BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predstavila prijedloge za uspostavu europskog okvira za sprječavanje i rješavanje bankovnih kriza, kako bi se porezne obveznike i gospodarstva u budućnosti zaštitilo od posljedica bankrota banaka. Jedinstveni europski okvir za rješavanje bankovnih kriza predstavljao bi začetak bankovne unije. Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću i Parlamentu predviđa tješnju koordinaciju između zemalja članica i davanje ovlasti nadležnim tijelima da mogu prisiliti dioničare banaka da sami snose najveći dio gubitaka ako njihove banke zapadnu u krizu. "Komisija predstavlja prijedlog koji će zaštiti porezne obveznike i gospodarstva od posljedica budućih bankrota banaka. Današnji prijedlog važan je korak prema bankovnoj uniji, koji će bankovni sektor učiniti odgovornijim. On će pridonijeti stabilnosti i povjerenju u EU u budućnosti, dok mi istodobno radimo na jačanju i daljnjoj integraciji naših međuovisnih gospodarstava", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Financijska kriza stajala je porezne obveznike puno novaca. Moramo opremiti vlasti primjerenim ovlastima kako bi se ubuduće mogle nositi s bankarskim krizama. U suprotnom, račun će se ponovo ispostavljati građanima a spašene će banke nastaviti po starom, znajući da će ih se ponovno spašavati", rekao je povjerenik za financijske usluge Michel Barnier.
BRUXELLES - Rotirajuće predsjedništvo Europske unije za nekoliko tjedana će preuzeti Cipar, koji bi uskoro mogao zatražiti financijsku pomoć EU-a, zbog teškoća u tamošnjem bankarskom sektoru koji je puno ulagao u grčke državne obveznice. "Suočeni smo s puno problema u bankarskom sektoru zbog izloženosti grčkom tržištu. Moramo vidjeti hoćemo li moći dokapitalizirati naše banke, a ako to ne bude moguće, onda postoji mogućnost da zatražimo spašavanje, ali još nismo stigli do tamo", izjavio je ciparski veleposlanik pri EU-u Kornelios Korneliou, koji je u srijedu u Bruxellesu predstavio prioritete predstojećeg šestomjesečnog predsjedništva. Ciparsko predsjedništvo moglo bi započeti u znaku puno veće krize ako Španjolska, četvrto gospodarstvo u eurozoni, zatraži pomoć, o čemu se sve češće govori. Najteži izazov ciparskog predsjedništva, koje počinje 1. srpnja, bit će pregovori o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020, izjavio je Korneliou. "Treba osigurati da novac ide tamo gdje je najpotrebniji i gdje donosi najveću dodanu vrijednost", rekao je veleposlanik. Kao otočna zemlja, Cipar će tijekom predsjedanja veliki naglasak staviti i na integriranu pomorsku politiku. Osam godina nakon ulaska u EU-u, Cipar će 1. srpnja prvi put preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-a. Predsjedanje će preuzeti od Danske, a predsjedničku palicu 1.siječnja 2013. godine predat će Irskoj.
LONDON/ZAGREB - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's izmijenila je prognozu za kreditni rejting Zagrebačkom Holdingu iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga, u skladu s odgovarajućim odlukama vezanim za kreditni rejting Grada Zagreba. Odluka Moody'sa o zadržavanju postojećeg rejtinga Zagrebačkom Holdingu ali o izmjeni njegove prognoze iz stabilne u negativnu ponajprije odražava njegove snažne institucionalne i financijske veze s Gradom Zagrebom, kao jedinim utemeljiteljem i vlasnikom Holdinga, što se očituje u subvencijama kao i u reguliranju tarifa u većem dijelu poslovanja, navodi se u priopćenju Moody'sa od utorka. U agenciji napominju da rejting uključuje i snažan nadzor Grada Zagreba nad Holdingom, kao i monopolistički status tog poduzeća i njegovu stratešku ulogu za gradski komunalni sektor. Kreditni rejting Zagrebačkog Holdinga ograničava i njegova slaba likvidnost i značajan teret dugova, stoji nadalje u priopćenju. Agencija je 4. lipnja izmijenila prognozu za kreditni rejting Zagreba iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga Baa3.
NEW YORK - Agencija Moody's Investors Service smanjila je kreditne rejtinge triju austrijskih i šest njemačkih banaka, jer su suočene s rizicima ako se dužnička kriza u eurozoni produbi. Od austrijskih banaka Moody's je dugoročni kreditni rejting Erste Grupe smanjio za dvije razine, s A1 na A3, dodijelivši joj negativne izglede. Rejting Raiffeisen Bank International smanjen je, pak, s A1 na A2, a izgledi za rejting su stabilni. Moody's je smanjio i rejting UniCredit Bank Austria, s A2 na A3, dodijelivši joj negativne izglede. Smanjenje rejtinga tih triju austrijskih banaka posljedica je, priopćio je Moody's, njihove ranjivosti zbog poslovnih uvjeta u središnjoj i istočnoj Europi. Njemačke su banke, pak, smatra Moody's, suočene s rizikom slabljenja kvalitete njihove imovine, ako se dužnička kriza u eurozoni produbi i ako se rast globalnog gospodarstva dodatno uspori. No Moody's ističe i da su gospodarstva Njemačke i Austrije relativno snažna. Agencija je Commerzbanki, drugoj po veličini njemačkoj banci, dugoročni rejting smanjila za jedan stupanj, s A2 na A3, i dodijelila joj negativne izglede. Za toliko je Moody's smanjio i rejting njemačke podružnice talijanske UniCredit banke, dodijelivši joj također negativnu prognozu.
ZAGREB - Bankarska tržišta u srednjoj i istočnoj Europi (SIE) povećala su profitabilnost u 2011. uz zdrav rast kreditiranja i omjer loših kredita stabiliziran na otprilike 7 posto, pokazuje najnovije istraživanje Raiffeisen banke pod naslovom „Dobri rezultati unatoč izazovima", u kojem se navodi i da se u Hrvatskoj nastavlja razdoblje smanjenih aktivnosti u financijskom sektoru . „Bez obzira na sadašnje turbulencije u eurozoni, koje su imale utjecaja i na srednju i istočnu Europu (SIE), bankarska tržišta SIE-a pokazala su se otpornija nego što se prvotno očekivalo. Posebice je solidan razvitak Poljske i Rusije, koje stoga predstavljaju svijetle točke bankarskoga tržišta“, kažu analitičari Raiffeisen Bank International AG-a (RBI) i Raiffeisen Centrobank AG-a (RCB). Krajem 2011. godine ukupna aktiva banaka u tom području iznosila je 2.068 milijarda eura, a krajem 2010. godine 1.846 milijarda, odnosno 7,7 i 7,2 posto istih tih pokazatelja za eurozonu. Ukupna se profitabilnost bankarskih sektora u SIE-a povećala 2011. godine te se prosječan povrat na kapital (ROE) u toj regiji popeo na 12,8 posto s 0,4 posto iz 2010. godine.
MADRID - Kalendarski prilagođena španjolska industrijska proizvodnja smanjila se u travnju za 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazali su u srijedu objavljeni podaci državnog statističkog ureda. Analitičari su u prosjeku očekivali blaži pad, po stopi od 6,5 posto. U ožujku proizvodnja se smanjila za 7,5 posto, čime je potvrđena prva procjena instituta. Najveći je pad u travnju zabilježen u kategoriji potrošačkih trajnih roba, gdje se proizvodnja smanjila za čak 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Snažno se smanjila i proizvodnja kapitalnih dobara, i to za 14,9 posto.
SYDNEY - Australija je izvijestila o neočekivano snažnom, 1,3-postotnom rastu gospodarstva u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje, zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji i skoku poslovnih ulaganja. U prethodnom tromjesečju australsko je gospodarstvo poraslo za naviše revidiranih 0,6 posto, izvijestio je australski zavod za statistiku (ABS). Na godišnjoj razini aktivnosti su u prva tri ovogodišnja mjeseca poskočile za 4,3 posto. Oba podatka premašila su prognoze od 0,7-postotnom rastu na tromjesečnoj odnosno 3,4-postotnom rastu na godišnjoj razini, zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji i poslovnim ulaganjima koji su nadomijestili loš rezultat u segmentu izvoza. Pritom je poslovna ulaganja potaknuo 'izniman' rast u segmentu gradnje infrastrukture, povezan s dosada neviđenim procvatom sektora baznih resursa. Ulaganja su tako u prva tri mjeseca 2012. porasla za 20 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno za više od 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Australska vlada očekuje rast gospodarskih aktivnosti za 3,25 posto u tekućoj financijskoj godini, te za 3,0 posto u naredne tri godine dok je središnja banka prognozirala rast u rasponu od 2,5 i 3,5 posto.
SALE - Zrakoplov na solarni pogon sletio je u Maroko i zaključio svoj prvi interkontinentalni let na solarnu energiju kako bi pokazao mogućnosti zračnog putovanja bez zagađivanja. Zrakoplov Solar Impulse poletio je u utorak prije zore iz Madrida i sletio u međunarodnu zračnu luku u Rabatu nakon 19 sati leta. Kratko vrijeme prije no što je pilot Bertrand Piccard sletio u Rabat, suosnivač projekta i pilot Andre Borschberg je izjavio da je zrakoplov dokazao svoju održivost. "Zrakoplov sada može letjeti danju i noću. To je tehnologija kojoj možemo vjerovati", rekao je novinarima. Piccarda su po izlasku iz zrakoplova dočekali Borshberg i Mustafa Bakuri, čelnik marokanske agencije za solarnu energiju. Eksperimentalni zrakoplov na solarni pogon Solar Impulse poletio je u 24. svibnja iz zračne luke u Payerneu na zapadu Švicarske prema Maroku preko Madrida i preletio oko 2000 kilometara bez kapi goriva. Zrakoplov ima raspon krila poput Airbusa A340 (63,40 metara) a ne teži više od automobila (1600 kg). Prethodni prototip zrakoplova Solar Impulse s pogonom isključivo na sunčevu energiju obavio je ljeti 2011. niz letova po Europi. Projekt je potaknuo švicarski graditelj Piccard, izumitelj koji potječe iz obitelji istraživača i znanstvenika. Projekt Solar Impulse započeo je 2003. s desetgodišnjim proračunom od 90 milijuna eura. Solar Impulse još nije prijetnja komercijalnim zrakoplovima koji lako dostižu i deset puta veće brzine.
GLASGOW - Najveći proizvođač alkoholnih pića u svijetu Diageo najavio je da će u sljedećih pet godina uložiti milijardu funti u proizvodnju škotskog viskija. Tvrtka je objavila da će izgraditi novu destileriju u Speysideu i izraditi planove za još jednu destileriju, ako se nastavi rast potražnje na globalnoj razini za škotskim viskijem. Također će biti izgrađeni i novi skladišni prostori. Nove pojedinosti o ulaganju bit će objavljene u narednim mjesecima, a u Diageu očekuju da će najavljenim planovima otvoriti sto novih radnih mjesta s punim radnim vremenom. Daljnjih 250 radnih mjesta godišnje bit će otvoreno u narednih pet godina u graditeljstvu, a očekuje se da će investicija u širem gospodarstvu potaknuti otvaranje dodatnih 500 radnih mjesta. Proizvođač brendova viskija Johnnie Walker, J & B i Bells ima 28 destilerija slada i zapošljava više od 4.000 ljudi u Škotskoj. Tvrtka je izvijestila da im je prodaja škotskog viskija porasla 50 posto u proteklih pet godina. Ukupno su u tekućoj financijskoj godini ostvarili prihode od tri milijarde funti.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, drugi dan zaredom, što se zahvaljuje nadi ulagača u daljnje popuštanje monetarne politike središnjih banaka, ali i nešto boljim makroekonomskim podacima nego što su bili u posljednje vrijeme. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 1 posto, otprilike kao i jučer. Ulagače su ohrabrili dobri makroekonomski podaci iz SAD-a, gdje su aktivnosti u uslužnom sektoru u svibnju porasle više nego što se očekivalo, a ugodno je iznenadio i rast australskog gospodarstva u prvom tromjesečju za 1,3 posto. Pozitivno je na tržište djelovala i odluka australske središnje banke o smanjenju ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova, na 3,50 posto. To je već drugo smanjenje kamata u dva mjeseca, čime australske monetarne vlasti nastoje ubrzati rast gospodarstva. Ulagači se nadaju da će taj primjer slijediti i druge središnje banke u regiji, pa i šire.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prošloga tjedna, jer je ulagače ohrabrilo jačanje američkog uslužnog sektora, no trgovalo se oprezno zbog produbljivanja europske dužničke krize. Dow Jones indeks ojačao je 26 bodova, ili 0,22 posto, na 12.127 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,57 posto, na 1.285 bodova, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 2.778 bodova. Najviše su porasle cijene dionica banaka. S&P indeks financijskog sektora skočio je 1,7 posto, no to se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena, s obzirom da je od početka svibnja taj sektor izgubio oko 13 posto. Ni jučerašnja telefonska konferencija na kojoj su ministri financija skupine G7 najvećih industrijskih zemalja razgovarali o dužničkoj krizi nije dala konkretne rezultate. Ministri su poručili samo da prate situaciju.