MANNHEIM/ZAGREB - Poslovna klima u Njemačkoj u kolovozu je neočekivano snažno pogoršana, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno važno izvješće instituta Ifo, nadovezujući se na niz slabih pokazatelja iz najvećeg europskog gospodarstva. Indeks poslovne klime koji izrađuje ugledni njemački institut u kolovozu se spustio na 102,3 boda, s revidirana 103,2 boda u prethodnom mjesecu. Time se spustio na najnižu razinu od ožujka 2010., kada je iznosio 102 boda. Pad indeksa četvrti mjesec zaredom ukazuje na pojačanu zabrinutost među poslovnim čelnicima u vezi dužničke krize koja sve jače potresa eurozonu. Njemačko gospodarstvo s krizom se nosi daleko bolje od ostalih članica eurozone. Tako je u drugom tromjesečju zabilježilo 0,3-postotni rast, a nezaposlenost je ostala na niskoj razini.
MADRID - Španjolska je u ponedjeljak izmijenila podatke o gospodarskim aktivnostima u 2010. i 2011. koji sada pokazuju da je gospodarstvo gotovo kliznulo iz jedne recesije u drugu. Gospodarske su aktivnosti prošle godine porasle samo 0,4 posto, a ne 0,7 posto kao što je prvobitno procijenjeno, izvijestio je statistički ured. U 2010. gospodarstvo se smanjilo za 0,3 posto, u odnosu na prvobitno procijenjen pad za 0,1 posto. Španjolska je 2010. izašla iz gotovo dvogodišnje recesije koju je prouročila svjetska financijska kriza i pucanje balona na tržištu nekretnina. Rezultat su ogromni dugovi i gubitak milijuna radnih mjesta. U međuvremenu je zemlja ponovo kliznula u recesiju, budući da se gospodarstvo smanjuje od zadnjeg tromjesečja prošle godine, uz tendenciju ubrzavanja pada. U drugom ovogodišnjem tromjesečju aktivnosti su se smanjile 0,4 posto, nakon 0,3-postotnog pada u prvom tromjesečju ove i posljednjem tromjesečju prošle godine. Nezaposlenost je poskočila na 24,6 posto. U ovoj godini vlada očekuje pad aktivnosti za 1,5 posto, te za dodatnih 0,5 posto u 2013.
MADRID - Španjolska očekuje da će iskoristiti oko 60 milijarda eura od ukupno 100 koliko joj je obećala eurozona za spašavanje njezinih posrnulih banaka, rekao je španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos u razgovoru za International Herald Tribune (IHT). Dvije neovisne revizorske kuće u lipnju su procijenile na 62 milijarde eura potrebe španjolskog financijskog sektora, posrnulog zbog izloženosti krizi u sektoru nekretnina. No španjolska vlada još čeka rezultate četiriju revizija kako bi odredila iznos koji će trebati njezinim bankama. "Mislim da to neće biti jako različito" u odnosu na 62 milijarde eura, rekao je ministar. U pogledu izvješća da bi Španjolska mogla zatražiti novu pomoć od eurozone kako bi snizila troškove zaduživanja, ministar je kazao da je ta mogućnost "posve otvorena".
LJUBLJANA - Gospodarska kriza i nagađanja da bi Slovenija radi sanacije najvećih banaka mogla biti prisiljena zatražiti pomoć znatno su smanjile povjerenje Slovenaca u zajedničku europsku valutu, ali i Europsku uniju u cjelini. Kad bi se danas na referendumu odlučivali o ulasku u Europsku uniju, 51 posto Slovenaca bilo bi za ulazak, a 41 posto protiv, pokazala je anketa koju je objavio dnevni list "Dnevnik". U travnju 2003. na referendumu je za ulazak u vodeću europsku integraciju glasovalo rekordnih 89,64 posto slovenskih birača. U telefonskoj anketi na reprezentativnom uzorku od 700 ispitanika provedenoj prošlog tjedna, 63,5 posto ispitanika navelo je da i danas unatoč nastavku krize u eurozoni još uvijek imaju povjerenje u euro kao zajedničku europsku valutu, ali je postotak onih koji u euro više ne vjeruju porastao na 30,4 posto. Prilikom prihvaćanja eura 2007. godine ankete su pokazivale da je tim potezom zadovoljno 85 posto Slovenaca. Više od polovice Slovenaca sada je zabrinuto za sudbinu svojih štednih uloga u domaćim bankama. Njihove su bilance naime kontaminirane lošim kreditima čija se visina procjenjuje u rasponu od 3,5 do čak 7 milijardi eura, piše list.
PARIZ - Gotovo tri četvrtine Francuza, njih 72 posto, podržava organizaciju referenduma o fiskalnom paktu EU-a koji uvodi "zlatno pravilo" proračunske ravnoteže, po ispitivanju instituta CSA za list L'Humanite od ponedjeljka. Francuski predsjednik Francois Hollande odlučio je da će parlamentarnim putem usvojiti taj novi europski ugovor koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. ako ga ratificira najmanje 12 od 17 članica eurozone. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazali su da je 72 posto ispitanika odgovorilo "da" na pitanje žele li da se o fiskalnom paktu organizira referendum, uz objašnjenje da zlatno pravila previđa proračunsku ravnotežu do 2016. Protiv se izjasnilo 23 posto ispitanika, a pet posto se nije izjasnilo. Ispitivanje je provedeno putem telefona 21. i 22. kolovoza na uzorku od 998 ljudi starijih od 18 godina. Francuski parlament fiskalni bi pakt trebao ratificirati potkraj rujna ili početkom listopada.
ZAGREB - Mađarska vlada otkupit će mađarsko poslovanje s plinom njemačke energetske tvrtke E.ON a namjerava također smanjiti poreze na dobit i dohodak, prenose mađarski mediji u ponedjeljak najavu premijera Orbana. Orbanova je vlada već od ruskog Surguta otkupila 21 posto udjela u mađarskoj plinskoj i naftnoj grupi Mol, te 74 posto udjela u proizvođaču vozila Raba od malezijskog vlasnika. "Otkupili smo od Rusa dionice Mola, od Francuza smo otkupili neka vodoprivredna poduzeća a svakog ćemo trena također otkupiti E.ON od Nijemaca", prenosi MTI izjavu premijera Orbana tijekom subotnjeg skupa u Koeszegu na sjeverozapadu Mađarske. Pojedinosti plana nisu iznesene. Orban je također istaknuo da ustraje u ekonomskoj strategiji po kojoj treba sniziti porez na dohodak i porez na dobit što je više moguće i nastaviti s realizacijom plana za zaštitu radnih mjesta i programa javnih radova, prenosi u ponedjeljak poslovni portal Portfolio.hu. Portal podsjeća da su mediji prije godinu dana izvijestili da bi državno poduzeće za veleprodaju električne energije MVM "uskoro" moglo preuzeti kontrolu nad E.ON-ovom mađarskom podružnicom.
MILANO - Američke vlasti istražuju poslovanje HypoVereinsbank (HVB), njemačke podružnice najveće talijanske banke UniCredit, zbog navodnog kršenja gospodarskih sankcija Iranu, što je britansku banku Standard Chartered već koštalo skupe nagodbe. U priopćenju UniCredit je izvijestio da istragu vode Ured njujorškog državnog odvjetnika, američko ministarstvo pravosuđa i Ured za kontrolu inozemne imovine pri američkom ministarstvu financija. Banka je time reagirala na pisanje Financial Timesa. "Istraga i revizija se nastavljaju, i bilo bi neprilično da ih u ovome trenutku dalje komentiramo", stoji u priopćenju UniCredita. "U ovome trenutku nije moguće predvidjeti rezultat tekuće istrage, uključujući vrijeme i mogući financijski utjecaj koji bi ona mogla imati na operativne rezultate kompanije u budućem financijskom razdoblju", naveo je UniCredit u polugodišnjem financijskom izvješću od 3. kolovoza.
BERLIN - Talijanski premijer Mario Monti sastat će se u srijedu u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel s kojom će razgovarati o dužničkoj krizi u eurozoni, rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert. "U fokusu razgovora bit će, prije svega, situacija u eurozoni i gospodarski razvoj u Europi", rekao je. Merkel je prošli tjedan započela niz sastanaka s europskim partnerima o krizi u eurozoni zbog Grčke, ali i Italije i Španjolske, koje posrću pod visokim troškovima zaduživanja na financijskim tržištima. Merkel se prošli tjedan sastala s grčkim premijerom Antonisom Samarasom i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, a početkom rujna posjetit će Madrid. Monti je nedavno kazao da se gospodarskoj krizi u Italiji nazire kraj. Monti je također ponovno izrazio zabrinutost zbog napetosti u odnosima između sjevernih i južnih članica eurozone. "Bila bi velika tragedija kada bi euro, kruna europskog sna o integraciji i jedinstvu... postao čimbenik dezintegracije i izvor predrasuda sjevera prema jugu", rekao je.
BRUXELLES/ZAGREB - Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy posjetit će u utorak Madrid kako bi razgovarao sa španjolskim premijerom Marianom Rajoyom, objavio je njegov ured. Madrid će početkom rujna posjetiti i njemačka kancelarka Angela Merkel. Kako je prošli tjedan javio Reuters, Španjolska pregovara s partnerima u eurozoni o uvjetima za pomoć u snižavanju troškova zaduživanja iako još nije donijela konačnu odluku o upućivanju formalnog zahtjeva. Najviše se raspravlja o opciji po kojoj bi Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) kupovao španjolski dug na aukcijama, dok bi Europska središnja banka (ECB) intervenirala na sekundarnom tržištu kako bi se snizili španjolski troškovi zaduživanja. Početkom kolovoza španjolski premijer Mariano Rajoy bio je u velikom iskušenju da zatraži pomoć od Europske unije, ali je kazao da prvo mora doznati kakvi bi je uvjeti pratili i kakav bi oblik pomoći Španjolci dobili.
FRANKFURT - Nizozemski proizvođač prehrambenih i kozmetičkih proizvoda Unilever očekuje širenje siromaštva u Europi zbog dužničke krize u eurozoni pa je odlučio prilagoditi svoju markinšku strategiju, izvijestio je Financial Times Deutschland. "Siromaštvo se vraća u Europu", kazao je u intervjuu za FTD čelnik europskog poslovanja Unilevera Jan Zijderveld. "Ako potrošač u Španjolskoj u kupnji potroši samo 17 eura, onda mu nećemo moći prodati prašak za pranje rublja za polovicu tog budžeta", objasnio je istaknuo Zijderveld. Stoga će Unilever početi koristiti marketinške strategije koje je svojedobno koristio u azijskim gospodarstvima u razvoju, naznačio je čelnik Unilevera.
ŽENEVA - Cijena sirove nafte porasla je u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, poduprta zabrinutošću da bi tropska oluja mogla prekinuti američku proizvodnju nafte a dodatnu potporu pružile su i naznake da bi američka središnja banka FED mogla pokrenuti novi krug poticajnih mjera. Cijena barela sirove nafte porasla je u elektroničkoj trgovini na londonskom tržištu 1,04 dolara, na 114,63 dolara. Danas je Londonska burza zatvorena zbog blagdana. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po dolar višoj cijeni, od 97,2 dolara. Cijene nafte od lipnja su porasle skoro 30 posto budući da su međunarodne sankcije na iranski izvoz i radovi na održavanju u Sjevernom moru smanjili opskrbu. Tropska oluja Izak zahvatila je u ponedjeljak Meksički zaljev, a meteorolozi Reutersova Weather Insighta predviđaju da će prouzročiti kratkotrajno zatvaranje čak 85 posto američkih proizvodnih kapaciteta na tom području. "Oluja vjerojatno podupire cijene nafte, ali raspoloženje je općenito poboljšano. Svi žele znati hoće li sastanak u Jackson Holeu biti prekretnica za tržišta roba", kazao je Eugen Weinberg iz Commerzbanka.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno dok se čekaju nove vijesti o tome hoće li najveće središnje banke u svijetu uvesti nove poticajne gospodarske mjere. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, a blago su, do 0,2 posto, porasle i cijene dionica u Australiji. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu oslabili su, pak, do 0,2 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,2 posto. Među najvećim je gubitnicama jutros dionica Samsunga, s padom cijene za 7 posto, nakon što je u petak američka porota presudila da je ta južnokorejska kompanija kopirala ključna obilježja popularnih Appleovih uređaja iPhone i iPad zbog čega toj američkoj kompaniji mora platiti više od milijardu dolara odštete.
NEW YORK - Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon šest tjedana neprestanog rasta, a može li se nastaviti uzlazni trend ovisi o tome što će u vezi poticajnih mjera kazati središnji bankari na skupu u Jackson Holeu. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 0,9 posto, na 13.157 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,5 posto, na 1.411 bodova, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 3.069 bodova. To je prvi tjedni pad tih indeksa nakon šest tjedana neprestanog rasta. Makroekonomski podaci u SAD-u se poboljšavaju, pa se pojavila bojazan da će američka središnja banka pričekati još neko vrijeme prije nego što uvede nove poticajne mjere. A to bi moglo narušiti uzlazni trend cijena dionica. Zbog toga je prošloga tjedna VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija skočio gotovo 13 posto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg pada cijena dionica. U posljednjih šest tjedana S&P 500 indeks porastao je gotovo 5 posto, što bi moglo značiti da je novi krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike tzv. QE3 već ugrađen u cijene dionica.