ZAGREB - Uprava Petrokemije danas je izvijestila Zagrebačku burzu da nema nikakvih saznanja niti je u posjedu materijalnih činjenica o procesu privatizacije te kutinske tvrtke. "Uprava Petrokemije nema nikakvih saznanja niti je u posjedu nikakvih materijalnih činjenica o procesu privatizacije Petrokemije osim natpisa koji izlaze u novinama i koji su javno dostupni", navodi se u odgovoru Petrokemije na upit Zagrebačke burze. Mediji špekuliraju da je posjet prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića Moskvi, uz razgovore s predstavnicima ruskih tvrtki vezanih uz energetiku i brodogradnju, povezan i s privatizacijom Petrokemije. Na to je reagirao Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) u Petrokemiji koji je u pismu najvišim državnim dužnosnicima zatražio odgovore u vezi s privatizacijom Petrokemije. Sindikat pritom podsjeća na obveze koje je vlada preuzela potpisom "Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije d.d." od 28. kolovoza 1998. kojim se obvezala na kupnju dionica koje joj ponude privatizacijski investicijski fondovi, pojedinačni imatelji kupona i dioničari društva sve dok ne stekne najmanje 51 posto vlasništva Petrokemije, kao i na važeću odluku Hrvatskoga sabora o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. Sindikat u pismu traži očitovanje najviših dužnosnika o namjeri vlade da poštuje odredbe tog sporazuma, o statusu Petrokemije kao trgovačkoga društva od posebnog državnog interesa, te o stajalištima i namjerama vezanim za vlasnički udio države u kutinskoj tvrtki.
ZAGREB - Suština plana poticanja poduzetništva i obrtništva "Poduzetnički impuls", vrijednog 376 milijuna kuna, je da se poticajna sredstva moraju isplatiti kroz rast broja poduzeća, zaposlenih, kroz povećane prihode tih tvrtki u idućem razdoblju, a time i kroz povećane prihode državnog proračuna, istaknuo je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. U roku od tri godine od provedbe programa predviđa se povrat svih uloženih sredstava u državni proračun kroz uplaćene poreze i doprinose te se predviđa kreiranje četiri tisuće novih radnih mjesta, kao i očuvanje tisuću postojećih u roku od dvije godine, kazao je Maras na konferenciji za novinare. Najavio je kako će natječaji za poticaje krenuti tijekom travnja, a sva sredstva biti realizirana do srpnja. Maras je rekao i kako se sljedećih godina planira više izdvajati za malo i srednje poduzetništvo, sve veći će biti udio sredstava iz EU, pa se očekuje da će u 2014. biti ukupno više od 700 milijuna kuna poticaja. Najavio je i veću fleksibilnost u otvaranju poduzeća kako bi se to moglo učiniti u roku sedam dana. Napominje i kako treba razlučiti poštene od nepoštenih te tvrtkama koje su zbog objektivnih razloga otišle u stečaj omogućiti novu šansu. Upitan da ocijeni prvih sto dana na čelu ministarstva, Maras je rekao kako je generalno zadovoljan, kako su omogućili povoljnije kamatne stope preko HBOR-a, donijet je plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva, zaustavljen trend pada registriranih obrta, itd.
ZAGREB - Nadzorni odbor (NO) Diokija održat će danas u 16 sati sjednicu na kojoj bi trebala biti imenovana nova Uprava kompanije, potvrdio je Hini predstavnik radnika u NO-u Zdravko Rumenović. Sjednica je zakazana nakon što je bivši većinski vlasnik Diokija Robert Ježić potpisao sporazum o vlasničkom restrukturiranju kojim su ključni vjerovnici - Hypo banka, Zaba, Raiffeisen banka, te HEP i HŽ, pretvorili svoja potraživanja u vlasničke udjele. Obveze Diokija prema bankama i ostalim vjerovnicima iznosile su 31. prosinca 2011. ukupno 1,17 milijardi kuna, od čega je dug bankama iznosio 785 milijuna kuna. Što se tiče države, dug prema HEP-u bio je 174 milijuna kuna, a prema HŽ-u 1,4 milijuna kuna. Nova Uprava trebala bi u roku sedam dana riješiti pitanje isplate zaostalih plaća radnicima Diokija koji su prošlog tjedna, nakon što je objavljeno da Ježić prestaje biti većinskim vlasnikom, prekinuli prosvjede u pogonu na Žitnjaku te u Dina Petrokemiji na Krku. Po riječima Rumenovića, neslužbeno se doznaje da bi za novog predsjednika Uprave Diokija mogao biti imenovan bivši član Uprava Ine i Janafa Dubravko Tkalčić.
ZAGREB - Informatičke i komunikacijske tvrtke u Hrvatskoj ove godine većinom ne planiraju smanjivanje broja zaposlenih, a dobar dio planira nova zapošljavanja, pokazuju rezultati ankete Visoke škole za primijenjeno računarstvo predstavljeni na današnjoj konferenciji "ICT zanimanja i digitalne kompetencije u ICT sektoru", u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Prema rezultatima ankete provedene među 450 informatičkih tvrtki, njih 95,4 posto ove godine ne planira smanjenje broja zaposlenih informatičara, a 56 posto će primati nove zaposlenike, što je šest postotnih bodova više nego prošle godine. Informatičke i komunikacijske tvrtke najviše će zapošljavati programere te specijaliste za razvoj softvera i baze podataka. Da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnog informatičkog kadra smatra 80 posto anketiranih, međutim istovremeno samo osam posto tvrtki ima sustavno organiziranu praksu za studente informatike. U Hrvatskoj je, iznio je profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Vedran Mornar, 44 tisuće informatičkih radnih mjesta, ali u samo osam poduzeća ima ih više od 200 dok je prosječan broj zaposlenih u specijaliziranim ICT tvrtkama 4,9. Na milijun stanovnika manje je od 100 diplomiranih računaraca, a tek ih je 1,5 posto u odnosu na sve diplomirane.
ZAGREB - Tvrtka za poslovno savjetovanje Sense Consulting potpisala je ugovor vrijedan 3,6 milijuna kuna o pružanju savjetodavnih usluga i primjeni rješenja elektroničke uprave za potrebe regulatorne reforme u Iraku, priopćeno je danas iz te tvrtke. Usluge Sense Consultinga vezane su uz projekt suradnje iračke i američke vlade na stvaranju pretpostavki za uspješan razvoj iračkog gospodarstva. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 3,6 milijuna kuna, a potpisan je na rok od četiri godine, stoji u priopćenju. Ugovorom se obuhvaćaju usluge savjetovanja za poticanje atraktivnog poslovno-investicijskog okruženja kroz pojednostavljenje administrativnog okvira te uspostavu institucionalnih pretpostavki i organizacije za provedbu regulatorne reforme. Među ugovorne obaveze spada i utvrđivanje poslovnih procesa, oblikovanje i uspostavljanje središnjeg elektroničkog registra propisa te provedba reforme u 32 ministarstva, 8 regulatornih institucija i 15 provincija. Posebni ciljevi projekta su smanjivanje administrativnih prepreka za poslovanje i stvaranje učinkovitog modela javno-privatnog partnerstva u provedbi reforme.
ZAGREB - Ulagačka zvijezda na Zagrebačkoj burzi danas je dionica Petrokemije, čija je cijena zbog špekulacija o mogućoj privatizaciji skočila gotovo 10 posto, no Crobexi stagniraju jer pojedine dionice bilježe znatne gubitke. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,12 posto, na 1.805 bodova, dok je Crobex10 bio u minusu 0,14 posto, na 989 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 11,33 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna više nego u petak u ovo doba. Dionicom Petrokemije ostvareno je do podneva 4,31 milijun kuna prometa, a cijena joj je skočila 9,54 posto, na 250 kuna. Tijekom jutrošnjeg trgovanja cijena joj je dosegnula i 259,99 kuna. Milijunski promet zasad je još ostvaren i dionicom HT-a, u visini od 1,95 milijuna kuna. Cijena joj stagnira na 206,03 kune. U nešto većem fokusu investitora je i dionica Valamar Adrije, s ostvarenih 750.000 kuna prometa i rastom cijene za 2,54 posto, na 93,5 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po dobicima ističu se dionice Validusa, sa skokom cijene za 47 posto, te Varteksa, za 6,14 posto. Od gubitnika, pak, izdvaja se dionica IGH, čija je cijena pala 7,57 posto. Nešto veći cjenovni pad bilježe i dionice Leda, za 3,35 posto, Tiska 2,94 posto, te Vupika 2,36 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,03 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,528154 kune. Na vrijednosti su prema kuni danas dobile i sve ostale promatrane inozemne valute, američki je dolar ojačao za 0,37 posto, britanska funta za 0,15 posto, a švicarski franak za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,695811 kunu, funte 9,013594 kune, a franka 6,246394 kune.