ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je danas novi Program kreditiranja razvoja gospodarstva i novi način podjele rizika HBOR-a i poslovnih banaka kod kreditiranja poduzetničkih projekata. Program kreditiranja razvoja gospodarstva HBOR je uveo u suradnji s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama, a riječ je o kreditnom potencijalu od osam milijardi kuna. Program je prvenstveno namijenjen financiranju obrtnih sredstava za poduzetnike u poteškoćama, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na konferenciji za novinare. U programu mogu sudjelovati poduzetnici u najmanje 25 postotnom privatnom vlasništvu, koji ostvaruju najmanje 10 posto prihoda na međunarodnom tržištu. Krediti su namijenjeni podmirenju obveza prema vjerovnicima, a do 30 posto može se upotrijebiti za izmirenje obveza prema financijskim institucijama. Za dodjelu kvota kredita HBOR-a poslovne banke će sudjelovati na aukcijama, a njihove ponude bit će rangirane po visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje. Poslovne banke svoj će dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećana za referentnu kamatnu stopu. Krediti će se odobravati uz rok otplate do tri godine, uključujući poček od godine dana. Komentirajući nove kreditne linije HBOR-a, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a Slavko Linić rekao je da one olakšavaju put do obrtnih sredstava, uz povoljne kamate i bitno blaže uvjete osiguranja nego do sada.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić rekao je danas da ga pri padu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj posebno brinu proizvodnja naftnih derivata i električne energije te brodogradnja, a u vezi neisplate plaća ocijenio je da su za to odgovorni poslodavci. Rafinerije rade vrlo malo, derivati se uvoze, a to je put ka njihovom zatvaranju što je nedopustivo i žalosno te nije politka Vlade, a ne bi trebala biti ni politika vlasnika Ine, rekao je Linić odgovarajući na pitanje o padu industrijske proizvodnje za 9,4 posto u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine. Linić dodaje i da HEP ne bi bio u tolikoj mjeri pogođen sušom da je ulagao u akumulacije te bi proizvodio i izvozio, a ne uvozio električnu energiju. Pored toga, kaže, problem je i brodogradnja koju je važno restrukturirati, a treba se boriti i za pokretanje proizvodnje u Željezari Sisak. Prema Linićevoj ocjeni, pad industrijske proizvodnje nije problem inozemnih tržišta nego hrvatski problem bijega od industrije i okretanja uvozu pri čemu se, kako je rekao, zapuštaju vrlo konkurentne industrije. Na pitanja kako komentira podatak o više od 80 tisuća radnika koji rade, a ne primaju plaću, Linić je kazao je kako su za to odgovorni poslodavci. Vlasnici se moraju pobrinuti za plaće, a mogućnosti osiguranja novca za plaće ima, posebno otkad su omogućena zaduženja tvrtki uz puno labavija jamstva nego dosad, kaže Linić. U poduzećima u državnom vlasništvu, uprave su dužne redovno isplaćivati plaće, a ako to ne mogu moraju poduzeti potrebne mjere, rekao je.
ZAGREB - Hoteli Monte Mulini iz Rovinja, Le Meridien Lav iz Splita i Valamar Lacroma iz Dubrovnika prvi su hrvatski hoteli kojima je Ministarstvo turizma dodijelilo oznaku Q za ukupnost kvalitete ponude i usluga. Dodjeljujući oznake Q direktorima tih hotela u sklopu današnje konferencije za novinare u Ministarstvu turizma ministar Veljko Ostojić podsjetio je da samo dva mjeseca nakon donošenja pravilnika za tu oznaku već imamo tri hotela koja su je zaslužili. Kvaliteta je ključna za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, što je i u fokusu ovog Ministarstva, kazao je ministar dodajući da se još desetak hotela prijavilo za tu oznaku te vjeruje da će nakon provjere uvjeta njih nekoliko to i dobiti u idućim mjesecima. Istaknuo je da cilj nije da puno hotela dobije tu oznaku nego oni koji se doista ističu kvalitetom, a to bi moglo biti 5 do 10 posto od ukupnih 600 hotela u Hrvatskoj koji imaju kategorije od tri do pet zvjezdica. Oznaka se dodjeljuje onima koji će zadovoljiti uvjete iz pravilnika kao i dobiti dobre ocjene tajnih gostiju koje bira ministar, a već se s ova prva tri hotela pokazalo da je važnije postići zadovoljstvo gostiju i zaposlenika nego zadovoljiti tehničke uvjete. Zadovoljstvo dobivenim oznakama iskazali su i direktori spomenuta tri hotela, naglasivši da je kod njih kvaliteta rezultat poslovne strategije, ali i stalne edukacije i velikog truda svih zaposlenih.
ZAGREB - Ponajviše pod pritiskom negativnih kretanja na svjetskim burzama, indeksi Zagrebačke burze, nakon jučerašnjeg blagog oporavka, danas su ponovno oslabili, pri čemu je cijena najlikvidnije dionice, HT-a dotaknula najnižu razinu od kraja prosinca 2008. godine. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,43 posto, na 1.680 bodova, a Crobex10 za 0,56 posto, na 920 bodova. Redovni promet dionicama do podneva je dosegnuo 4,6 milijuna kuna, što je otprilike 400.000 kuna manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija dionica HT-a je s 2,63 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,47 posto, na 199,75 kuna i nalazi se na najnižoj razini od 18. prosinca 2008. godine, kada je na zatvaranju iznosila 197,48 kuna. Slijedi dionica Ingre, sa 706.000 kuna prometa. Nakon jučerašnjeg skoka cijene za više od 20 posto uslijed objave da je na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta dobila posao realizacije turističkog objekta u vrijednosti 30,7 milijuna eura, danas je cijena dionice Ingre korigirana naniže za 3,79 posto, na 6,6 kuna. Sva najlikvidnija izdanja bilježe pad cijene, pri čemu najveći dionice Uljanik plovidbe, za 2,76 posto, i povlaštene dionice Adrisa, za 1,69 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,559568 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,05 posto te prema britanskoj funti za 0,17 posto, dok je prema američkom dolaru oslabila za 0,57 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,294919 kuna, funte 9,456552 kune, a dolara 6,072430 kuna.