ZAGREB - Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom osporila je u petak nadležnost Žalbenoga vijeća za razmatranje alternativnih oblika odgovornosti dvojice hrvatskih generala, jer je riječ o pitanju koje nije predmet žalbenog postupka. "Žalbeno vijeće ima ... nadležnost jedino razmotriti žalbe osuđene osobe ili tužitelja koje se tiču pogrešaka u pravu ili u činjenicama", navodi odvjetnički tim predvođen Lukom Mišetićem i poručuje da izvan toga "žalbeno vijeće nema na temelju Statuta (ICTY-ja) nadležnost. Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) 20. srpnja pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni vjeruje li da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna odgovornost - na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u pothvatu. Taj podnesak Haaški sud još nije objavio. Gotovinina obrana objašnjava da bi žalbeno vijeće bilo nadležno za alternativne oblike odgovornosti jedino u slučaju da se jedna od strana žalila na odluku prvostupanjskoga vijeća da u presudi ne donosi zaključke po pitanju alternativnih oblika odgovornosti. "Takva žalba nije podnešena", kaže obrana i podsjeća da je prvostupanjsko vijeće u nepravomoćnoj presudi izričito navelo da neće donositi sud o alternativnim oblicima odgovornosti jer je utvrdilo da su dvojica generala odgovorna kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata.
ZAGREB - Odvjetnik generala Mladena Markača pred Haaškim sudom Goran Mikuličić kazao je kako se Markačeva obrana u petak pridružila podnesku obrane generala Ante Gotovine kojim se osporava nadležnost Žalbenoga vijeća za razmatranje alternativnih oblika krivnje dvojice hrvatskih generala jer se radi o pitanju koje nije predmet žalbenog postupka. Time je taj podnesak postao zajednički, pojašnjava Mikuličić. Obrana generala Gotovine u podnesku kojim poziva da se Žalbeno vijeće proglasi nenadležnim za pitanja alternativne krivnje dvojice generala podsjetila je da po pravilima Haaškoga suda žalbeno vijeće ima nadležnost jedino razmotriti žalbene osnove. Podsjeća da žalbeni postupci pred ICTY-jem nisu suđenja iznova te se samo pitanja koja su postavljena u žalbama mogu razmatrati i ističe da u ovom žalbenom postupku "alternativni oblici odgovornosti nisu sadržani u četiri osnova žalbe žalitelja".
BRUXELLES - Predstavnici 27 država članica EU-a izrazili su u petak solidarnost sa Švedskom u njezinu sporu s Bjelorusijom, no nisu opozvali svoje veleposlanike iz Minska. Svi predstavnici EU-a izrazili su solidarnost sa Švedskom i zabrinutost zbog protjerivanja svih švedskih diplomata iz Minska, rekao je predsjednik Odbora EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Olof Skoog, nakon izvanrednog sastanka veleposlanika EU-a u Bruxellesu. Veleposlanici su se suglasili da spor Stockholma i Minska pogađa odnose između Bjelorusije i cijele Europske unije, dodao je. No nisu usvojili zajedničko stajalište u pogledu opoziva svojih veleposlanika iz Bjelorusije. "O tome nije razgovarano", rekao je Skoog. Bjelorusija je u srijedu objavila da povlači osoblje iz svojeg veleposlanstva u Švedskoj zbog upletenosti Stockholma u prodemokratske akcije u Bjelorusiji te je dala Švedskoj rok do kraja mjeseca da povuče svoje diplomate iz Minska.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zatražio je u petak od rumunjskog premijera Victora Ponte da učini sve kako bi se poštivala neovisnost sudaca Ustavnog suda, u svjetlu optužbi o "pritiscima i zastrašivanjima". "Izražavam zabrinutost Europske komisije zbog tvrdnji o pritiscima i zastrašivanjima sudaca Ustavnog suda na koja nam je skrenuta pozornost", navodi Barroso u pismu upućenom rumunjskom premijeru. "Nadam se da ćete Vi i vaša vlada donijeti, u interesu Rumunjske i njezinih građana, potrebne odluke kako bi ispunili preuzete obveze", dodaje se. Početkom tjedna, Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, i Europska komisija već su pozvali rumunjske vlasti i sve političke stranke da se suzdrže od pritisaka na Ustavni sud. Nekoliko rumunjskih političara, među kojima privremeni predsjednik Crin Antonescu, nedavno su pokušali izvršiti pritisak na Ustavni sud, koji se 31. kolovoza treba izjasniti o valjanosti referenduma o opozivu predsjednika države Traiana Basescua. Na referendumu 30. srpnja 87 posto građana podržalo je Basescuov opoziv, ali je odaziv bio manji od potrebnih 50 posto, što znači da aktualni rumunjski predsjednik ostaje na dužnosti unatoč pokušaju vladajuće većine premijera Ponte da ga smijeni.
BERLIN - Između 500 i 700 ljudi ubijeno je u pokušaju prelaska granice između Istočne i Zapadne Njemačke između 1949. i 1989., objavio je u petak jedan njemački znanstvenik, u trenutku kada Berlin pokušava razjasniti sudbinu tih žrtava koje nisu nikada popisane. Predmet povijesnih istraživanja do sada su bile samo osobe koje su pokušale prijeći Berlinski zid, no mnogobrojni stanovnici Istočne Njemačke također su pokušavali bježati i na drugim dijelovima 1400 kilometara duge granične "željezne zavjese". Berlinsko Slobodno sveučilište trebalo bi, pod vodstvom znanstvenika Klausa Schroedera, do kraja 2015. popisati sve žrtve koje su ubili istočnonjemački vojnici koji su dobili zapovijed da pucaju na bjegunce. Popis će u obliku kraće knjige biti objavljen na internetu. Projektom se "ubijenima želi dati ime, lice i povratiti dostojanstvo", rekao je njemački ministar kulture Bernd Neumann. Njemačka u ponedjeljak obilježava 51. godišnjicu gradnje Berlinskog zida, 13. kolovoza 1961. Broj ljudi ubijenih u pokušaju da ga prijeđu prijeporan je. Po znanstvenicima Slobodnog sveučilišta njihov broj je 136.