FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 19. travnja 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta izjasnili su se u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu protiv postupnog izjednačavanja poreza na dizel i benzin, što je prije godinu dana predložila Europska komisija. Zastupnici su glasovali o prijedlogu direktive o oporezivanju energetskih proizvoda i električne energije. Budući da je riječ o porezima, području u isključivoj nadležnosti država članica, mišljenje Europskog parlamenta je pravno neobvezujuće iako ima veliku političku težinu. Komisija je prije godinu dana predložila promjenu direktive o oporezivanju energetskih proizvoda i električne energije. Uz ostalo je predložila da 2023. stupe na snagu nova pravila o oporezivanju po kojima bi porez na dizel trebao biti oko 9 posto veći od poreza na benzin, što bi po nekim procjenama dovelo do povećanja cijene toga goriva u Njemačkoj i Francuskoj od 22 do 23 centa po litri. Komisija je izrazila žaljenje zbog stajališta Europskog parlamenta. "Žao mi što Parlament nije podržao prijedlog koji je godinama tražio. Odbacivanja ujednačavanja poreza na motorna goriva je posebno razočaravajuće. Utjecaj predloženih promjena na cijene dizela je preuveličan", rekao je povjerenik zadužen za porez Algirdas Šemeta. Protiv prijedoga Europske komisije izjasnila se i Međunarodna automobilska federacija (FIA), koja okuplja 106 auto i moto-klubova u Europskoj uniji, Bliskom istoku i Africi s više od 36 milijuna članova. "U vrijeme visokih cijena goriva, nepošteno je sada kažnjavati potrošače koji su bili poticani na dugoročne investicije u dizelske automobile na temelju nižih cijena goriva i bolje energetske učinkovitosti", izjavio je predsjednik FIA-e za Europu Werner Kraus.

BRUXELLES - Europska unija počela je u četvrtak višemjesečno razmatranje reforme sektora vina koja bi trebala povećati konkurentnost vina na svjetskom tržištu, no koja je predmet sve glasnijih kritika velikih proizvođača kao što su Francuska, Italija, Portugal i Španjolska. Planirana liberalizacija vinskog sektora, odnosno ukidanje "prava na sadnju vinove loze" 2015. trebalo bi vinogradarima omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi međunarodnoj potražnji. No 14 država članica, među kojima su najveći europski proizvođači, uputilo je pismo Europskoj komisiji pozivajući je da odustane od reforme dogovorene 2008. Europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos otvorio je u četvrtak prvi sastanak "radne skupine na visokoj razini" koja bi do kraja godine trebala procijeniti učinak koji bi liberalizacija sadnje mogla imati na tržište, te iznijeti prijedloge. Iako bi prava na sadnju trebala biti ukinuta 2015., svaka država članica može ih zadržati do 2018. ocijeni li da bi naglo ukidanje moglo biti prevelik rizik za neke vinogradare. Zagovornici revizije reforme upozoravaju na rizik prevelike proizvodnje koja bi srušila cijene.

RIM - Revidirani talijanski proračunski planovi u skladu su s ciljem postizanjem "značajnog" primarnog viška i uravnoteženog proračuna u srednjem roku, objavljeno je u internom dokumentu Europske komisije kojeg je Reuters dobio na uvid. Ta procjena uslijedila je nakon što je Italija odgodila plan za postizanje uravnoteženog proračuna do 2013. i snizila gospodarsku prognozu za 2012., te sada očekuje pad aktivnosti za 1,2 posto. Rim očekuje da će u 2013. zabilježiti proračunski manjak od 0,5 posto, odnosno 4,9 posto viška ako se isključe kamate. U dokumentu Europske komisije stoji da je sljedeći bitan korak za Italiju odobrenje reforme tržišta rada te rješavanje strukturnih slabosti u cilju poticanja potencijalnog rasta, navodi se u dokumentu. "Vladina politika bila je dosad odlučna i sveobuhvatna. Ona se mora u potpunosti provesti i to hitno", stoji u dokumentu Komisije. Uz nacionalne izbore koji će se održati iduće godine, važan je i nastavak uravnotežene proračunske politike iza 2013. godine, ističe Komisija.

LONDON - Cijene sirove nafte na međunarodnim su tržištima porasle u četvrtak zbog snažne potražnje na aukciji španjolskih državnih obveznica, što je ublažilo zabrinutosti oko zdravlja gospodarstva eurozone. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu bila je u plusu 52 centa i iznosila 118,49 dolara, nakon što se prethodnog dana spustila na 116,7 dolara - najnižu razinu u zadnjih više od dva mjeseca. Na američkom je tržištu cijena barela iznosila 102,58 dolara, nakon pada za više od dolara u srijedu. S ublažavanjem zabrinutosti od nove dužničke krize u eurozoni, i nedavni oštri padovi cijena nafte potaknuli su neke ulagače na kupnju. Barel nafte u Londonu pojeftinio je od početka mjeseca 3,2 posto. "Možda su cijene dotakle dno na tržištu nafte. Postoji mnogo potencijalnih razloga koji bi cijene mogli pogurnuti naviše, poput utjecaja sankcija na Iran i dobrih gospodarskih pokazatelja SAD-a", ocijenio je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Stratezi ističu da ulagači strahuju od oštrih promjena cijena u oba smjera. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 115,74 dolara, što znači da je bila 53 centi niža nego prethodnog radnog dana.

LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima, s obzirom da ni uspješna aukcija španjolskih državnih obveznica nije uspjela umiriti zabrinutosti vezane uz goleme dugove te zemlje, a lošem raspoloženju pridonijele su i špekulacije na tržištu o mogućem snižavanju francuskog kreditnog rejtinga. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3069 dolara. Jedinstvena europska valuta ojačala je, pak, prema jenu za 0,5 posto, na 107,14 jena. I dolar je bio na dobitku prema jenu za 0,5 posto te se njime trgovalo po 81,70 jena. Tečaj eura zadržao se iznad 1,30 dolara, no jačanje zabrinutosti u vezi goleme španjolske zaduženosti, u okolnostima slabljenja gospodarstva te zemlje, moglo bi ponovno izazvati pritiske na euro, smatraju analitičari. Tržišni sudionici uglavnom kažu da će euro slabjeti u srednjoročnoj perspektivi, s obzirom na rizik pogoršanja nevolja s proračunom i neizvjesnosti vezane uz ishod francuskih predsjedničkih izbora, koji bi, kako sugeriraju ankete, trebali dovesti do promjene na čelnoj poziciji u toj zemlji.

(Hina) xggoj ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙