ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici pokrenula postupak izbora savjetnika za privatizaciju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja radi prodaje oko 50 posto vlasničkog udjela u toj osiguravajućoj kući. Država u Croatia osiguranju ima preko 82 posto temeljnog kapitala, a Vlada namjerava prodati negdje do 50 posto vlasničkog udjela, rekao je ministar financija Slavko Linić. U prodaju dionica krećemo radi jačanja Croatia osiguranja koje s dokapitalizacijom može ojačati svoj položaj u dijelu životnog osiguranja, a za Vladu su to također važni prihodi za financiranje deficita, ističe Linić. Vlada ipak želi zadržati 25 posto plus jednu dionicu kako bi mogla sudjelovati u donošenju strateških odluka za funkcioniranje Croatia osiguranja. Savjetnik bi trebao istražiti tržište, donijeti prosudbu oko zainteresiranih kupaca i ocijeniti modele privatizacije koje će Ministarstvo financija predložiti Vladi.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odobrila državno jamstvo za kredit od 43 milijuna kuna koji će u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) podići Imunološki zavod radi podmirenja dospjelih tekućih troškova poslovanja. Po riječima prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, taj će kredit pomoći Imunološkom zavodu da provede restrukturiranje i nastavi poslovanje. Time će se podmiriti dugovi dobavljačima i ostali dugovi, te osigurati isplata jedne plaće zaposlenima. Početkom kolovoza iz Imunološkog zavoda otići će 115 osoba, odnosno kroz odlaske u mirovinu, otkaze zaposlenima na određeno vrijeme i program zbrinjavanja viška radnika broj zaposlenih smanjit će se s 326 na 211 radnika, kazao je Čačić.
ZAGREB - Odbor za izbor i imenovanja danas je Hrvatskom saboru predložio da za novog zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) imenuje Relju Martića, a za viceguvernere Tomislava Presečana, Damira Odaka i Vedrana Šošića. Odbor je taj prijedlog nedavno imenovanog novog guvernera HNB-a Borisa Vujčića prihvatio jednoglasno i bez rasprave. Sukladno prijedlogu vladajućih saborskih klubova, Odbor je Saboru jednoglasno predložio da u Savjet HNB-a kao vanjske članove imenuje dosadašnji sastav - Borisa Cotu, Vladu Leku, Branimira Lokina, Željka Lovrinčevića, Silvija Orsaga, Juru Šimonovića, Sandru Švaljek i Mladena Vedriša. Jednoglasnu potporu Odbora dobio je i prijedlog Vlade da Sabor za novog predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) imenuje Tomislava Jurekovića. Sabor bi o predloženim imenovanjima trebao odlučivati na sutrašnjoj sjednici.
ZAGREB - Četiri sindikata učlanjena u Maticu hrvatskih sindikata predložili su Vladi zajednički referendum među sindikalnim članstvom o Vladinim prijedlozima izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, ali Vlada ih je odbila pa će referendum organizirati sami, izvijestili su čelnici Matice na konferenciji za novinare. Vlada je odbila prijedlog prema kojem bi ona i sindikati na referendumu sindikalnom članstvu obrazložili svoje argumente o izmjenama TKU-a, na temelju čega bi se članstvo izjasnilo prihvaća li Vladinu ponudu, rekao je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. Stoga će sindikati koji ne prihvaćaju Vladine prijedloge u rujnu sami organizirati referendum. Uz Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja to su Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Ribić kaže kako se sindikati Matice ne boje otkazivanja TKU-a jer smatraju da u tom slučaju dobro pravno stoje te da bi u konačnici Vlada taj potez platila gubitkom sudskih sporova uz enormne troškove. Smatra da je Vladina prijetnja otkazivanjem TKU-a dio njezine neoliberalne politike smanjenja plaća i troškova rada i povećanja profita, što drži kratkovidnim i štetnim. Medijskim naglašavanjem pregovora sa sindikatima Vlada prikriva neuspjehe u ekonomskoj politici, a sindikate označava kao glavne krivce za to, kaže Ribić.
ZAGREB - U svibnju je u Hrvatskoj izdano 838 odobrenja za građenje, što je za 0,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Ukupna predviđena vrijednost građevinskih radova pritom je nešto iznad dvije milijarde kuna. Prema vrstama građevina, najviše je odobrenja za građenje, 669 ili 79,8 posto od ukupnog broja, u svibnju izdano za zgrade. Prema izdanim odobrenjima za građenje u svibnju, predviđena je gradnja 1.012 stana s prosječnom površinom od 90,7 četvornih metara. U prvih pet mjeseci, pak, izdano je 3.495 odobrenja za građenje, što je 12,2 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, podaci su DZS-a. Pritom je za zgrade izdano 2.812 odobrenja, a za ostale građevine 683. Procijenjena vrijednost radova iznosi 8,17 milijardi kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi danas ojačali, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica građevinskih kompanija, nakon medijskih napisa da bi država mogla uskočiti u pomoć tom sektoru. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,17 posto, na 1.675 bodova, a Crobex10 0,18 posto, na 916 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,2 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u ovo doba. "Domaće tržište vrlo je pozitivno jutros reagiralo na špekulacije o mogućem ulasku države u vlasništvo posrnulih domaćih građevinskih tvrtki, pa su cijene dionica tih tvrtki najviše porasle. No, nakon 11 sati njihove cijena pomalo se stabiliziraju, a Crobex je smanjio ranije dobitke", kaže Roman Rinkovec, nezavisni burzovni analitičar. Poslovni tjednik Lider piše da je na sastanku prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radmira Čačića s vodećim građevinarima predstavljena ideja da Ingra postane krovna tvrtka koja će okupljati građevinare za zajednički nastup u inozemstvu. Preduvjet tome je da se Ingra i drugi građevinari, kao što su IGH, Konstruktor i Dalekovod, spase od stečaja ulaskom države u vlasničku strukturu. Najlikvidnija je do podneva, s prometom od oko 650 tisuća kuna, dionica Ingre kojoj je cijena porasla više od 17 posto, na 4,89 kuna. Dionica Instituta IGH poskupila je 2,6, a Dalekovoda više od 4 posto. Više od pola milijuna kuna prometa jutros je ostvareno i dionicama Ericssona Nikole Tesle te HT-a. Pritom je cijena dionice Ericssona Nikole Tesle pojeftinila oko 0,3, a HT-a oko 0,5 posto
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,03 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,491106 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubili i švicarska i britanska valuta, švicarski je franak oslabio za 0,03 posto, a britanska funta za 0,13 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,237910 kuna, a funte 9,488418 kuna. Istodobno je američki dolar ojačao prema kuni za 0,46 posto, na 6,133213 kuna po srednjem tečaju HNB-a.