FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) zadržala je u četvrtak ključne kamatne stope na važećoj razini od jedan posto kako bi procijenila učinak dosadašnjih mjera potpore posustalom gospodarstvu eurozone a istu je odluku odvojeno donijela i britanska središnja banka (BoE). ECB je zadržao kamatne stope na važećoj razini od jedan posto treći mjesec zaredom, a 74 ekonomista koje je anketirao Reuters predviđa da ih neće mijenjati gotovo do sredine 2013. Odvojeno je i BoE u četvrtak zadržao kamatne stope na rekordno niskoj razini od 0,5 posto, na kojoj se nalaze već treću godinu zaredom. Članovi odbora za monetarnu politiku ujedno su glasali protiv povećanja vrijednosti programa monetarnih poticaja za gospodarstvo, koja iznosi 325 milijardi funti (511 milijardi dolara), nakon što je u veljači povećana za dodatnih 50 milijardi funti. Banka nije izdala priopćenje u kojem objašnjava svoju odluku. Zapisnik sa sastanka bit će objavljen 21. ožujka.
RIM - Europska unija na dobrom je putu izlaska iz dužničke krize u eurozoni, ocijenili su šef talijanske vlade Mario Monti i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble. "Sada smo u novoj fazi... Europa je na dobrom putu nakon svih problema i teškoća s kojima se susrela", kazao je novinarima njemački ministar nakon gotovo dvosatnih razgovora s Montijem, koji je u svojoj vladi obnaša i dužnost ministra financija. Schaeuble je naglasio da Rim i Berlin dobro surađuju i izrazio je zadovoljstvo odlukama koje je Monti donio u četiri mjeseca koliko je na čelu vlade. Susret je važan za pripremu budućih odluka na europskoj razini, dodao je njemački ministar, koji smatra da se EU izgrađuje na način na koji nitko nije mislio da je moguć još prije dvije godine. Monti je također optimističan kao i njegov gost, te ocjenjuje da je Europa ušla u fazu koja bi trebala odgovarati, "nadajmo se, izlasku iz krize vezane prije svega za slučaj Grčke i razdoblje većeg rasta u EU".
BRUXELLES - Vodeći europski ekonomski dužnosnik pozvao je ulagače da prihvate grčku ponudu o restrukturiranju duga koja ističe u četvrtak navečer, upozorivši da neće biti poboljšana i da je alternativa puno gora. Grčka je pozvala vlasnike obveznica u privatnom sektoru, u čijem je vlasništvu ukupno 206 milijardi eura grčkog duga, da ih zamijene za nove obveznice i prihvate gubitak na njihovoj nominalnoj vrijednosti od 53,5 posto. Realno bi trebali otpisati oko 73 do 74 posto ulaganja. Bude li grčka ponuda prihvaćena, vlade zemalja eurozone posudit će novac Ateni kako bi joj omogućile normalno financiranje u razdoblju do 2014. a sudjelovat će u financiranju i posredstvom europskog kriznog fonda koji će izdati obveznice u iznosu 30 milijardi eura. "Važno je da svi ulagači shvate da je Europa priložila najveći raspoloživi iznos dobrovoljnoj zamjeni obveznica i da je nužan 100-postotni odaziv ulagača kako bi se realizirao grčki program", upozorio je Olli Rehn u sinoćnjem priopćenju. "Zato pozivam grčke, europske i sve međunarodne ulagače da dobrovoljno sudjeluju u toj operaciji", naglasio je povjerenik EU-a za gospodarsku i monetarnu politiku.
PARIZ - Kina je blokirala kupnju Airbusovih zrakoplova koju su planirale kineske kompanije, reagirajući time na sporni europski namet na ispuštanje ugljičnog dioksida, kazao je čelnik Airbusove matične kompanije EADS. "Airbus je izložen mjerama odmazde", ustvrdio je na konferenciji za novinstvo izvršni direktor europskog zrakoplovnog koncerna Louis Gallois, dodajući da "kineska vlada odbija odobriti narudžbe za zrakoplove dugog doleta". Europska unija uvela je od 1. siječnja namet na ispuštanje ugljičnog dioksida iz zrakoplova, no prijevoznici će namet početi plaćati tek od 2013., nakon što se popišu ovogodišnje emisije. EU ističe da će namet na emisije pomoći 27-članoj Uniji da postigne svoj cilj smanjenja emisija ugljičnog dioksida za 20 posto do 2020. i da neće odustati od tog plana. Gallois je kazao da protivljenje Pekinga može utjecati na prodaju najmanje dvadesetak zrakoplova dugog doleta tipa A330 u ovoj i idućoj godini. "Pozivamo Europsku uniju da uzme u obzir globalnu poziciju gotovo svih zemalja izvan Europe protiv te sheme", kazao je.
SOFIJA - Bugarska se protivi liberalizaciji prava na sadnju vinove loze, čime će pridonijeti jačanju otpora u EU-u europskom programu koji bi trebao stupiti na snagu 2016. "Bugarska se protivi liberalizaciji prava na sadnju vinove loze. To stajalište izraženo je tijekom posjeta Parizu ministra kulture Miroslava Naidenova" prošli tjedan, rekao je Krasimir Koev, direktor bugarskog Ureda za vinovu lozu i vino. "Zauzimamo se za očuvanje prava na sadnju kako bi se izbjegla prevelika proizvodnja", dodao je. Odluka da se 2015. ukine sustav kontrola prava na sadnju vinove loze donesena je u EU 2008. u cilju liberalizacije tržišta kako bi se vinogradarima omogućilo da sade što žele. Bugarska se time pridružila nekim drugim zemljama članicama, njih još 14, koje traže ukidanje reforme, među kojima su Francuska, Italija, Portugal i Španjolska. Protivi joj se i Europska federacija vina s oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla (EFOW). Ukidanje prava na sadnju predviđeno je za 2015., no svaka država članica ima mogućnost zadržati taj režim do 2018. ocijeni li da bi njegovo ukidanje značilo prevelik rizik za neke vinogradare.
TOKIO - Japan je izvijestio da je u siječnju zabilježio rekordni deficit tekuće bilance plaćanja zbog povećanog uvoza energije, dok gospodarski oporavak ostaje slab. U prvom ovogodišnjem mjesecu manjak u japanskoj tekućoj bilanci plaćanja iznosio je 437,3 milijarde jena (5,4 milijarde dolara), priopćilo je ministarstvo financija. Odvojeno su revidirani podaci o gospodarskim aktivnostima u četvrtak pokazali da je gospodarstvo krajem 2011. zabilježilo blaži pad no što se prvotno procjenjivalo. Na godišnjoj razini smanjilo se u tri mjeseca do kraja prosinca za 0,7 posto, pokazali su najnoviji vladini podaci. U preliminarnoj prognozi pad je procijenjen na čak 2,3 posto. Glavni su razlog značajne revizije neočekivano veliki kapitalni izdaci, koji su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju porasli za 4,8 posto, po znatno višoj stopi no što je procijenjeno u preliminarnoj prognozi gdje je njihov rast procijenjen na 1,9 posto.
ŽENEVA - Švicarska središnja banka objavila je da je u prošloj godini ponovo poslovala s dobiti zahvaljujući prihodima od kamata na devizne portfelje i višim cijenama zlata. SNB je tako u 2011. ostvario dobit od 13,5 milijardi franaka. U godini ranije zabilježio je gubitak od 19,2 milijarde franaka. Dio ostvarene dobiti, u iznosu milijardu franaka, bit će doznačen saveznoj vladi u Bernu i 26 kantona. Središnja banka koristi svoje velike devizne rezerve kako bi spriječila klizanje tečaja eura prema franku ispod razine od 1,20 franaka za euro. Švicarski izvoznici traže da se minimalni tečaj eura prema franku odredi na 1,40 franaka za euro.
PARIZ - Europski zrakoplovni div EADS objavio je da je u prošloj godini povećao dobit zahvaljujući rekordnim isporukama Airbusovih zrakoplova. Tvrtka je u 2011. zabilježila neto dobit u visini 1,03 milijarde eura, čime je ona povećana za 87 posto u odnosu na godinu ranije. EADS je tijekom godine isporučio rekordna 534 komercijalna zrakoplova, uključujući i 26 superjumbo zrakoplova tipa A380. U priopćenju istodobno navodi da su "tržišta vojne opreme u zapadnim zemljama bila pod pritiskom, kao što se i očekivalo". U EADS-u također navode da je vrijednost nerealiziranih narudžbi skočila na rekordnu 541 milijardu eura. Kompanija je također isporučila 503 helikoptera tipa Eurocopter i lansirala svoju 46. uzastopnu svemirsku raketu Ariane 5 pod ravnanjem Europske svemirske agencije.
SAN FRANCISCO - Kompanija Facebook osigurala je osam milijardi dolara uoči željno očekivane početne javne ponude (IPO) dionica, pokazuju dokumenti dostavljeni američkim regulatorima. Kompanija je osigurala pet milijardi dolara kroz revolving kreditnu liniju na tri godine od bankovnog konzorcija koji uključuje Morgan Stanley, JP Morgan, Goldman Sachs i Bank of America-Merrill Lynch, pokazuju dokumenti podneseni Komisiji za vrijednosne papire (SEC). Sredstva će biti upotrijebljena "za opće korporativne namjene", navode u Facebooku. Kompanija je također priopćila da je postigla dogovor s istom grupom banaka o tri milijarde dolara kredita za premošćivanje manjka likvidnosti kako bi mogla ispuniti niz obveza vezanih uz početnu javnu ponudu (IPO). Prošle je godine Facebook ostvario neto dobit od 668 milijuna dolara, u odnosu na 372 milijuna dolara ostvarenih u godini ranije. Tržišna vrijednost Facebooka procjenjuje se u rasponu od 75 do 100 milijardi dolara.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte nadom da će Grčka pridobiti dovoljno vjerovnika u privatnom sektoru za program restrukturiranja duga i nastavljenom neizvjesnošću u vezi sa situacijom oko Irana. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,21 dolar, na 125,33 dolara, nakon što je nakratko dotaknula i visokih 125,58 dolara. Na američkom je tržištu bila u plusu 78 centi i iznosila 106,94 dolara. Potporu cijenama pružila je izjava jednog grčkog dužnosnika da se pregovori o zamjeni obveznica dobro odvijaju kao i objave pojedinih privatnih vjerovnika o prihvaćanju grčke ponude zamjene. "Grčka je zasigurno podržala euro, što je pak potaknulo rast odnosno u najmanju ruku stabilizaciju cijena roba, posebice onih iskazanih u dolarima, poput nafte", tumači Tony Macháček iz Bache Commoditiesa. Europska središnja banka očekivano je u četvrtak zadržala kamatne stope na važećoj razini. Ulagači su još uvijek usredotočeni i na napetosti oko iranskog nuklearnog programa, koje su poduprijele rast cijena nafte u posljednje vrijeme.
TOKYO - Nakon tri dana poniranja, na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer se ulagači nadaju uspješnoj zamjeni grčkih obveznica, a ohrabrio ih je i rast zaposlenosti u SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru porasle između 0,6 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,8 posto. „Pojačana likvidnost podržava sklonost prema rizičnijim investicijama. No, s obzirom na ranjivost trenutačnog uzlaznog trenda, ulagači novac plasiraju i u investicije van financijskih tržišta, kao što su sirovine“, kaže Goro Ohwada, predsjednik tvrtke Aino Investment.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, vrativši dio gubitaka od prethodnoga dana, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada i naznake napretka u pregovorima oko zamjene grčkih obveznica. Dow Jones indeks ojačao je 78 bodova, ili 0,61 posto, na 12.837 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,69 posto, na 1.352 boda, a Nasdaq indeks 0,87 posto, na 2.935 bodova. Nakon što su dan prije potonuli 1,5 posto, od samog početka jučerašnjeg trgovanja burzovni su indeksi bili u plusu, zahvaljujući ohrabrujućim podacima s američkog tržišta rada. Najveći je dobitnik jučer bio financijski sektor. Nakon oštrog pada dan prije, KBW indeks tog sektora skočio je 1,9 posto. To se zahvaljuje izvješću Wall Street Journala da američka središnja banka razmatra novu vrstu programa za otkup hipotekarnih i državnih obveznica. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 6 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam ove godine iznosi 6,9 milijardi.