ZAGREB - Što se tiče Vlade, i nakon promjene na čelu Hrvatske narodne banke (HNB), sve ostaje po starom, o politici banke odlučuju HNB i njezin Savjet, a Vlada tu ima deklarativan i ograničen utjecaj, izjavio je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Osvrnuvši se na komentare Vladine odluke da će dosadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog naslijediti njegov zamjenik Boris Vujčić, Milanović je pozvao "sve koji sudjeluju u tom procesu i daju izjave" da budu odgovorni, jer to utječe na tržišta i tečaj kune, koji u ovom trenutku "ničim nije niti bi trebao biti upitan". Premijer je također komentirao vijest iz Siska da će željezara, koju je nedavno kupila talijanska kompanija ABS, ponovno početi s radom, rekavši da je to dobar primjer što Vlada stvarno može učiniti. Milanović se na početku današnje sjednice obrecnuo i na "lokalne političare iz drugih stranaka" koji napadaju Vladu u vezi povezivanja Dubrovačkog primorja sa sjevernim dijelom županije, te ih pozvao da "budu odgovorni ljudi, ne pričaju svašta i ne prkose istini". "Mi na tome radimo ozbiljno, i sa susjedima i u Bruxellesu, i oko reguliranja pitanja karaktera koridora iznad Neuma i njegova odnosa sa Schengenskim režimom, a to su stvari kojima se nitko prije nas nije bavio", rekao je Milanović.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ocijenili su danas kako je pad potrošnje u Hrvatskoj rezultat ekonomske krize i recesije zbog koje građani štede. Pomet u trgovini na malo u travnju je u Hrvatskoj na godišnjoj razini pao za 7,3 posto, što je, smatra Linić, "problem ekonomske krize, rizika radnog mjesta i opreza građana", a ne posljedica povećanja PDV-a. Građani štede i dobro se pripremaju za krizu koja u Hrvatskoj traje već nekoliko godina, rekao je ministar financija. Ustvrdio je da pad potrošnje ne utječe na proračun koji je kvalitetno pripremljen. "Petomjesečni izvještaj pokazuje da se proračun na prihodovnoj strani ostvaruje i da su prihodi veći nego prošle godine", kazao je Linić. Smatra kako pad maloprodaje neće imati veći utjecaj na prihode proračuna, ali je važan za ukupni BDP i njegovo kretanje u 2012. Ministar financija ne očekuje promjenu monetarne politike nakon odlaska guvernera Željka Rohatinskog i dolaska novog guvernera, njegovog sadašnjeg zamjenika Borisa Vujčića. "To je tim koji već 12 godina ima jasno definiranu monetarnu politiku. I Rohatinski i Vujčić su branili politiku monetarne vlasti i smatram da nekih promjena neće biti", rekao je Linić odgovarajući na upite novinara pred današnju sjednicu Vlade. Na upit o padu potrošnje, ministar Maras kaže kako nije iznenađen padom potrošnje, jer je u krizi normalno da potrošnja pada. Taj pad nije posljedica nekih Vladinih mjera, drži Maras koji je uvjeren da će se ti trendovi preokrenuti.
ZAGREB - Bankarska tržišta u srednjoj i istočnoj Europi (SIE) povećala su profitabilnost u 2011. godini, uz zdrav rast kreditiranja i omjer loših kredita stabiliziran na otprilike 7 posto, pokazuje najnovije istraživanje Raiffeisen banke pod naslovom "Dobri rezultati unatoč izazovima", u kojem se navodi i da se u Hrvatskoj nastavlja razdoblje smanjenih aktivnosti u financijskom sektoru . U Hrvatskoj se nastavlja razdoblje smanjenih aktivnosti u financijskom sektoru. Omjer ukupnih kredita prema BDP-u dosegao je 85,4 posto na kraju 2011. godine, što je iza Slovenije najviši omjer u regiji. U omjeru kredita stanovništvu prema BDP-u Hrvatska je vodeća u regiji. Jedino u kreditiranju poduzeća još postoji potencijal za rast kreditne aktivnosti, pa je unatoč izostanku oporavka gospodarstva u posljednje dvije godine ostvaren rast kredita poduzećima veći od pet posto, kaže se u istraživanju. No, rast depozita ostvaren je samo u segmentu stanovništva, čime se postupno mijenja struktura bilance banaka: povećava se pokriće kredita depozitima u segmentu stanovništva, a smanjuje se u segmentu poduzeća. Za razliku od vodećih zemalja u regiji, gdje je oporavak gospodarstva doveo do stabilizacije loših kredita na 7 posto od ukupnih, u Hrvatskoj je nastavljen njihov rast. Loši krediti dosežu 12,4 posto od ukupnih kredita na kraju 2011. godine, a očekuje se nastavak rasta i u narednim godinama, napominje se u istraživanju.
ZAGREB/LONDON - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's izmijenila je prognozu za kreditni rejting Zagrebačkom Holdingu iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga, u skladu s odgovarajućim odlukama vezanim za kreditni rejting Grada Zagreba. Odluka Moody'sa o zadržavanju postojećeg rejtinga Zagrebačkom Holdingu ali o izmjeni njegove prognoze iz stabilne u negativnu ponajprije odražava njegove snažne institucionalne i financijske veze s Gradom Zagrebom, kao jedinim utemeljiteljem i vlasnikom Holdinga, što se očituje u subvencijama kao i u reguliranju tarifa u većem dijelu poslovanja, navodi se u priopćenju Moody'sa od utorka. U agenciji napominju da rejting uključuje i snažan nadzor Grada Zagreba nad Holdingom, kao i monopolistički status tog poduzeća i njegovu stratešku ulogu za gradski komunalni sektor. Kreditni rejting Zagrebačkog Holdinga ograničava i njegova slaba likvidnost i značajan teret dugova, stoji nadalje u priopćenju. Agencija je 4. lipnja izmijenila prognozu za kreditni rejting Zagreba iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga Baa3, u skladu sa sličnom odlukom od 31. svibnja kojom je potvrđen postojeći kreditni rejting Hrvatske, ali je prognoza izmijenjena iz stabilne u negativnu, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas ojačali no uz vrlo slab obujam trgovanja, jer je aktivnost investitora smanjena uoči sutrašnjeg praznika. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,78 posto, na 1.651 bodu, ostvarivši dobitke treći dan zaredom. Crobex10, pak, ojačao je danas 0,83 posto na 904 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 2,6 milijun kuna, što je otprilike pola milijuna kuna manje nego jučer u ovo doba. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvaren je dosad najveći promet, u visini od 640,5 tisuća kuna. Cijena joj je blago oslabila, za 0,3 posto, na 213,5 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, s 532.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,58 posto, na 198 kuna. Većina najlikvidnijih izdanja ostvaruje rast cijene. Najveće dobitke pritom ima dionica Đuro Đaković holdinga, čija je cijena skočila 7,64 posto. Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, s rastom cijene za 2,64 posto, a potom Valamar Adrije, za 2,09 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,23 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,570071 kunu. Na vrijednosti su prema kuni dobili i švicarski franak i britanska funta, franak je ojačao za 0,26 posto, a funta za 0,50 posto. Srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,305765 kuna, a funte 9,367740 kuna. Američki je pak dolar oslabio prema kuni za 0,32 posto i njegov srednji tečaj na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,057511 kunu.