ZAGREB
Suradnja s britanskim ministarstvom vanjskih poslova pomogla je da Hrvatska ostvari znatan napredak u reformi pravosudnog sustava, kaže se u izvještaju britanskog ministarstva vanjskih poslova (Foreign Office) o ljudskim pravima za 2011., objavljenom u ponedjeljak. Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom, a sve bolje se radi i na domaćim suđenjima za ratne zločine, kaže se u izvještaju. U Hrvatskoj smo surađivali s vladom i nevladinim organizacijama na unapređivanju dostupnosti pravosuđa i sudova, te na borbi protiv korupcije, kaže se u izvještaju. "Naš rad na promicanju nezavisnog pravosuđa i temeljnih prava pomogao je Hrvatskoj da ostvari znatan napredak u reformi pravosudnog sustava." "Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i ispunjava redovite zahtjeve za suradnju s tužiteljstvom", kaže se u izvještaju Foreign Officea. "Sve su bolja domaća suđenja za ratne zločine (...) Hrvatska je uvela mjere za povećanje tolerancije u društvu i za pomirbu etničkih skupina, a radi se na podizanju svijesti i na obučavanju, osobito policije, za (prepoznavanje) zločina iz mržnje. Nastavlja se reintegracija povratnika iz izbjeglištva", dodaje se u izvještaju. Britansko ministarstvo vanjskih poslova najavljuje u izvještaju da će "kroz Europsku uniju" nastaviti pratiti Hrvatski napredak do njezina ulaska u EU.
BEČ
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izrazila je u ponedjeljak zadovoljstvo dogovorom o organiziranju i posredovanju u kontroli izbora na Kosovu za predstojeće parlamentarne i predsjedničke izbore u Srbiji. "Zadovoljan sam današnjim dogovorom koji će olakšati misiju OESS-a na Kosovu za parlamentarne i predsjedničke izbore u Srbiji. Posljednjih dana sam bio u stalnom kontaktu sa uključenim stranama, zajedno s glavnim tajnikom OESS-a Lambertom Zannierom u poticanju pozitivnog pristupa", objasnio je zamjenik irskog premijera Eamon Gilmore, koji je izvršni predsjednik OESS-a. OESS je počeo pripreme za organiziranje birališta, kako bi birači na Kosovu mogli iskoristiti svoja prava na tim izborima. Zannier je pozvao sve strane da se suzdrže provokacija i istaknuo važnost suradnje s OESS-om. Srbija, koja je u ožujku dobila status kandidata za pristup EU ali ne i datum početka pristupnih pregovora, održat će 6. svibnja predsjedničke i parlamentarne izbore.
WASHINGTON
Sjedinjene Države u ponedjeljak su ponovno stavile Rusiju i Kinu na svoj godišnji popis zemalja s najgorom evidencijom sprječavanja krađe autorskih prava i drugog intelektualnog vlasništva, objavio je Ured trgovinskog predstavnika SAD-a (USTR). Argentina, Kanada i Indija također su stavljene na "prioritetnu listu praćenja", zajedno s Alžirom, Čileom, Indonezijom, Izraelom, Pakistanom, Tajlandom, Ukrajinom i Venezuelom. "Ovogodišnjje Posebno izvješće 301, važnije je nego ikada u svjetlu nedavnih američkih vladinih podataka koji pokazuju da industrije intenzivnog intelektalnog vlasništva podržavaju čak 40 milijuna američkih radnih mjesta i do 60 posto američkog izvoza", rekao je američki Trgovinski predstavnik Ron Kirk u priopćenju. Kanada, članica sjevernoameričkog Sporazuma o slobodnoj trgovini zajedno s Meksikom i SAD-om, našla se na popisu četvrtu godinu zaredom. Prioritetna lista praćenja ne uključuje prijetnju sankcijama, već nadu da će posramiti vlade kako bi poduzele mjere protiv piratstva i krivotvorenja i ažurirale svoje zakone koji reguliraju zaštitu autorskih prava. Rusija je već 16. godinu zaredom na popisu USTR-a a Kina osmu, prema podacima Međunarodnog saveza za intelektualno vlasništvo (IIPA).
BEČ
Kina je u ponedjeljak pozvala Sjedinjene Države i Rusiju na daljnje "drastično" smanjenje njihovih nuklearnih arsenala i rekla da se sve zemlje s nuklearnim oružjem trebaju obvezati da ga neće prve uporabiti. Po sporazumu koji je stupio na snagu u veljači 2011., Washington i Moskva trebaju ograničiti broj svojih operativno razmještenih nuklearnih glava na 1550, što je 30 posto manje od najvećeg broja po sporazumu iz 2002. Te dvije države, međutim, još uvijek drže većinu nuklearnog naoružanja u svijetu, naglasio je kineski veleposlanik Cheng Jingye, koji vodi kinesko izaslanstvo na skupu o nuklearnom naoružanju koji se održava u Beču.
Veleposlanik Cheng je rekao da se sve države s nuklearnim naoružanjem trebaju javno obvezati da "neće nastojati trajno posjedovati" atomske bombe.
BEČ
Nekadašnji libijski ministar Šukri Ganem umro je od utapanja, pokazali su u ponedjeljak prvi rezultati obdukcije provedene u Austriji. Ganemovo tijelo pronađeno je u nedjelju u Dunavu. Policijski glasnogovornik Roland Hahslinger rekao je kako se čini da nitko nije upleten u tu smrt, te da ništa ne upućuje ni na samoubojstvo.
Šukri Ganem (69) pobjegao je iz Libije lani tijekom ustanka protiv tadašnjega predsjednika Moamera Gadafija. U to je vrijeme za njega stanje postalo "nepodnošljivo", a položaj neizdrživ. Ganem je bio libijski premijer od 2003. do 2006., a onda do 2011. naftni ministar. Do bijega u lipnju 2011. smatran je jednim od pripadnika najužega Gadafijeva kruga. Hahslinger je rekao kako je moguće da je smrt posljedica nesretnog slučaja te da je u subotu navečer Ganem kćeri rekao da se ne osjeća dobro, objavio je BBC.
GUWAHATI
Trajekt prepun putnika se preplovio i potonuo u ponedjeljak u nevremenu na rijeci Brahamputri na sjeveroistoku Indije, pri čemu je najmanje 40 ljudi poginulo i 160 nestalo, objavila je policija. Oko 150 ljudi je spašeno ili su se spasili plivanjem nakon što je trajekt potonuo u nemirnim vodama Brahamputre, u državi Assam.
"Na brodu se nalazilo oko 350 ljudi kada se u oluji brod prepolovio. Do sada smo izvukli 40 tijela, 150 putnika je spašeno ili se su spasili plivajući", rekao je jedan policijski dužnosnik. Indijski premijer Manmohan Singh je brodolom nazvao tragedijom i obećao je svu potrebnu pomoć vlade.
BRUXELLES
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso neće posjetiti Ukrajinu zbog odnosa spram zatvorene bivše premijerke Julije Timošenko, a posjet njemačka kancelarka Angela Merkel uvjetuje s njezinom sudbinom, rekli su njihovi glasnogovornici u ponedjeljak. Ukrajina je domaćin skupa predsjednika država središnje Europe na Jalti 11. i 12. svibnja a, s Poljskom, je domaćin europskog nogometnog prvenstva u lipnju. Nije bilo jasno je li Barroso planirao posjetiti neki od tih događaja. "Što se tiče predsjednika jasno je da, kako stvari sada stoje, predsjednik nema namjeru ići u Ukrajinu ili sudjelovati na događanjima u Ukrajini u ovom trenutku", rekla je njegova glasnogovornica Pia Ahrenkilde Hansen na konferenciji za tisak. Glasnogovornik njemačke vlade Georg Streiter rekao je da bilo kakav posjet kancelarke Merkel za održavanja europskog nogometnog prvenstva ovisi o sudbini bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko. Na pitanje planira li kancelarka posjet Ukrajini tijekom prvenstva koje se održava od 8. lipnja do 1. srpnja Streiter je rekao da "još nema konkretnih planova putovanja". "Bilo kakvo planiranje puta ovisi o sudbini gospođe Timošenko i ovisi o vladavini prava u Ukrajini", rekao je. Njemački tjednik Der Spiegel u svom posljednjem izdanju je napisao da Merkel neće posjetiti Ukrajinu ako na početku prvenstva Timošenko još uvijek bude u zatvoru.
BEJRUT
U eksploziji bombe u blizini zgrade službe sigurnosti u ponedjeljak u Idlibu u Siriji poginulo je devet osoba, među kojima su i pripadnici sirijske vojske, a stotinu je ranjeno, izvijestili su sirijski državni mediji. Dvije eksplozije su raznijele pročelja okolnih zgrada i ostavile kratere u cesti, po snimkama državne televizije na kojima se vide i ljudi koji proklinju pobunjenike koji se bore kako bi svrgnuli predsjednika Bašara al-Asada. Istaknuti aktivist za ljudska prava je rekao da se čini kako su mete bila sjedišta obavještajnih službi zračnih snaga i vojske, dvije glavne sigurnosne službe koje su pomogle obitelji Asad da se desetljećima drži na vlasti. Aktivist iz Sirijskog opservatorija za ljudska prava je broj poginulih procijenio na 20.
WASHINGTON
Prosječna dob u kojoj Amerikanci očekuju odlazak u mirovinu stalno se povećava od sredine 1990-ih a sada je dosegla 67 godina, prema novom istraživanju instituta Gallup objavljenom u ponedjeljak. To je značajan porast od 1996., kada su Amerikanci očekivali da će u mirovinu u dobi od 60 godina. Rezultati su u skladu s drugim nedavnim istraživanjem na istu temu, a pokazuju da su planovi umirovljenja Amerikanaca, doživjeli značajan udar zbog recesije, financijske krize, velike nezaposlenosti i pada cijene nekretnina. Ipak, mladi radnici su optimističniji od starijih kolega. Gallupovo godišnje "Istraživanje gospodarstva i osobnih financija", provedeno sredinom travnja, pokazalo je da ljudi kojima je trenutno manje od 40 godina očekuju da će u mirovinu u dobi od 65 godina. Oni koji imaju 40 i više godina, a još nisu u mirovini, očekuju da će u mirovinu sa 68. Kao i kod mnogih stvari, očekivanja daleko nadmašuju stvarnost. Među umirovljenicima, Gallup je utvrdio da se prosječna dob umirovljenja zadržava na oko 60 godina od 2004., iako je to porast prema prosječnoj dobi umirovljenja od 57 godina u ranim 1990-im.
Ipak se očekuje da će se prosječna dob umirovljenja povećati u nadolazećim godinama, a glavni krivac izgleda da je novac. Istom je anketom utvrđeno da više od polovice ljudi koji još uvijek nisu u mirovini, misli da neće imati dovoljno novca da živi udobno u mirovini.