ZAGREB
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poništiti je danas natječaj za policijske dužnosnike koji je neposredno pred parlamentarne izbore raspisao bivši ministar Tomislav Karamarko. Kao što je i najavljivao, Ostojić je obustavio interni MUP-ov oglas za imenovanje 214 rukovodećih policijskih službenika koji je Karamarko raspisao 28. studenog, to jest šest dana prije parlamentarnih izbora. Novi ministar je natječaj obustavio "zbog bitno promijenjenih okolnosti nakon njegovog raspisivanja", a odluku je donio na temelju Zakona o državnim službenicima i Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Ostojić je već nakon pobjede Kukuriku koalicije na izborima najavio da će poništiti tzv. Karamarkov natječaj kojim su se tražili načelnici svih 20 policijskih uprava i pripadajućih policijskih postaja. Odmah po raspisivanju natječaja tadašnja oporba ocijenila ga je kao pokušaj Karamarka da uhljebi svoje kadrove pred smjenu vlasti. Ostojić je prošlog tjedna u svom prvom ministarskom razgovoru s novinarima rekao da će poništit natječaj "u namjeri da se sve napravi u skladu sa zakonom". Najavio je da će u MUP-u biti kadrovskih promjena, ali da nema potrebe za ishitrenim reakcijama jer policijski sustav funkcionira te da će o svojim budućim suradnicima javnost izvijestiti 10. siječnja.
ZAGREB
Očekujemo smanjenje Oružanih snaga odnosno da budu mala, dobro obučena vojska visoke borbene spremnosti, izjavio je danas ministar obrane Ante Kotromanović novinarima nakon održanog kolegija s čelnicima ustrojstvenih cjelina u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru Oružanih snaga RH na kojem je bilo govora osnovnim planovima i prioritetima u njihovom radu u ovoj godini. "Čeka nas velik posao, moramo izraditi niz strateških dokumenata, Hrvatska je ušla u NATO, ulazi u Europsku uniju i moramo s tim uskladiti naše obrambeno zakonodavstvo. Moramo izraditi strategiju nacionalne sigurnosti, strategiju obrane, strateški pregled obrane i dugoročni plan razvoja Hrvatske vojske kao temeljni dokument koji će pokazati kakva će ona biti u idućih od sedam do deset godina", istaknuo je Kotromanović. Ministarstvo obrane mora biti brže, efikasnije i operativnije i mora provoditi civilni nadzor Glavnog stožera i o tome smo razgovarali s visokim časnicima Hrvatske vojske i dužnosnicima Ministarstva obrane. Predstavili smo i naš tim, zamjenicu ministra Višnju Tafru, rekao je Kotromanović novinarima nakon kolegija održanog u Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski". Upitan kakva je njegova vizija Hrvatske vojske u idućem razdoblju, Kotromanović je rekao da treba dovršiti plan integriranja u NATO do 2014. godine.
ZAGREB
Hrvatski laburisti - Stranka rada na čelu s predsjednikom stranke Dragutinom Lesarom ostaju kod zahtjeva za provođenjem takozvanog "referenduma o referendumu" koji se trebao održati zajedno s referendumom o pristupanju Europskoj uniji 22. siječnja, a kojeg su sindikati dogovorili s bivšom Vladom Jadranke Kosor. Jedna od tema prve sjednice Kluba zastupnika Laburista bila je i "politička prijevara prošle vlasti u vezi referenduma o referendumu za ulazak Hrvatske u EU", rekao je Lesar danas nakon sjednice Kluba u Saboru. Napomenuo je kako zahtijevaju da se provede "referendum o referendumu" na kojem bi građani dali svoj politički stav o smanjenju broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma s 10 na 5 posto, te naglasio kako je 23. studenoga 2010. sklopljen sporazum Vlade i sindikata u kojem je stajalo da se dva referenduma moraju održati zajedno. Lesar smatra kako je tijekom primopredaje vlasti "bivša premijerka Kosor trebala upozoriti sadašnjeg predsjednik vlade Zorana Milanovića da je preuzela obvezu prema sindikatima za raspisivanje još jednog referenduma", te dodaje kako Kosor tu temu nije spomenula ni na sastanku političkih konzultacija u Saboru oko datuma provođenja europskog referenduma na kojem je on osobno nazočio. Lesar tvrdi da se iz ponašanja vladajuće Kukuriku koalicije može zaključiti kako "ili taj sporazum nisu dobili ili oni nastavljaju odnos prema neposrednoj demokraciji kada im građani smetaju, odnosno trebaju samo za vrijeme izbora i sada na europskom referendumu".
ZAGREB
Državno izborno povjerenstvo (DIP) će prve rezultate državnog referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji početi objavljivati na svojim internetskim stranicama dva sata nakon zatvaranja birališta, u nedjelju 22. siječnja, a u ponoć će održati i konferenciju za novinare na kojoj će biti predstavljeni rezultati pristigli do tog trenutka, doznaje se u DIP-u. "Vjerujemo da ćemo već u ponoć imati obrađene rezultate na temelju kojih ćemo moći reći i kakav je stav hrvatskih birača o referendumskom pitanju", kazala je Hini potpredsjednica DIP-a Zdravka Ćufar Šarić napominjući da oni nisu i konačni jer do tada još uvijek neće stići svi rezultati izjašnjavanja birača u inozemstvu. Na državnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača. Pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kao i birači koji imaju prebivalište u inozemstvu ili se tamo zateknu za vrijeme održavanja državnog referenduma. Referendum je jedinstven po tome, kazala je Ćufar Šarić, jer je cijela Hrvatska, odnosno svijet, jedna izborna jedinica i svi imaju potpuno jednak glasački listić, a nema ni izborne šutnje. U provedbi referenduma se naime neće ograničavati promidžba referenduma (pozitivna ili negativna) u odnosu na postavljeno referendumsko pitanje, ali je ona zabranjena ispred glasačkog mjesta i u njegovoj neposrednoj blizini.
ZAGREB
Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada danas je započeo s pripremama za treću sjednicu Hrvatskog sabora izrazivši nadu da će nova parlamentarna većina biti više naklonjena prema oporbi nego što je to bio slučaj u prošlom sazivu Sabora, izjavio je predsjednik stranke Dragutin Lesar nakon sjednice Kluba zastupnika. Lesar je kazao kako su odlučili danas započeti s radom kako bi se pripremili za treću sjednicu Sabora za koju očekuju da bi mogla započeti 18. siječnja, dodavši kako su izdvojili nekoliko tema, odnosno zakonodavnih inicijativa koje će predati vladajućoj koaliciji ovih dana. Predsjednik Laburista najavio je da će predložiti izmjenu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u onom dijelu koji se tiče "žena koje ispadaju iz sustava prava naknada za vrijeme nezaposlenosti, a još uvijek ne ostvaruju pravo na mirovinu ", istaknuo je Lesar te ocijenio kako je tu došlo do "nesporazuma dvaju zakona". Također je najavio da će predložiti da se odmah ide s povećanjem neoporezivog dijela plaće s 1800 kuna na 2800 kuna. Osvrnuo se i na Opći porezni zakon i Zakon o poreznoj upravi. "To je paket koji se veže na funkcioniranje porezne uprave koji obvezuje da se kod svakog poreznog obveznika izvrši usporedba prihoda, primanja i imovine te bi se na taj način lakše otkrilo porijeklo kolekcije satova, umjetnina, jahti, lovišta ili nečega što netko posjeduje a nije prošlo kroz porezne knjige", kazao je Lesar. Najavio je i da će u proceduru ponovno staviti Zakon o javnoj uporabi hrvatskog jezika za kojeg smatraju da ga je "jako bitno usvojiti prije ulaska u Europsku uniju".
ZAGREB
Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera idući bi tjedan trebala odgovoriti na optužnicu u slučaju Fimi media u kojem je s još nekoliko bivših HDZ-ovih stranačkih dužnosnika i strankom iz koje je u međuvremenu izbačen optužen za izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija te punjenje HDZ-ovog "crnog fonda". "Odgovor na optužnicu sudu ćemo uputiti u zakonskom roku, najvjerojatnije početkom sljedećeg tjedna", izjavio je Hini jedan od Sanaderovih odvjetnika Čedo Prodanović. Dodao je da im još nije poznat datum sjednice optužnog vijeća Županijskog suda koje bi USKOK-ovu optužnicu, kojom je prvi puta optužena i neka politička stranka, trebalo potvrditi, odbaciti ili vratiti USKOK-u na doradu. Inače, Sanader je danas ponovno nekoliko sati proveo u zgradi suda na Zrinjevcu, gdje je s odvjetnikom Goranom Suićem pregledavao spis u slučaju Fimi media. Riječ je o najopsežnijem spisu u povijesti hrvatskog pravosuđa s više od 60 tisuća strana. Izlazeći sa suda Sanader nije želio odgovarati na novinarska pitanja, ističući tek da je s uvidom u spis došao "dosta daleko". Sredinom prosinca sud je Sanadera pustio da se brani sa slobode, nakon što je uplatio jamčevinu vrijednu 12,6 milijuna kuna, predao putovnicu te se obvezao da se neće kriti i bez odobrenja suda napuštati boravište. Od ranije je na snazi kao mjera opreza bila određena obveza da se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu javlja sucu istrage.
KISTANJE
Slobodan Rončević (SDSS) stavio je na raspolaganje svoj mandat načelnika općine Kistanja, o čemu je i pisanim putem obavijestio predsjednika Općinskoga vijeća Marka Sladakovića, izjavio je danas novinarima Paško Ivanović, HDZ-ov općinski vijećnik u Kistanjama. S Rončevićevom ostavkom, rekao je Ivanović, upoznati su Vlada RH i Ministarstvo uprave, koje treba imenovati povjerenika za općinu Kistanje i zadužiti ga za raspisivanje izvanrednih izbora za novog načelnika u zakonskom roku od dva mjeseca. Ivanović je izvijestio da je Rončević odstupio pošto su članovi biračkog odbora Đevrsaka primijetili da načelnik Kistanja nije na popisu birača u mjestu prebivališta, a lokalni HDZ o tome je obavijestio javnost. Po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, naime, načelniku po sili zakona mandat prestaje danom odjave prebivališta s područja jedinice, dodao je Ivanović. Po njegovim riječima, Rončević se sredinom studenoga 2011. odjavio s adrese Đevrske b.b. i prijavio u Zadru radi ostvarenja stanarskog prava, a pošto je obaviještena javnost, 30. prosinca ponovno se prijavio u Đevrskama. No, kako je izašlo u javnost da je prekršio spomenutu zakonsku odredbu, jučer je obavijestio zakonom predviđena tijela o odstupanju, izvijestio je danas javnost HDZ-ov vijećnik Ivanović. Slobodan Rončević nije se javljao na mobitel, no predsjednik Općinskoga vijeća Kistanja Marko Sladaković potvrdio je za Hinu da je zaprimio Rončevićev dopis kojim načelnik svoj mandat stavlja na raspolaganje.
ŠIBENIK
Šibenska policija privela je i trećeg vozača koji je na Badnjak, 24. prosinca 2011. na državnoj cesti D-33 kod mjesta Tromilja pregazio 41-godišnjaka iz Knina kojega je oborio jedan i odmah zatim pregazio drugi automobil. Riječ je o 24-godišnjem mladiću iz Skradina koji je svojim mercedesom bio treći koji je prešao preko tijela pješaka, a potom se odvezao s mjesta nesreće, propustivši prijaviti nesreću ili pružiti pomoć unesrećenom, počinivši tako kazneno djelo. Odmah nakon nesreće policija je privela i zbog izazivanja prometne nesreće kazneno prijavila dvojicu vozača, 35-godišnjaka iz Promine, koji je naletio na 41-godišnjeg pješaka i oborio ga te 29-godišnjaka iz Šibenika koji ga je zatim pregazio, no sve do sada nije bilo poznato tko je vozač mercedesa koji je treći prešao preko tijela oborenog pješaka i napustio mjesto nesreće. Na Badnjak oko 23 sata na pješaka koji je hodao rubom ceste velikom je brzinom naletio 35-godišnji Prominjanin, kojemu je neposredno nakon nesreće izmjereno 0,81 promil alkohola u krvi. Kada se tijelo odbilo na suprotan prometni trak, pješaka je pregazio 29-godišnji vozač "kie" iz Šibenika koji je vozio prebrzo i nije se mogao zaustaviti na vrijeme. Zaobilazeći s desne strane kolonu koja se zbog nesreće stvorila na cesti, 24-godišnji vozač "mercedesa" iz Skradina automobilom je po treći put prešao preko tijela pješaka i odvezao se s mjesta nesreće, stoji u policijskom izviješću. Svemu je svjedočio vozač "forda escorta".
VINKOVCI
U nezakonitom prelasku državne granice na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske tijekom 2011. godine zetečeno je i uhićeno ukupno 1.114 stranih državljana, što je 218 posto više nego u istom razdoblju 2010., kada su hrvatski policajci zatekli i uhitili 350 stranaca, objavila je danas vukovarsko-srijemska PU. Među zatečenim i uhićenim strancima na području te Policijske uprave, najveći broj, čak 707, su bili državljani Afganistanana, a 208 Pakistana. Zatečen je također i 31 stranac s područja palestinske samouprave u Izraelu, 27 državljana Irana, 21 Tunisa te po 17 državljana Srbije, Kosova i Libije. U nezakonitom prelasku hrvatske državne granice na području PU vukovarsko-srijemske zatečen je lani i manji broj državljana Albanije, Gruzije, Iraka, Maroka, Makedonije, BiH, Turske, Sudana, Somalije, Francuske, Mianmara, Alžira, Moldove, Eritreje, Indije, Nepala i Burundija. Prema riječima glasnogovornika PU, Luke Barunčića, u najvećem broju slučajeva riječ je o pokušaju nezakonitog prelaska srbijansko-hrvatske državne granice, a u nešto manjem hrvatske granice sa BiH. "Glavni orijentir većini stranaca koji nezakonito pokušaju prijeći hrvatsku državnu granicu, je magistralna željeznička pruga Tovarnik-Vinkovci, te, posebice noću, sustav odašiljača razmještenih u pograničnim područjima čije im svijetlo na vrhu kada padne noć služi kao putokaz kretanja", kazao je Barunčić.
KOPRIVNICA
Proizvodne linije lipičkoga Studenca, zahvaljujući radnicima i vatrogasnoj službi, spašene su pa bi već za desetak dana tvornica mogla nastaviti proizvodnju, rekao je glasnogovornik Podravke Vedran Šimunović. Štetu od požara koji je buknuo u međuskladištu lipičkoga Studenca još nije moguće utvrditi jer očevid nije završen, rekao je. Požar je buknuo zbog kvara na električnoj rasvjeti, to jest neonskoj svjetiljci, izjavila je jutros policija, a Šimunović je rekao da je riječ o prigušnici na neonskoj svjetiljci koja je pregorjela, a zatim pala i zapalila okolni materijal, te da su tri osobe zbog udisanja dima lakše ozlijeđene. Zahvaljujući zalihama, zastoja u isporuci proizvoda kupcima neće biti, dodao je Šimunović. Požar u tvornici mineralne vode je dojavljen jučer u sedam sati i 22 minute, stavljen je pod nadzor u devet sati i 45 minuta, a ugašen je u 13 sati. U gašenju je sudjelovalo 66 vatrogasaca i 19 vozila. Požar je zahvatio dio proizvodnog pogona i dio skladišta za PET ambalažu na površini oko 1500 četvornih metara.