BRUXELLES - Ministri financija zemalja članica EU-a u utorak su prihvaćanjem preporuka za svaku od 27 članica o ekonomskim politikama predviđenim u njihovim nacionalnim reformskim programima završili ovogodišnji ciklus europskog semestra. Europski semestar podrazumijeva da zemlje članice Europskoj komisiji na početku svake godine dostavljaju planove za državni proračun kako bi ih Komisija ocijenila prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima. Komisija onda za svaku zemlju pojedinačno priprema preporuke za proračunsku i gospodarsku politiku kojih se zemlje članice trebaju pridržavati. Europski semestar je osmišljen kako bi kroz koordinaciju gospodarskih i fiskalnih politika na vrijeme uočio mogući dolazak krize. Europski semestar čeka i Hrvatsku, morat ćemo se pripremiti na to da nas Komisija ocjenjuje, što nije ugodno, jer vidimo da mnoge zemlje nisu bile baš sretne, rekao je ministar financija Slavko Linić, koji je kao promatrač sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije.
BRUXELLES - Ministri financija zemalja članica EU-a odobrili su Španjolskoj dodatnu godinu dana kako bi svoj proračunski manjak svela na ispod tri posto BDP-a, koliko je prema pravilima najviše dopušteno. Prema prvotnim planovima, Španjolska je trebala svesti svoj manjak na ispod tri posto sljedeće godine. Sada je to produljeno na 2014. Ove godine španjolski proračunski manjak trebao bi biti 6,3 posto, sljedeće godine 4,5 posto, a 2014. godine 2,8 posto. Riječ je o formalnoj odluci koju je dan ranije podržala euroskupina, koja okuplja ministre financija 17 članice eurozone. Ministri financija eurozone dogovorili su se u noći na utorak o načinu pomoći Španjolskoj, po kojem će prvih 30 milijarda eura kredita dobiti do kraja ovog mjeseca. Riječ je o političkom dogovoru, koji se treba konkretizirati u drugoj polovici srpnja. Španjolska je krajem lipnja tražila pomoć iz kriznih fondova za rješavanje golemih poteškoća u bankarskom sektoru, a na taj zahtjev eurozona je pozitivno odgovorila i obećala pomoć do 100 milijardi eura. Španjolska vlada će zauzvrat trebati donijeti novi program fiskalne prilagodbe za 2013. i 2014. godinu.
BRUXELLES - Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn najavio je u utorak da će Europska komisija početkom rujna pripremiti zakonodavni prijedlog za uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizma za banke u eurozoni, koji bi trebao biti prihvaćen do kraja godine. "Komisija će izići sa zakonodavnim prijedlogom za uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizma za banke u eurozoni, u koji će biti uključena Europska središnja banka. Naš ćemo prijedlog predstaviti početkom rujna kako bi ga Vijeće moglo hitno razmotriti do kraja ove godine, kao što je odlučeno na summitu eurozone", rekao je Rehn nakon sastanka ministara financija euroskupine. Također je najavio da će Komisija u rujnu započeti s pripremama za uspostavu instrumenata za izravnu dokapitalizaciju banaka tako da Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) može prihvatiti novi instrument čim se uspostavi jedinstveni nadzorni mehanizam za banke. "Izravna dokapitalizacija banaka omogućit će nam da prekinemo začarani krug između banaka i državnih dugova", rekao je Rehn.
DŽAKARTA - Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je, tijekom svog prvog službenog posjeta Indoneziji, ocijenila da bi eurozona za "primjer" trebala uzeti taj veliki azijski arhipelag koji je uspio drastično smanjiti svoj dug. "Mislim da bi Indonezija mogla poslužiti kao dobar primjer ekonomije koja bilježi trajni rast jer je pod predsjedanjem (Susila Bambanga) Yudhoyona" bitno smanjila dug, kazala je njemačka kancelarka nakon razgovora s predsjednikom Yudhoyonom. "Mislim da je to dobar primjer onoga što bi i Europa trebala učiniti, s obzirom da je Indonezija to bila u stanju provesti u kratkom razdoblju, u nekoliko godina", dodala je. Indonezijski javni dug bio je 2002. više od 82 posto bruto nacionalnog dohotka a danas je manji od 25 posto.
BERLIN - Gotovo 90 posto vodećih menadžera u Njemačkoj podupire strategiju njemačke kancelarke Angele Merkel za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, pokazalo je novo istraživanje. Oko 86 posto poslovnih čelnika poziva kancelarku da ustraje u mjerama koje zagovara tijekom krize u eurozoni, unatoč oštrim kritikama kako izvan tako i unutar Njemačke, pokazala je anketa koju je tvrtka Forsa provela za poslovni dnevnik Handelsblatt. Anketa je pokazala da su poslovni čelnici očigledno skloniji euru nego opća populacija, pri čemu njih 76 posto smatra da bi euro trebalo zadržati u postojećem obliku po svaku cijenu, u usporedbi sa 41 posto građana koji iznose takvo mišljenje. Što se tiče svladavanja krize, općenito prevladava optimizam, pri čemu 85 posto ispitanika drži da će biti pronađeno trajno rješenje. Gotovo dvije trećine ispitanika (64 posto) kaže da njihovo poslovanje nije osjetilo krizu. Forsa je intervjuirala 641 vodećeg menadžera u Njemačkoj u razdoblju od 19. lipnja do 5. srpnja.
LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu u utorak se spustila na 99 dolara, nakon što je Norveška okončala štrajk koji je zaprijetio prekidom naftne proizvodnje u toj zemlji, a dodatni uteg cijenama bili su i kineski podaci o slabijem uvozu nafte, prigušivši izglede za jačanje potražnje. Barel na londonskom tržištu pojeftinio je tako 81 cent i stajao 99,51 dolar. Na američkom tržištu cijena sirove nafte pala je 23 centa, na 85,76 dolara. Slabljenju cijena pridonijele su i vijesti iz Kine, drugog najvećeg potrošača nafte. Kineski uvoz nafte u lipnju pao je na najnižu razinu u ovoj godini, s rekordno visoke razine koju je dosegnuo samo mjesec dana ranije, s obzirom na pad kupovina tamošnjih rafinerija u okolnostima usporavanja potražnje za naftom. Sama Kina je zaslužna za više od polovine rasta svjetske potražnje za naftom u prošloj godini. Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u utorak izvijestila da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u ponedjeljak iznosila 96,92 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjena u odnosu na petak.
LONDON/NEW YORK - Euro je oslabio prema dolaru u utorak na međunarodnim deviznim tržištima, klizeći prema najnižim razinama u dvije godine, jer sastanak ministara financija eurozone nije donio pozitivna iznenađenja, a nervozi tržišta dodatno pridonosi saslušanje na njemačkom ustavnom sudu. Euro je oslabio 0,33 posto prema dolaru, na 1,2273 dolara, i nedaleko je najniže razine u dvije godine od 1,2225 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Ujedno se spustio na najnižu razinu u pet tjedana prema jenu, na 97,32 jena. Dolar je pak oslabio prema jenu oko 0,2 posto, na 79,40 jena, dok je prema švicarskom franku ostao nepromijenjen i njime se trgovalo po 97,50 švicarskih centima, nadomak najviše razine u 19 mjeseci od 98,25 centima.