ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji treba pomoći rješavanju problema nelikvidnosti. Blokirane račune ima više od 70 tisuća poslovnih subjekata, a krajem svibnja njihove su neplaćene obveze iznosile 44,56 milijardi kuna, kazao je ministar financija Slavko Linić. Upozorio je kako stečajni postupci znaju trajati i više od deset godina te na porazan podatak Svjetske banke da se u tim postupcima uspije naplatiti manje od 30 posto potraživanja. Stanje je potrebno promijeniti i povećati razinu odgovornosti dužnika, naglasio je stičući kako je cilj zakona spasiti radna mjesta i omogućiti nastavak rada tvrtki. Zakonom se regulira postupak predstečajne nagodbe koju bi pokretao vjerovnik, vodila bi ga Financijska agencija, a mogao bi trajati najduže 120 dana. Zakonom su precizirani i rokovi plaćanja među poduzetnicima do 60 dana, za državne institucije 30 dana. Vlada je uredbom omogućila i da građani i tvrtke mogu zatražiti obročnu otplatu, odgodu plaćanja ili čak i otpis duga za davanja državi (osim za poreze i doprinose), ili lokalnim jedinicama koji nisu platili na vrijeme.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama u javnim službama prema kojima se postotni dodatak za svaku godinu navršenog radnog staža, koji sada iznosi 0,5 posto po godini staža, više ne bi utvrđivao tim zakonima nego kolektivnim ugovorom. Postotni dodatak po godinama radnog staža sada se određuje na dva načina - zakonom i kolektivnim ugovorom, a izmjenama predložena dva zakona to postaje temeljni dio kolektivnog pregovaranja, objašnjava ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. To, ističe, omogućuje da socijalni partneri sjednu za stol i pregovaraju o materijalnim pravima. Kako je navedeno u samom obrazloženju dva zakonska prijedloga, u tijeku su kolektivni pregovori i raspravlja se o mogućnostima da se u ovoj godini ne isplati božićnica, da se u idućoj godini ne isplate regres i jubilarne nagrade, ali i o mogućnosti smanjenja dodatka od 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža (na 0,3 posto po godini staža). Moguća umanjenja materijalnih prava po svim osnovama samo su privremenog trajanja za razdoblje neophodnih štednji u cilju očuvanja radnih mjesta i zaposlenosti, a predložene izmjene ostavljaju otvorenu mogućnost da socijalni partneri kroz kolektivne ugovore utvrde i drugi postotni dodatak ili različitu osnovu obračuna tog dodatka, navodi se u obrazloženju.
ZAGREB - Vlada je danas donijela odluku o pretvaranju potraživanja države u temeljni kapital crikveničkog Jadrana, a ta bi odluka kroz stečajni plan trebala rezultirati završetkom stečaja te turističko-hotelijerske tvrtke do kraja ove godine. Država svoja potraživanja od ukupno 316,8 milijuna kuna pretvara u temeljni kapital, ali povećava ga i za vrijednost nekretnina koje su dan prije otvaranja stečaja izdvojene iz Jadrana - naselje Kačjak i autokamp Selce. Time bi država postala vlasnik više od 75 posto temeljnog kapitala Jadrana, kazao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić. Razmjerno svojim potraživanjima u vlasničku strukturu ulaze i ostali vjerovnici, među njima i radnici Jadrana. Jadran je otišao u stečaj 2010. godine, a tada je udio države u toj tvrtki bio oko 90 posto. U dvije godine stečajna je upraviteljica uspjela riješiti pitanje kolektivnih ugovora, uspjela da zadnju godinu Jadran posluje s pozitivnim rezultatom. Vlada se danas suglasila i s prijedlogom sporazuma o podmirenju potraživanja s Industrogradnja grupom, a kojim bi se dug te tvrtke od 109 milijuna kuna većim dijelom zatvorio zgradom Industrogradnje (u Savskoj). Manji dio duga je prebačen na hipoteku na drugu zgradu Industrogradnje, kazao je Linić.
ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata opovrgnula je danas da je u jučerašnjem krugu pregovora Vlade i sindikata javnih službi postignut dogovor o tome da neće biti isplaćene božićnice, regresi i jubilarne nagrade, kako su nakon sastanka izvijestili ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Predstavnici Matice na konferenciji za novinare kazali su kako su Vlada i Avberšek obmanuli javnost, te su najavili da na sutrašnjem nastavku pregovora neće odustati od svojih stajališta.Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je kako su njihovi uvjeti vrlo jasni, nema rezanja plaća i diranja u dodatak sporazuma o osnovici za plaće, sve što im se sada uzme da im se vrati u trenutku gospodarskog oporavka, a da se o neisplati božićnica i regresa za iduću godinu razgovara tek na jesen kad vide što je Vlada napravila u drugim sektorima. Sve što se uzme mora se vratiti, kazao je Ribić, te ponovio kako traže da se iz zakona o reprezentativnosti povuče odredba koja jača male strukovne sindikate. Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić ističe kako su spremni pregovarati o svemu, ali ništa ne daju bez povratka. Kad poraste BDP trebaju to vratiti, ako to ne žele, teško možemo naći zajednički jezik, kazao je Laktašić.
OMIŠALJ - Prvi kamion s metalnim otpadom iz Dina Petrokemije u Omišlju na otoku Krku, kojeg su jutros prikupili radnici, danas je oko podne odvezen u tvrtku koja se bavi prikupljanjem i otkupom otpada, izjavio je danas dopredsjednik Sindikata radnika Dine Predrag Mihaljević. Novac od prodaje bit će upotrijebljen za javnu kuhinju za obitelji radnika Dine. Mihaljević je jučer, najavljujući akciju, kazao da, kada govori o metalnom otpadu, ustvari govori o postojenjima Dine koja nisu u funkciji. Danas je još rekao da je akcija prošla mirno, zahvaljujući i Upravi Dine, koja je na zahtjev radnika odobrila odvoz otpada, ali samo danas, te da će sindikat, dok se ne iznađe rješenje za Dinu, sljedećih dana nastaviti s akcijom. Radnici Dina Petrokemije, članice Dioki grupe, od 1. srpnja blokiraju ulaz u tvrtku tražeći isplatu zaostalih plaća i rješavanje stanja tvrtke. Oko 350 radnika nije dobilo šest plaća za ovu godinu, plaću za prosinac prošle godine i još oko 60 posto jedne plaće iz prijašnjih godina. Traže da ih se informira o planovima za budućnost Dina Petrokemije, o mogućnosti ulaska strateških partnera u vlasništvo tvrtke ili o mogućem stečaju.
ZAGREB - Četiri sindikalne središnjice upozoravaju u današnjem priopćenju kako interesi zaposlenih u javnom i privatnom sektoru nisu suprotstavljeni te da pokušaji huškanja jednih na druge neće proći. Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Udruga radničkih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata smatraju kako Vlada i korporativni mediji mjesecima orkestrirano pritišću sindikate javnog sektora. Prije nego što se sindikatima izravno obratila s inicijativom za izmjenom Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, Vlada je gotovo pola godine provela prozivajući sindikate zbog kolektivnih ugovora, kao da je rad bez plaće prirodno stanje i kao da će privatni poslodavci platiti svoje radnike ako zaposleni u javnom sektoru ne dobiju svoje plaće, smatraju sindikalci. Dodaju da mediji naručeno ili samoinicijativno sve to uredno prenose i sugeriraju suprotstavljeni interes radnika privatnog i javnog sektora huškajući jedne protiv drugih. Sindikati poručuju da takav pristup ne prolazi. Ističu da u javnom sektoru rade liječnici, medicinske sestre, učitelji, odgojiteljice u vrtićima, policajci, glumci, vatrogasci i drugi, koji brinu o obiteljima, sigurnosti, zdravlju i znanju, a koji su potplaćeni.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio skromnih 4,5 milijuna kuna, a dionički su indeksi, nakon dva dana pada, danas porasli. Crobex je tako trgovanje završio s porastom od 0,61 posto, na 1.677,20 bodova, a Crobex10 je povećan za 0,76 posto, na 914,62 boda. Ni danas nijedna dionica nije prešla promet od milijun kuna, a najveći od 973,7 tisuća kuna zabilježila je dionica HT-a, čija je cijena porasla 1,97 posto, na 204,05 kuna. Dobitnica dana je dionica Badela 1862, sa visokim rastom cijene, od 38,45 posto, na 85,99 kuna, a ostvarila je 543,4 tisuće kuna prometa. Promet od 537,9 tisuća kuna imala je dionica AD plastika kojoj je cijena pala za 0,33 posto, na 114,62 kune. Dionica Leda ostvarila je 309,6 tisuća kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,92 posto, na 5.250 kuna.