ZAGREB - Vlada i sindikati državnih službi dogovorili su se danas da će pitanje regresa i božićnica za ovu i iduću godinu biti riješeno potpisivanjem aneksa novom Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službenike koji bi trebao vrijediti četiri godine. Pregovarački odbori Vlade i sedam sindikata u današnjoj su rundi pregovora o KU-u za 60.000 državnih službenika, koji istječe krajem srpnja, dogovorili da bi privremena neisplata jednokratnih naknada kao što su regres u idućoj i božićnica u 2012. i 2013. godini trebala biti regulirana aneksom, dok bi pitanje jubilarnih nagrada i smanjenja dnevnica, o čemu će se još pregovarati, trebalo biti riješeno u samom KU-u. Što se tiče naknade za prijevoz, osnovana je radna skupina koja bi trebala izraditi prijedlog o kojem će se raspravljati na idućem sastanku, u ponedjeljak, 23. srpnja. Za odricanje od većeg dijela materijalnih prava tijekom idućih godinu i pol dana Vlada zaposlenima u državnim službama nudi očuvanje plaća i radnih mjesta, a pristala je i na sindikalni zahtjev da se novi KU sklopi na četiri godine, iako je prvotno predlagala da vrijedi samo godinu dana. U Vladi neslužbeno očekuju da bi novi KU mogao biti potpisan do kraja idućeg tjedna. Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša rekao da su se sindikalni pregovarači složili s privremenim, a ne trajnim ukidanjem isplate regresa i božićnice, a o povratu tih prava razgovaralo bi se kada se stvore uvjeti za to, odnosno kada Hrvatska izađe iz krize.
ZAGREB - Četiri sindikata, koja su potpisala izmjene i dopune Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, prihvaćaju da se rješenje spora oko izmjena i dopuna TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama riješi arbitražom, ako budu ispunjene sve zakonske pretpostavke za takav postupak. "Spremi smo predstavnicima sindikata koji nisu potpisali izmjene i dopune TKU za službenike i namještenike u javnim službama prepustiti da imenuju sindikalne članove arbitraže kako bismo na taj način pomogli u rješavanju problema", navodi se u priopćenju Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi. Mišljenja su kako bi bilo dobro da, umjesto pravnika, neutralni predsjednik arbitraže bude ugledni ekonomski stručnjak, jer su ekonomska pitanja ključni dio problema. Možda bi mogla biti i tri neutralna stručnjaka - dva ekonomista i jedan pravnik, čime bi se postigla veća stručnost i kvaliteta arbitražne odluke, navodi se u priopćenju četiri sindikata koja su krajem prošlog tjedna potpisali izmjene i dopune TKU-a. Taj dokument nisu pak potpisala četiri sindikata (osnovnih škola, srednjih škola, znanosti i visokog obrazovanja, te medicinskih sestara), a čelnici tih sindikata na današnjoj su konferenciji za novinare najavili da najvjerojatnije neće prihvatiti Vladin prijedlog za arbitražu.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić optužio je danas prošlu vladu da je iza sebe ostavila katastrofu i goleme dugove te novoj vladi otežala realizaciju investicijskih projekata koji se sufinanciraju iz europskih fondova. "Ovo vrijeme je katastrofa, eksplozija javnog duga, eksplozija duga za kamata. Netko je te dugove ostavio prije nas, a mi danas plaćamo cijenu", rekao je Grčić na konferenciji za novinare. Iznio je podatak da je vlada premijera Zorana Milanovića naslijedila dug brodogradnje od 15 milijardi kuna, Hrvatskih autocesta 20 milijardi kuna, zdravstva pet milijardi kuna, a samo ove godine mora platiti tri milijarde kuna kamata što je više od svih regresa i božićnica zajedno. "Neki dugovi su objektivni, primjerice za gradnju autocesta, ali svjedoci smo da se dio trošio i razbacivao", ocijenio je Grčić i upozorio da će zbog toga biti problema s pripremom projekata za financiranje iz europskih fondova. Po njegovim riječima, vlada i ministri stoga svakodnevno "pritišću" uprave HŽ-a i drugih javnih tvrtki da što više ulažu u pripremu projekata, kako bi se iskoristio ovogodišnji investicijski potencijal od 700 milijuna kuna koji čine udružena nacionalna sredstva s novcem iz programa pretpristupne pomoći IPA. Nije isključio mogućnost da jedan od takvih projekata bude i Pelješki most, ali je istaknuo da se u ovome trenutku razgovara isključivo o koridoru kroz Neum kao načinu povezivanja juga i ostatka Hrvatske. Grčić je izvijestio i da je vlada u prvih šest mjeseci ove godine povećala iskorištenost europskih fondova za 12 posto i digla ju na razinu od 49 posto.
ZAGREB - Ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj za 2012. godinu pokazalo je da su postojeći amortizeri dostatni na razini cijelog sektora i ako se pojave malo vjerojatni, ali mogući, nepovoljni makroekonomski šokovi, ističe se u novom broju publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost". U temeljnom, najvjerojatnijem scenariju, udio loših kredita, koji je krajem ožujka iznosio 12,7 posto, do kraja ove godine mogao bi iznositi oko 15,5 posto, a u malo vjerojatnom šok scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka bio bi 20 posto. U šok scenariju stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo bi osam banaka koje raspolažu s oko 7 posto imovine sektora. Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim ishodom, uključuje pad realnog BDP-a u 2012. od 1,6 posto. Šok scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja pak pad realnog BDP-a od 4 posto.
ZAGREB - Nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines danas je zabilježio svog milijuntog ovogodišnjeg putnika, što je najranije u povijesti tog prijevoznika i dva dana ranije nego prošle rekordne godine, te se time u toj tvrtci nastavljaju pozitivni trendovi putničkog prometa. Istaknuto je to danas u Zračnoj luci Zagreb na svečanom dočeku milijuntog putnika, Wolfganga Breetzkea, koji je u Zagreb doletio prijepodnevnim letom Croatia Airlinesa iz Frankfurta i kojeg su predstavnici Croatia Airlinesa i Zračne luke Zagreb darivali besplatnim povratnim zrakoplovnim kartama te poklon bonom. Od 1. siječnja ove godine do danas u zrakoplovima Croatia Airlinesa ukupno je prevezeno 1,5 posto više putnika nego u istom lanjskom razdoblju.
ZAGREB - Tvrtka Dioki izvjestila je putem Zagrebačke burze da je zaprimila ponudu jednog strateškog investitora zainteresiranog za ulaganje i restrukturiranje Dioki grupe te da tu ponudu razmatraju samo društvo, vjerovnici i relevantne institucije. "Slijedom započetih procesa operativnog i financijskog restrukturiranja društva Dioki d.d. i povezanih društava, obavještavamo investitore da je zaprimljena ponuda jednog strateškog investitora zainteresiranog za ulaganje i restrukturiranje Dioki grupe, a s ciljem pokretanja dijela proizvodnje u društvu", stoji u odgovoru Diokija na Burze. Ponuda je u razmatranju od strane društva, vjerovnika i relevantnih institucija te će investicijska javnost, sukladno zakonskim obvezama i dobroj poslovnoj praksi, biti pravovremeno obaviještena o odlukama od materijalne važnosti za društvo, navodi se u priopćenju u kojem se ne iznose nikakve druge pojedinosti. Očitovanje Diokija uslijedilo je nakon što je početkom ovog tjedna u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak predstavnika Vlade i sindikata Diokija i Dina Petrokemije, a nakon kojeg je rečeno kako je švicarska kompanija United Energy Commodities iskazala interes za kupnju omišaljske Dine Petrokemije, dok Dioki ide u stečaj.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,6 milijuna kuna, a dionički su indeksi pali, Crobex za 0,15 posto, na 1.692,08 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 smanjen je za 0,19 posto, na 924,18 bodova. Najtrgovanije su danas bile dionice osječke tvrtke Opeka, kojima se trguje na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP-om). Promet tom dionicom iznosio je 2,1 milijun kuna, uz nepromijenjenu zadnju cijenu od 400 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 1,8 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,61 posto, na 205,55 kuna. Najava slavonskobrodskog Đuro Đaković Holdinga da će objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje zagrebačke Ingre, drugi dan zaredom potiče interes investitora za dionicama tih kompanija, no, nakon jučerašnjeg im je rasta cijena danas pala. Dionica Đure Đakovića protrgovano je za nešto više od milijun kuna, a cijena im je pala za 1,88 posto, na 73 kune. Ingrina dionica je, nakon jučerašnjeg rasta cijene za 25 posto, danas zabilježila pad cijene od 2,08 posto, na 5,64 kune, uz promet od 893,9 tisuća kuna. Dionica Valamar Adria Holdinga prodano je za 711,9 tisuća kuna, a zadnja im je cijena porasla za 0,77 posto. Promet od 304,7 tisuća kuna imala je dionica Diokija koja, nakon jučerašnjeg pada za 22 posto, danas bilježi rast cijene za 5,53 posto.