ATENA - Grčka stranka Demokratske ljevice objavila je u ponedjeljak ujutro da se neće pridružiti dvjema velikim strankama Novoj demokraciji i PASOK-u, ujedno i jednima koje se zalažu za oštre mjere štednje, u novoj vladi, prenosi BBC. Grčki predsjednik Karolos Papulias sazvao je za ponedjeljak još jedne konzultacije u pokušaju sastava vlade. Nova Demokracija i PASOK, stranke koje se zalažu za primjenu međunarodnog plana oštre štednje, nemaju većinu u parlamentu, ali im je za nju potrebna samo još jedna stranka. Nade su se polagale u umjerenu Demokratsku ljevicu, ali je njezin čelnik Fotis Kuvelis prije najavljenih konzultacija izjavio grčkom radiju Antenni da neće u novu vladu. Radikalna ljevica Siriza, druga po jačini stranka u grčkom parlamentu, koja je sudjelovala na konzultacijama u nedjelju već je objavila da ne želi u vladu koja bi poduprla nastavak dosadašnje politike štednje i rezova. Ostale tri stranke koje su ušle u parlament, Neovisni Grci, komunisti i neonacisti, također se tome odlučno protive. Sadašnja politička blokada mora se po zakonu prevladati do četvrtka, inače će se u lipnju održati novi parlamentarni izbori, a strahuje se da će na njima protivnici štednje ostvariti još bolje rezultate, što bi vjerojatno dovelo do grčkog napuštanja eurozone.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama čestitao je u nedjelju afganistanskoj vladi na "važnom koraku naprijed" ostvarenom u području preuzimanja ovlasti nad sigurnosnim pitanjima, pošto je službeni Kabul objavio da kreće u treću od pet planiranih faza preuzimanja kontrole nad vlastitom sigurnošću. "Čestitam na odluci predsjednika Hamida Karzaija oko pokretanja treće faze prijenosa sigurnosti na afganistanske snage što je važna etapa u postizanju naših ciljeva u Afganistanu", kazao je američki predsjednik u priopćenju. Na završetku treće od pet faza procesa tranzicije, koja će na kraju dovesti do toga da se NATO povuče u potpunosti iz u Afganistana, afganistanske snage sigurnosti imat će pod svojom kontrolom sigurnost za 75 posto stanovništva u 11 pokrajina. Prve dvije faze procesa prijenosa započete u srpnju 2011. već su svrstale polovicu stanovništa Afganistana pod afganistanski nadzor. Afganistanski dužnosnici objavili su da bi treća faza mogla trajati tri do šest mjeseci. NATO u Afganistanu sada ima 130 tisuća vojnika koje namjerava povući do kraja 2014.
MEXICO - Četrdeset i devet unakaženih i osakaćenih tijela pronađeno je pokraj autoceste blizu grada Monterreya, a policija, koja je objavila kako je riječ o jednome od najgorih zločina počinjenih u Meksiku u posljednjih nekoliko godina, nema sumnji da su počinitelji pripadnici narkokartela. Tijela 43 muškarca i šest žena, odsječenih glava, šaka i stopala, pronađena su nabacana na hrpu pokraj autoceste u općini Cadereyta Jimenez u savenoj državi Nuevo Leon u nedjelju. Vlada te države objavila je da su odgovornost za ovaj grozomoran zločin preuzeli članovi zloglasnog narkokartela Zetasa. Još nije poznato tko su žrtve masakra. Forenzičari, koji rade na slučaju novinarima su rekli da neka trupla pokazuju naznake raspadanja, što ukazuje na to da je zločin počinjen prije više dana ili čak tjedana. Pretpostavlja se, međutim, da je zločin rezultat rata Zetasa i suparničke narkobande Sinaloe. Meksička vlada, osudivši ovaj zločin kao "nehumano iracionalno nasilje", najavila je da će održati provedbu pravde u Meksiku sa svom svojom "snagom i moći".
BRUXELLES - Ukupno 72 civila poginula su u napadima NATO-a na ciljeve u Libiji 2011. godine, objavila je u ponedjeljak u svom izvješću organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). U izvješću temeljenom na istraživanju napadnutih lokacija ta organizacija, koja ima sjedište u New Yorku, tvrdi da je NATO u napadima ubio 20 žena i 24 djeteta. HRW je pozvao NATO da plati odštetu civilnim žrtvama te da istraži napade koji su možda bili nezakoniti. "Dozvoljeni su samo napadi na vojne ciljeve tako da se kod nekih incidenata ozbiljno postavlja pitanje što su točno snage NATO-a gađale", kaže posebni savjetnik HRW-a Fred Abaraham u priopćenju. Podaci HRW-a rezultat su dosad najopširnije istrage stradanja civila i ukazuju na veća stradanja od onih koja je u ožujku naveo Amnesty international koji tvrdi da je Sjevernoatlantski savez u akcijama u Libiji ubio 55 civila, od čega 16 djece i 14 žena. NATO kaže da je tijekom akcije u Libiji izvedeno 26.000 borbenih letova, od čega su 9.600 bili izravni napadi na snage Moamera Gadafija i da je pogođeno oko 5.900 ciljeva prije završetka operacija 31. listopada.