ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju pala za 9,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od studenoga 2009. godine. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u travnju porasla za 1,2 posto u odnosu na ožujak, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula za 9,4 posto. To je četvrti mjesec zaredom kako industrija slabi, a njezin je pad u travnju čak i ubrzan, s obzirom da je u ožujku aktivnost u industriji oslabila za 7,9 posto. Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. "Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u EU, odnosno slabija inozemna potražnja", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke DZS-a. "Usporavanje rasta gospodarstva EU i nagomilani strukturni problemi domaće industrije, potpomognuti slabom domaćom potražnjom, odražavaju se na industrijsku proizvodnju, a osjetnije poboljšanje trendova ne očekujemo ni idućih mjeseci“, navode analitičari RBA.
ZAGREB - Program restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, morat će se uskoro mijenjati jer su u međuvremenu nastali novi gubici, a Vlada je škveru dodijelila nove potpore, upozoreno je danas iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Dovršetak privatizacije Brodosplita trebao bi biti "prioritet svih prioriteta" jer su troškovi restrukturiranja već prešli milijardu kuna, a što se više oteže sa završetkom toga posla troškovi dodatno rastu, ističu u AZTN-u. Novi program restrukturiranja opet će morati odobriti AZTN i Europska komisija pa bi, osim rasta troškova, problem moglo predstavljati i mišljenje Bruxellesa ako tamo zaključe da se privatizacija zapravo ne provodi nego samo kupuje vrijeme. U tom slučaju škver bi, umjesto u vlasništvu samoborskog DIV-a, vjerojatno završio u likvidaciji. Što se tiče privatizacije riječkog 3. maja i Brodotrogira, AZTN nema zasad nikavih službenih informacija, osim što se neslužbeno čuje da bi u tome mogli sudjelovati fondovi za gospodarsku suradnju (FGS), što pak otvara novi problem. Naime, iako su FGS-ovi Agenciji dokazali da ulaganje države u njih nije državna potpora jer je ulaganje provedeno po načelu privatnih investitora, nije jasno bi li ulaganje FGS-ova u kupnju brodogradilišta moglo biti protumačeno kao državna potpora brodogradnji, što je Europska komisija zabranila. Iz AZTN-a su upozorili trgovački lanac Tommy, koji postupno preuzima Kerumove trgovine, kako mora voditi računa da pri tome ne prijeđe prag nakon kojega bi AZTN ocijenio da se radi o "puzajućoj koncentraciji" na hrvatskom tržištu.
ZAGREB - Hrvatsku očekuju promjene na području državnih potpora jer od ulaska u EU, 1. srpnja iduće godine, kontrola potpora prelazi u nadležnost Europske komisije, za što se hrvatska administracija mora dobro pripremiti, poručili su danas iz AZTN-a. No, paralelno s time pripremaju se krupne promjene u sustavu državnih potpora u cijeloj EU, jer će se uvjeti za dodjelu potpora za restrukturiranje i sanaciju postrožiti, a iznosi smanjiti. Istodobno, EU će sredstva usmjeriti prema tzv. "dobrim potporama" koje potiču gospodarski rast, kao što su potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša, malo i srednje poduzetništvo i regionalne potpore. Modernizacija EU-ova sustava potpora trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2014. Razumljivo je da se u borbi za veći gospodarski rast smanjuju potpore za restrukturiranje i sanaciju jer se one, barem na hrvatskom primjeru, dosad nisu pokazale uspješnima, ističu iz AZTN-a. Hrvatska je od 2005. do sada dodijelila 14 potpora za sanaciju i restrukturiranje tzv. poduzetnika u teškoćama, za što je potrošeno 16,9 milijardi kuna. Od svih tih potpora koristi su imale jedino tvrtke Adria Diesel i Borovo, koje su uspjele nastaviti poslovanje, dok su ostale tvrtke propale ili je, kao u brodogradnji na koju je potrošeno čak 16,4 milijardi kuna, stanje i dalje neizvjesno.
ZAGREB - Na natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta za sredstva iz programa "Poduzetnički impuls" dosad je prijavljeno gotovo devet tisuća projekata što je za 1.200 prijava ili 14 posto više nego u prošloj godini, izvijestio je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Maras očekuje da će ukupan broj prijava biti veći od deset tisuća odnosno 25 posto veći nego prošle godine. Najviše prijava pristiglo je za program "Žene poduzetnice" - 2.121, a slijede programi "Poduzetnik početnik" s 1.317 i "Nove tehnologije" s oko tisuću prijava. Prve isplate bespovratnih potpora očekuju se za mjesec dana, kazao je Maras na konferenciji za novinare. Isplate će se obavljati u dva dijela tako da će poduzetnicima najprije biti isplaćivano 60 posto potpore, a nakon dva mjeseca i kontrole provedbe ugovorenih projekata ostatak od 40 posto. Ne ispune li poduzetnici uvjete ugovora, morat će vratiti novac, rekao je Maras. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izvijestila je da su na natječaj za projekt "Poduzetništvo u kulturi", koji je dio Poduzetničkog impulsa, dosad pristigle 222 prijave, a ukupno ih se očekuje oko 250 što ne odstupa od prosjeka prošlih godina. Program poticanja poduzetništva i obrtništva "Poduzetnički impuls", vrijedan je 376 milijuna kuna, a vlada ga je donijela u ožujku.
ZAGREB - Tradicionalno, 16. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu s temom "Malo gospodarstvo na korak do integracije u jedinstveno europsko tržište", održat će se od 31. svibnja do 2. lipnja u toplicama Sveti Martin, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na današnjoj konferenciji za novinare. Tema je, po njegovim riječima, odabrana jer je od presudne važnosti dobro pripremiti poduzetnike i obrtnike na izazove zajedničkog europskog tržišta, nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, a na kojem su standardi poslovanja visoki. Prema Marasovim riječima, očekuje se sudjelovanje oko pet stotina poduzetnika, gospodarstvenika, predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, vlade, agencija i strukovnih udruženja. Maras je napomenuo da je domaćin savjetovanja odabran na javnom natječaju te da troškovi organizacije iznose manje od 400 tisuća kuna, što je znatno manje od prošlogodišnjih 1,8 milijuna kuna te od jednog milijuna kuna koliko je predviđeno za održavanje savjetovanja u državnom proračunu.
ZAGREB - Građevinska tvrtka Ingra sklopila je na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta posao realizacije turističkog objekta u vrijednosti 30,7 milijuna eura, s rokom izvođenja od 22 mjeseca, izvijestila je danas ta tvrtka. Ingra će po principu „ključ u ruke“ projektirati, izgraditi i opremiti objekt bruto razvijene površine od 15.705 četvornih metara u roku od 22 mjeseca, od čega je 7 mjeseci predviđeno za projektiranje, a preostalih 15 mjeseci za izgradnju i opremanje objekta od 4 zvjezdice. Budući da je riječ o istom investitoru s kojim je Ingra u lipnju prošle godine potpisala ugovor u vrijednosti od 56 milijuna eura, zbog naravi projekta koji se izvodi i statusa investitora, ostale informacije ne mogu biti dostupne javnosti već ostaju poznate samo između ugovornih strana, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Nakon četiri dana neprestanog pada, na Zagrebačkoj su se burzi indeksi danas stabilizirali, što se ponajviše zahvaljuje najavi novog posla Ingre, no i dalje se trguje oprezno jer makroekonomska slika ne daje razloga za optimizam. Crobex indeks oko podneva bio je na dobitku 0,04 posto, na 1.683 boda, a Crobex10 za 0,51 posto na 926 bodova. Redovni promet dionicama do podneva je dosegnuo 5 milijuna kuna, što je otprilike 1,5 milijuna više nego jučer u ovo doba. Cijena Ingrine dionice skočila je do podneva 19,3 posto, na 7,05 kuna, uz promet od 1,33 milijuna kuna. Najlikvidnija, s prometom od 1,56 milijuna kuna, bila je povlaštena dionica Adrisa. Cijena joj je blago ojačala, za 0,12 posto, na 216 kuna. Nadomak milijunskog prometa je dionica HT-a, s ostvarenih 933.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,23 posto, na 200,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,07 posto, blago je ojačala i prema švicarskom franku, a oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,566258 kuna. Blago jačanje kune prema euru uslijedilo je nakon jučerašnje devizne intervencije u kojoj je HNB prodao 266,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,566548 kuna za jedan euro. Tom je intervencijom, četvrtom u ovoj godini, HNB od banaka povukao nešto više od dvije milijarde kuna, nastojeći time utjecati na ublažavanje jačanja tečaja eura. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a ojačala i prema švicarskom franku i to za 0,03 posto, a oslabila prema američkom dolaru za 0,35 posto i britanskoj funti za 0,28 posto. Srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,298392 kune, dolara 6,037550 kuna, a funte 9,473216 kuna.