnih lanaca i dalje jačati u odnosu na klasične trgovačke lance.
PARIZ/ZAGREB - Francuska banka Credit Agricole je izvijestila o slabijoj dobiti u drugom tromjesečju 2012. koja se dobrim dijelom pripisuje nastavljenim gubicima zbog izloženosti grčkim dugovima, prenose europski mediji. Neto dobit u drugom je tromjesečju smanjena za 2,1 posto na godišnjoj razini i iznosila je 863 milijuna eura, stoji u danas objavljenim rezultatima poslovanja treće najveće francuske banke. Pad dobiti posljedica je daljnjih 370 milijuna eura gubitaka povezanih s otpisom dugova u grčkoj banci Emporiki koju je Credit Agricole kupio 2006. godine, piše britanski BBC. Također, slabija dobit proizlazi i iz otpisa u iznosu 427 milijuna eura povezanog s udjelom Credite Agricolea u drugoj najvećoj talijanskoj banci Intesi Sanpaolo, navodi se u bančinom priopćenju. Credite Agricole, poput druge dvije velike francuske banke BNP Paribas i Societe Generale, značajno smanjuje svoje aktivnosti u segmentu investicijskog bankarstva i rasprodaje imovinu, od zajmova do poslovnih ogranaka, u pokušaju da se ponovo preusmjeri na segment poslovanja s građanima.
SYDNEY - Australija je objavila da će od sredine 2015. povezati svoju spornu shemu trgovine dozvolama za emisiju štetnih plinova s onom Europske unije u sklopu nastojanja da se ublaže klimatske promjene. Australija je u srpnju započela s realizacijom prve etape planirane naplate zagađenja ugljikovim spojevima putem takozvanog "poreza na ugljik", kojim se velike onečišćivače obvezuje na plaćanje 23 australska dolara (30 američkih dolara) za tonu ispuštenog ugljičnog dioksida. Vlada je već najavila da će nakon tri godine uspostaviti sustav trgovine dozvolama za emisiju ugljičnim plinovima, uz fleksibilnu cijenu dozvola koju će određivati tržište. Ministar za klimatske promjene Greg Combet dodao je da će od 2015. australski sustav biti povezan s onim EU-a. "To znači da će od 1. srpnja 2015. australska cijena dozvola biti zapravo jednaka kao i u drugom po veličini trgovinskom partneru" Australije, objasnio je Combet novinarima. Dva će sustava biti potpuno i dvosmjerno povezana, uz uzajamno priznavanje dozvola za emisiju, najkasnije 1. srpnja 2018., dodao je ministar.
LONDON - Cijena sirove nafte stabilizirala se u utorak ispod razine od 113 dolara za barel nakon što je dan ranije snažno poskočila zbog zatvaranja postrojenja za proizvodnju nafte u Meksičkom zaljevu povezanog s prolazom tropske oluje kroz tu regiju. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 33 centa, na 112,59 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 57 centi višoj cijeni, od 96,04 dolara. U ponedjeljak je barel u elektroničkoj trgovini na londonskom tržištu nakratko poskočio na 115,50 dolara za barel, u plusu gotovo dva dolara, budući da su američki prerađivači zatvorili pogone na obali u očekivanju tropske oluje Izak. Na kraju trgovanja stabilizirao se na 112,26 dolara. Na američkom tržištu najviša razina koju je cijena barela dosegnula tijekom jučerašnjeg dana iznosila je 97,72 dolara. "Budući da su američke rafinerije u Meksičkom zaljevu radile punim kapacitetom, tržišta su prekid snažno osjetila," izvijestili su analitičari JP Morgana. Energetske tvrtke smanjile su proizvodnju nafte u Meksičkom zaljevu za 78 posto, izvijestio je u ponedjeljak američki regulator.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok se čekaju nastupi središnjih bankara na skupu u Jackson Holeu krajem tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu oslabile između 0,2 i 0,3 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji blago su porasli, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,3 posto. Cijene kineskih dionica jutros su se stabilizirale, nakon što su jučer pale na najniže razine od ožujka 2009. godine. Naime, splasnula je nada da će Kina, nakon što je već dva puta od lipnja smanjila ključne kamatne stope, uvesti nove poticajne mjere jer je ponovno ojačala inflacija.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks blago pali jer su ulagači suzdržani zbog nedostatka novih poticajnih vijesti, dok je Nasdaq indeks ojačao, zahvaljujući novoj rekordnoj cijeni dionice Applea. Dow Jones oslabio je 33 boda, ili 0,25 posto, na 13.124 boda, a S&P 500 indeks 0,05 posto, na 1.410 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,11 posto, na 3.073 boda. Ulagači su bili suzdržani. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su zamijenile samo 4,4 milijarde dionica, znatno manje od prosječnog dnevnog obujma od 6,6 milijardi.