ZAGREB - Vlada i čelnici osam sindikata javnih službi započeli su poslije podne u Banskim dvorima sastanak na kojem bi se trebala odlučiti sudbina Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, odnosno hoće li danas biti potpisan dodatak TKU-u kojim se smanjuju materijalna prava ili će Vlada pokrenuti proces otkaza TKU-a. Predstavnici četiriju sindikata, na čelu s predsjednikom Matice hrvatskih sindikata Vilimom Ribićem, koji ne prihvaćaju izmjenu TKU-a, izjavili su prije sastanka da ostaju kod odluke da neće potpisati dodatak, a došli su u Banske dvore, kako su rekli, iz pristojnosti, jer razgovori za stolom nemaju alternativu. Ribić je ponovio da ne prihvaćaju Vladinu ponudu jer se ne radi o jednokratnom nego o trajnom odricanju od materijalnih prava, u protivnom bi Vlada pristala na njihov zahtjev da se ugovori vraćanje onog što im je oduzeto nakon što prođe kriza. Također je ustvrdio da je danas "crni petak hrvatskog sindikalizma" jer je u Saboru usvojen Zakon o reprezentativnosti koji će uništiti sindikate, a sve zato jer su se "tako dogovorili liječnik Mrsić i liječnik Babić ispod stola". Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić rekao je u ime četiri sindikata, koji su spremni potpisati dodatak TKU-u, da posljedice odbijanja Vladina prijedloga mogu biti "vrlo neugodne i dugoročne". Ta četiri sindikata neće dopustiti raskidanje TKU-a jer se taj ugovor ne smije dirati zato što Ribić i sindikati Matice "zadovoljavaju svoju taštinu", kaže Babić.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje. Reprezentativnim će se smatrati sindikat koji kod poslodavca ili na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor ima najmanje 20 posto radnika-članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca koji posluje na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor. Zakon prepoznaje i strukovne sindikate, a tim je sindikatima onemogućeno da budu jedine stranke kolektivnog pregovaranja, odnosno kolektivni ugovor ne vrijedi ako ga uz strukovne sindikate ne potpiše barem jedan reprezentativni sindikat. Zakon predviđa ograničenje u produljenoj primjeni kolektivnih ugovora, na način da se rok od tri mjeseca smatra dovoljnim i primjerenim za provedbu postupka pregovaranja i zaključenja novog kolektivnog ugovora.
ZAGREB - Vijeće članova Hrvatske udruge poslodavaca izrazilo je duboku zabrinutost stanjem u hrvatskom gospodarstvu, ali i sve izraženijom antipoduzetničkom klimom u zemlji, a najavljuje da će pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbi Zakona o porezu na dohodak o retroaktivnom oporezovanju zadržane dobiti, izvijestili su danas iz HUP-a. Vijeće članova HUP-a, kako se navodi u priopćenju, odlučilo je da se pokrene postupak ocjene sukladnosti odredbi Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH. Time je potvrđena već prije iznijeta najava o utvrđivanju ustavnosti odredbe kojom je oporezovana zadržana dobit u posljednjih deset godina. Vijeće je također odlučilo pokrenuti neovisnu i stručnu analizu određenih odredbi Općeg poreznog zakona i zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za koje poduzetnici smatraju da su neustavne i da potkopavaju temelje poduzetništva.
ZAGREB - Od ukupno 295,6 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine 12,74 posto ili 37,6 milijardi kuna odnosi se na tzv. loše kredite, podaci su Hrvatske narodne banke. Ti podaci pokazuju da veći problem kod serivisiranja bankovnih kredita imaju poduzeća kod kojih je udio loših u ukupnim kreditima krajem ožujka ove godine bio čak 20,8 posto, dok je kod stanovništva taj udio puno manji i iznosi 8,74 posto. Udio loših odnosno djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima u odnosu na kraj 2011. porastao je za 0,31 postotni bod, sa 12,43 posto krajem 2011. na 12,74 posto krajem ožujka ove godine, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim internet stranicama. Podaci po sektorima pokazuju da najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je i nadalje upitna naplata svake pete kune kredita - od ukupno 124,7 milijardi kuna kredita poduzećima, u kategoriji loših je 20,80 posto, ili 25,9 milijardi kuna. Ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su 127,6 milijardi kuna, od čega je 'loših' kredita nešto više od 11,1 milijardi kuna, što je udio od 8,74 posto. Najurednije svoje kredite plaćaju državne jedinice, od ukupno 33 milijarde kuna kredita državnim jedinicama krajem ožujka udio loših kredita je 0,18 posto.
UMAG - Turizam je jedan od rijetkih sektora hrvatskog gospodarstva od kojeg se očekuje da potakne više stope rasta i kvalitetan razvoj, a uz poticanje investicija u turizmu potrebno je u funkciju staviti i napuštene objekte, istaknuto je uz ostalo na poslovnom skupu "Croatia business open Umag 2012" koji je danas svečano otvoren u umaškom hotelu "Melia Coral". Otvarajući skup, kojemu je tema "Turizam kao faktor razvoja: koliko može turistički sektor potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj", predsjednik Republike Ivo Josipović je istaknuo važnost turizma za razvoj gospodarstva. Po njegovim riječima, krajnje je vrijeme da se svi bivši vojni objekti uz obalu stave u funkciju turizma. "Prestanimo odugovlačiti s donošnjem odluka, u funkciju treba staviti sve potrebne resurse", poručio je Josipović. Od strateške je važnosti pitanje kako privući investitore, istaknuo je.
ZAGREB - Program energetske obnove zgrada javnog sektora uspješno je započeo, no u provedbi su prisutne brojne poteškoće koje proizlaze iz novosti u pristupu projektiranju i ugovaranju, rekla je pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić - Kaselj na današnjem susretu s novinarima. Kako dosad u Hrvatskoj nije bilo sličnog projekta, provedba zapinje na nedovoljnoj upućenosti građevinara i projektanata. Najavljuje da zbog toga Ministarstvo na jesen u suradnji sa Savjetom za zelenu gradnju počinje s jednogodišnjom izobrazbom inženjera građevinarstva, stojarstva, elektrotehnike i arhitekture. Dosad je, prema njezinim riječima, za program energetske obnove kandidirano 800 javnih zgrada, a glavni nedostatak prijava je nepotpuna evidencija o energetskoj potrošnji zadnje tri godine. Unatoč tome, izrađena su 102 projektna zadatka od kojih je obrađeno 66 te raspisano 35 natječaja za energetsku obnovu.
ZAGREB - Gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina (GIU Promins) u otvorenom pismu Vladi i premijeru Zoranu Milanoviću ističe kako su izuzetno iznenađeni prošlotjednom vladinom odlukom o povišenju cijene plina za industriju s 2,13 kuna na 2,75 kuna po prostornom metru te traže odgodu tog povećanja. S obzirom da je plin jedan od osnovnih energenata koje koristi gospodarstvo, a samim time utječe i na njenu konkurentnost, smatraju to povišenje cijene predrastičnim. Upozoravaju da će to pojačati nekonkurentnost, antipoduzetničku klimu i pad aktivnosti, kao i zatvaranje pojedinih tvrtki napominjući kako u proizvodnji opekarskih proizvoda plin sudjeluje u nekim ciglanama i sa više od 40 posto.
ZAGREB - Hrvatska industrija u svibnju je zabilježila rast prometa na mjesečnoj razini za 7,5 posto, dok je na godišnjoj razini promet promet smanjen za 1,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je na godišnjoj razini treći mjesec za redom nastavljen pad prometa industrije na godišnjoj razini, a pad je, prema kalendarski prilagođenim indeksima, usporen s obzirom da je u ožujku zabilježen pad za 3,1 posto, a u travnju za 4,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Po podacima DZS-a, prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi u svibnju u odnosu na travanj bilježi njihov pad za 23,5 posto, a pod utjecajem pada narudžbi sa stranih tržišta za 32 posto, dok su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 2,8 posto. U odnosu na svibanj 2011. narudžbe su porasle za 5 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 7,1 posto, dok su naručitelji sa stranih tržišta svoje narudžbe smanjili za 1,2 posto.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi indeksi stagniraju uz vrlo nizak obujam trgovanja, a malobrojni investitori uglavnom osluškuju zbivanja na europskim burzama. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,16 posto, na 1.671 bodu, dok je Crobex10 oslabio 0,3 posto, na 915 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,4 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u ovo doba. Milijunski promet do sada je ostvaren tek dionicom HT-a, i to u visini od 1,1 milijun kuna. Cijena joj je ojačala 9,43 posto, na 203,7 kuna. Slijedi dionica Ingre, s ostvarenih svega 205.000 kuna prometa. Nakon jučerašnjeg skoka za 14 posto, tijekom jutra cijena joj je korigirana naniže za 3,47 posto, te iznosi 4,73 kuna. Cijene većine dionica su u plusu. Pritom su najveće dobitnice dionice Varteksa, koje su poskupjele 19,8 posto, te dionice Diokija čija je cijena porasla 11,37 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,07 posto u odnosnu na jučerašnju tečajnu listu, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka ojačala je za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj list HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,485386 kuna. Na tjednoj je razini kuna oslabila prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za 1,41 posto, britanskoj funti za 0,86 posto, a prema švicarskom franku za neznatnih 0,001 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,134557 kuna, funte 9,482374 kune, a franka 6,235224 kune. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je prema dolaru oslabila za 0,02 posto, dok je prema funti i franku ojačala, prema funti za 0,06 posto, a prema franku za 0,04 posto.