ZAGREB - Nakon prošlotjednog neuspjeha pregovora o izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, jer su četiri sindikata odbila potpisati Dodatak TKU-u kojim se smanjuju materijalna prava javnih službenika, danas su se pregovarački odbori Vlade i osam sindikata javnih službi ponovno sastali u Banskim dvorima kako bi pokušali ipak postići dogovor prije nego TKU bude upućen na arbitražu. Vlada je u petak najavila da će zatražiti postupak arbitraže koja bi trebala odlučiti jesu li potpisi čelnika četiriju sindikata koji predstavljaju tri djelatnosti (zdravstvo, kultura i socijalna skrb) dovoljni da se TKU odnosi na sve javne službe. Dolazeći na današnji sastanak, ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović izjavio je novinarima kako "ono što gube učitelji i profesori nepotpisivanjem TKU-a nije vrijedno taštine nekih sindikalnih čelnika". Vlada je, naime, najavila kako u slučaju da ne dođe do potpisivanja Dodatka TKU-u neće ozakoniti uredbu o dodatku na složenost poslova iz 2003. godine, zahvaljujući kojoj prosvjetari primaju dodatak od 3, 5, 7 i 9 posto, iako je uredba istekla još 2004. godine. Zbog toga bi zaposlenima u prosvjeti plaće u kolovozu mogle pasti između 120 i 600 kuna. Čelnik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec, koji je u petak odbio potpisati Dodatak TKU-u, rekao je kako se nada da će danas prevladati razum te se pozvao na izjavu premijera Zorana Milanovića kako se ono čega se sada sindikati odriču u bolja vremena može vratiti. Četiri sindikata dosad su inzistirala da se Vlada obveže na vraćanje ukinutih materijalnih prava nakon što prođe kriza. Ako to Vlada ni danas ne prihvati, čelnici tih sindikata najavili su da će ponovno odbiti potpisati Dodatak TKU-u, te će o tome na jesen provesti referendum među članstvom.
ZAGREB - U lipnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile veće za 3,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija blago skliznula s najviših razina u tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U lipnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 0,6 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine porasle za 3,8 posto. To predstavlja blago usporavanje inflacije, s obzirom da je u svibnju iznosila 3,9 posto na godišnjoj razini, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. U lipnju su u odnosu na svibanj cijene dobara pale za 0,9, dok su cijene usluga porasle za 0,6 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 3,9 posto zbog sezonskih sniženja. Na godišnjoj su razini najviše, 14,4 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. Najveći pad, 5,7 posto, na godišnjoj su razini zabilježile cijene u segmentu komunikacija, dok su cijene odjeće i obuće u prosjeku pale za 4,3 posto, a u obrazovanju 0,3 posto.
ZAGREB - Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 1,69 milijardi eura, što je za oko 60 milijuna eura ili za 3,7 posto veći manjak nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ostvarenja u platnoj bilanci još se uvijek realiziraju pod utjecajem slabe gospodarske aktivnosti, što drži deficit na nižim razinama, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u "Gospodarskim kretanjima" HGK. Tako je deficit od 1,7 milijardi eura u prvom kvartalu ove godine za trećinu manji od onog iz istog razdoblja 2008. No, porast, premda blagi, u odnosu na prošlu (i pretprošlu) godinu, po njihovoj ocjeni signalizira trend ponovnog pogoršanja platnobilančnih odnosa. Najznačajnija negativna kretanja bilježe se na robnom podračunu, čija je važnost posebno naglašena u prvim kvartalima, kada su ostvarenja deficita tekućeg računa uglavnom odraz kretanja u robnoj razmjeni, budući da turizam u tom razdoblju nema veće značenje. Po podacima HNB-a, deficit na podračunu roba u prvom kvartalu ove godine iznosio je 1,64 milijardi eura i bio je veći za 7 posto ili za 108 milijuna eura nego u istom razdoblju lani. Vidljivo je pogoršanje odnosa kretanja uvoza i izvoza. Prihod od robnog izvoza, ostvaren u visini od 2,2 milijarde eura, pao je za 1,3 posto, što je njegov prvi međugodišnji pad od prvog kvartala 2009. Istodobno je robni uvoz povećan za 2,1 posto, na 3,85 milijardi eura.
ZAGREB - Hrvatski hotelijeri ove su godine do prvih dana srpnja ukupno gledano zabilježili nešto bolji promet nego prošle godine, buking visoke ljetne sezone je dobar, a za posezonu i znatno bolji od lani, ali unatoč tome srpanj i kolovoz treba dobro taktički odraditi jer se primjerice i mali minus u kolovozu neće moći tako lako nadoknaditi ma kako dobri rezultati bili u prva ili zadnja četiri mjeseca u godini. Poruka je to predsjednika Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristijana Šustara koji ističe i da se zbog dugogodišnjeg nedostatka novih hotelskih kapaciteta ni ovog ljeta ne može očekivati neki veći rast i bit će uspjeh ako se zadrži tempo s početka ovog ljeta odnosno ponovi lanjsko ljeto. Iako još nemaju podatke za sve regije Šustar ističe da su u predsezoni dobro radili hotelijeri u Istri i još nekim regijama, ali definitivno najbolje u Dubrovniku koji su zabilježili i do 15 postotni porast prometa. To povezuje s jednim, kako kaže, jako pozitivnim trendom u Dubrovniku, a to je da najbolje rezultate s najvećim stopama rasta bilježe najkvalitetniji, pa i najskuplji hoteli. Ista stvar se primjećuje i u kamping segmentu, da nabolje posluju najkvaliteniji, što pokazuje da kvaliteta ipak dolazi do izražaja, da se u nju isplati ulagati i da ono što stvarno vrijedi ima i tržište.
ZAGREB - GfK indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj je u lipnju zabilježio novi pad čime je dostigao do sada najnižu razinu, od 34,41 bod, dok je u ožujku iznosio 37,75 bodova, a kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršenja, pokazuju podaci agencije za istraživanje tržišta GfK Hrvatske. Pritom je komponenta tog indeksa koja mjeri sklonost potrošnji znatno pala - sa 44,29 bodova iz ožujka na 37,9 bodova u lipnju, navode iz GfK. Također je pala, za pet bodova, i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja. Očekivanja budućeg dohotka pak, nakon blagog smanjenja u ožujku, u lipnju su malo porasla, no to nije imalo značajnijeg utjecaja na indeks. U cijelosti gledano kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršanja, navode iz GfK.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi u nešto većem fokusu investitora uglavnom su dionice defanzivnog karaktera, a u nedostatku vijesti iz domaće poslovne sfere, investitori prate kretanja na inozemnim burzama. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,1 posto, na 1.676 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,23 posto, na 920 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,8 milijuna kuna, što je otprilike kao i u petak u to doba. Najveći promet do podneva je ostvaren povlaštenom dionicom Adrisa, tek nešto iznad pola milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 1,1 posto, na 216 kuna. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 491.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,33 posto, na 204,3 kuna. Promet iznad 100.000 kuna ostvaren je još i dionicom Ericssona Nikole Tesle, pri čemu joj je cijena u plusu 0,32 posto. Od većih gubitnika izdvajaju se dionice Diokija, koje su oslabile 10,7 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka ojačala preme euru za 0,04 posto, a prema švicarskom franku za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,481927 kuna, a franka 6,229748 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,10 posto te prema britanskoj funti za 0,55 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 6,140781 kunu te funte 9,534761 kunu.