Autori smatraju da većina brodogradilišta ne pridonosi gospodarskom razvoju i predstavlja prijetnju stabilnosti državnih financija koje će od 2012. do 2014. i dalje biti izložene većem zaduživanju radi podmirenja proračunskih obveza.
"Državne financije imaju već dovoljno problema i bez brodogradnje", navode Bajo i Primorac dodajući i kako nisu sva brodogradilišta u finacijskim problemima.
Financijsko poslovanje Viktora Lenca (koji je 2008. izašao iz stečaja kada su novi vlasnici postali Uljanik i Tankerska plovidba) i Uljanika nakon 2008. je zadovoljavajuće pa može ostalima poslužiti kao primjer dobre prakse poslovanja.
U uvodu analize, naslovljene "Jesu li brodogradilišta prepreka fiskalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj?", Bajo i Prmorac kažu kako teze o brodogradnji kao strateškoj industrijskoj grani u Hrvatskoj jednostavno ne stoje.
"Državne potpore i ukupni godišnji gubici brodogradnje visoki su i u pojedinim godinama nadilaze ukupnu vrijednost isporuka. Četiri velika brodogradilišta ne mogu živjeti na teret poreznih obveznika koji snose troškove visokih potpora koje ne pridonose razvoju i rastu hrvatskog gospodarstva. Visoke potpore brodogradnji potkopavaju financijsku stabilnost države i provedbu očekivanih fiskalnih konsolidacija", smatraju analitičari.
Podsjećaju kako je vlada u ovoj godini "jednim potezom 11,3 milijarde kuna potencijalnih obveza brodogradilišta pretvorila u javni dug".
U svom radu analiziraju financijski položaj šest velikih hrvatskih brodogradilišta - Viktor Lenac (koji je jedini privatiziran), Kraljevica, 3. maj, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik, u razdoblju od 2007. do 2010., na temelju konsolidiranih i revidiranih financijskih izvješća tih brodogradilišta.
Navode da brodogradnja u ukupnoj zaposlenosti sudjeluju sa 2,5 posto, u BDP-u sa 1,2 posto, u ukupnom izvozu s oko 12 posto.
U usporedbi s drugim zemljama, koje značajno smanjuju broj zaposlenih (Poljska, Rumunjska, V. Britanija), u Hrvatskoj je broj zaposlenih u brodogradilištima još uvijek velik, a podaci su kontradiktorni - prema podacima iz godišnjih izvješća, u šest hrvatskih brodogradilišta bilo je 2010. zaposleno ukupno 11.195 djelatnika. Pritom financijska kriza nije značajno utjecala na broj zaposlenih jer se u dvije godine smanjio tek za 317 zaposlenika.
Iznoseći usporedbe o vrijednosti godišnjih isporuka brodogradnje u Europi, autori navode da je Hrvatska u kategoriji Danske i Poljske - svaka sudjeluje s prosječno oko 3,9 posto u ukupnoj vrijednosti isporuka.
Hrvatska godišnje prosječno ostvaruje oko 500 milijuna eura isporuka, a većinu realizira u inozemstvu. Danska s oko dvije tisuće zaposlenih ostvari isporuke u istoj vrijednosti kao i Hrvatska s 8,8 tisuća zaposlenih.
U analizi financijskih rezultata navode da su od 2007. do 2010. brodogradilišta ostvarila 4 milijarde kuna gubitaka, ili prosječno godišnje po milijardu kuna.
Poslovni prihodi nisu dostatni za financiranje poslovnih rashoda, a financijski prihodi manji su od financijskih rashoda uglavnom zbog visokih rashoda za kamate na zaduživanja brodogradilišta.
Gubitaši su Brodosplit, Brodotrogir, Kraljevica i 3. maj, dok Uljanik i Viktor Lenac od 2008. ostvaruju pozitivan poslovni rezultat.
Jedan od ključnih razloga nastanka visokih gubitaka su visoki rashodi za otplate dugova. Samo u četiri promatrane godine brodogradilišta imaju ukupne rashode za kamate u iznosu od 4 milijarde kuna.
Iznose i podatke o danim državnim jamstvima brodogradnji - od 1997. do 2011. odobreno je 35 milijardi kuna jamstava, od čega 18,3 milijarde financijskih i 16,8 milijardi kuna činidbenih. Banke su od 1998. do 2011. državi protestirale 4,2 milijarde kuna jamstava danih brodogradnji, što je oko 43 posto ukupno protestiranih jamstava u tom razdoblju.
"Obveze brodogradilišta su, bez ikakve dileme, već odavno prešle točku ekonomske pa i društvene opravdanosti poslovanja zbog čega više ne mogu ostati na državnoj skrbi. Daljnje financiranje brodogradnje potkopava stabilnost ne samo državnih financija nego i poslovnih banaka koje bi se mogle naći u neprilici ukoliko država ne podmiri jamčene obveze brodogradnje", smatraju Bajo i Primorac.