WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je snizio svoje prognoze rasta za globalno gospodarstvo, i to na 3,5 posto u 2012. i 3,9 posto u 2013. godini, pokazuju danas objavljene, revidirane Svjetske gospodarske prognoze (WEO). U ranijim prognozama WEO, objavljenim u travnju, prognoziran je rast od 3,6 posto u ovoj i 4,1 posto u 2012. godini. U MMF-u napominju da je globalni oporavak u posljednja tri mjeseca pokazao dodatne znakove slabosti, te ističu da je pogoršana situacija na financijskim i tržištima dugova u perifernim članicama eurozone, kao i da je rast u čitavom nizu najvećih tržišnih gospodarstava u nastajanju bio slabiji od očekivanog. U 2012. se tako očekuje rast američkog BDP-a od dva posto, nakon čega bi u 2013. trebao blago ubrzati, na 2,3 posto. Za eurozonu je potvrđena travanjska prognoza za ovu godinu, kada se očekuje pad aktivnosti od 0,3 posto. Za 2013. prognoza rasta eurozone snižena je na 0,7 posto, s ranije procijenjenih 0,9 posto. Za regiju srednje i istočne Europe travanjska prognoza rasta za ovu godinu je potvrđena i iznosi 1,9 posto, dok je za iduću godinu snižena za 0,1 postotni bod, na 2,8 posto. MMF je snizio i prognoze rasta svjetske trgovine pa tako ove godine očekuje njezin rast za 3,8 posto, nasuprot u travnju očekivanog rasta od 4,1 posto. U 2013. se očekuje da će svjetska trgovina porasti za 5,1 posto, dok je u travanjskim prognozama očekivan rast od 5,6 posto.
BUKUREŠT/BUDIMPEŠTA - Međunarodni monetarni fond (MMF) odgodio je posjet Rumunjskoj radi procjene ispunjenja dogovorenih uvjeta za dobivanje pomoći, vrijedne 5 milijardi eura, za iza 29. srpnja, odnosno nakon što bude proveden referendum o smjenjivanju rumunjskog predsjednika, izjavio je danas rumunjski premijer Victor Ponta. "Europska komisija, MMF i Svjetska banka bit će u Bukureštu odmah nakon referenduma", kazao je Ponta novinarima. Ranije je kazao da će misija MMF-a početi 24. srpnja. U međuvremenu, Mađarska i MMF napravit će u utorak još jedan korak prema postizanju sporazuma o 15 milijardi eura vrijednoj kreditnoj liniji, nakon više mjeseci odgađanja zbog kontroverznih reformi središnje banke. Izaslanstva predstavnika MMF-a i Europske unije dolaze u Budimpeštu u utorak radi pregovora koji će trajati do 25. srpnja.
WASHINGTON - Američke kompanije smanjuju svoje planove zapošljavanja, a sve je više i onih kojima posljedice europske dužničke krize nagrizaju prodaju. Svega 23 posto američkih tvrtki planira zapošljavati nove radnike u idućih šest mjeseci, objavilo je rezultate istraživanja Nacionalno udruženje za poslovnu ekonomiju (NABE), provedenog u lipnju. Prijašnje istraživanje tog udruženja, provedeno krajem ožujka i početkom travnja, pokazalo je da 39 posto tvrtki planira u idućih pola godine zaposliti nove radnike. Istraživanje NABE-a upozorava se da bi se takav oprez poslodavaca pri zapošljavanju mogao nastaviti. Ono je pokazalo i da je 47 posto ispitanih tvrtki zabilježilo pad prodaje zbog europskih problema.
FRANKFURT - Politike koje usmjeruju Europsku uniju prema gospodarstvu s niskom razinom ispuštanja štetnih ugljičnih plinova ne bi trebale izgubiti iz vida potrebu održavanja europske industrijske baze, istaknuo je u kolumni europski povjerenik za energetiku Guenter Oettinger. Europa bi trebala razmisliti o dodavanju četvrtog cilja u svoju energetsku strategiju do 2020. godine, navodi Ottinger u kolumni objavljenoj u njemačkom poslovnom listu Handelsblatt. „Europa bi trebala postaviti još jedan trajni cilj, a to je 20-postotni udjel industrije u bruto domaćem proizvodu“, kaže Ottinger. Energetski su ciljevi EU-a do 2020. 20-postotno povećanje energetske učinkovitosti, 20-postotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida te dosezanje 20-postotnog udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji. Taj udjel u 2010. godini spustio se na 18 posto, dok je u 2000. iznosio otprilike 22 posto. „Trebamo strategiju reindustrijalizacije Europe“, navodi Ottinger. Kako dodaje, Europa bi trebala osigurati dovoljnu proizvodnju energije i potrošnju da bi se mogla nositi sa konkurentima poput SAD-a, gdje su cijene plina pale.
TOKIO - Više desetaka tisuća osoba okupilo se u ponedjeljak u Tokiju zahtijevajući prekid eksploatacije nuklearne energije u Japanu, 16 mjeseci nakon katastrofe u Fukushimi. Organizatori su priopćili da se 170.000 osoba okupilo blizu parka Yoyogi, jugozapadno od središta Tokija, puno više od očekivanih 100.000 sudionika. "Nema potrebe za nuklearnom energijom! Vratite nam područje Fukushime!", uzvikivali su prosvjednici. Samo je jedan od 50 reaktora u Japanu trenutno u pogonu, ali bi elektrane u zemlji željele da ih se više priključi, usprkos zabrinutosti stanovništva.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene dionica na europskim burzama danas su blago oslabile, nakon šest tjedana dobitaka, i to zbog znakova da je dužnička kriza eurozone utjecala na zarade kompanija u drugom tromjesečju. Londonski FTSE indeks oko podneva bio je u minusu 0,20 posto na 5.654 bodova, kao i frankfurtski DAX, koji je iznosio 6.543 bodova, dok je pariški CAC oslabio 0,32 posto na 3.170 bodova. Uz situaciju u Europi koja ne potiče zarade, ulagači su zabrinuti i za zdravlje globalnog gospodarstva, te očekuju podatke o američkoj maloprodaji. Slabiji podatak općenito bi bio loš signal za ulaganje u rizičnu imovinu kao što su dionice, osim ako ne bude ocijenjen dovoljno lošim da potakne američki Fed na novu rundu poticajnog monetarnog djelovanja.
LONDON - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima oslabio prema dolaru uslijed zabrinutosti u vezi dužničke krize u eurozoni i visokih prinosa na obveznice njezinih perifernih članica, no njegove bi gubitke mogle ograničiti naznake mogućeg novog kruga poticajnih monetarnih mjera u SAD-u. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,2223 dolara. Drži se tako iznad najniže razine u dvije godine od 1,2162 dolara, na koju se spustio prošli tjedan. Jedinstvena europska valuta bila je pod pritiskom prodaja i u odnosu na britansku funtu, spustivši se na 78,55 penija, što je njezina najniža razina od kraja 2008. godine. Na gubitku je bila i prema sigurnom utočištu - jenu, kliznuvši za 0,4 posto, na 96,63 jena. Dolar se pak spustio na najnižu razinu u gotovo četiri tjedna prema jenu, te se njime trgovalo po 78,97 jena. Gubitci eura prema dolaru mogli bi biti prigušeni ako čelnik američke središnje banke (Fed) Ben Bernanke ičime dade naslutiti mogućnost pokretanja novog kruga ublažavanja monetarne politike na ovotjednom sastanku, zakazanom za utorak i srijedu. I najmanji nagovještaj takvih mjera mogao bi pogoditi tečaj dolara, napominju analitičari.
HONG KONG - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama u Kini, nakon što je rast tamošnjeg gospodarstva skliznuo na najnižu razinu u tri godine. Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji bili su u plusu između 0,1 i 0,5 posto. U Šangaju su cijene dionica pale oko 1 posto, dok se na Tokijskoj burzi danas zbog blagdana ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,3 posto, nakon što je u petak ojačao 1 posto. U nedjelju je kineski premijer Wen Jiabao kazao da gospodarstvo još nije ušlo u fazu oporavka te da bi se poteškoće mogle nastaviti još neko vrijeme. Njegov komentar uslijedio je nakon podatka da je kineski bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju porastao 7,6 posto, što je njegov najsporiji rast od prvog kvartala 2009. godine.
NEW YORK - Na Wall Street će ovoga tjedna smjer burzovnih indeksa ponajviše ovisiti o kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija i izvješću predsjednika Feda Bena Bernankea o situaciji u gospodarstvu. Dow Jones indeks prošloga je tjedna ojačao 0,1 posto, na 12.777 bodova, a S&P 500 indeks 0,2 posto, na 1.356 bodova. No, Nasdaq indeks pao je 1 posto, na 2.908 bodova. S&P 500 i Dow Jones indeks bili su u silaznoj putanji šest dana zaredom, a tek su skokom u petak nadoknadili gubitke od početka tjedna i završili u blagom plusu. No, Nasdaq indeks ostao je u minusu jer su od prošloga ponedjeljka, kada je počela sezona objave poslovnih rezultata kompanija za drugo tromjesečje, brojne tehnološke kompanije, zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i jakog dolara, smanjile svoje procjene prihoda i zarada u proteklom tromjesečju. Zbog toga je odnos između negativnih i pozitivnih procjena dosegnuo 3,3 naprema 1, što je, prema podacima Thomson Reutersa, najslabiji odnos još od 2008. godine.