BRUXELLES - Za Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u četvrtak u Bruxellesu glasovala je golema većina od 564 zastupnika Europskog parlamenta, a protiv su glasovali uglavnom članovi euroskeptičnih političkih skupina. Zastupnici Europskog parlamenta velikom su većinom odobrili u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što otvara put za njegovo potpisivanje sljedeći tjedan. Glasovanju je pristupilo 634 zastupnika, za pristanak na pristupni ugovor glasovalo je 564, suzdržanih je bilo 32, a protiv 38 zastupnika. Prema podatacima, koje je objavio Europski parlament, iz triju najvećih političkih skupina protiv je glasovalo samo šest zastupnika. Od 264 člana najveće političke skupine Europske pučke stranke samo je jedan zastupnik glasovao protiv - Herman Winkler, iz njemačkih demokršćana, koji dolazi iz bivše istočne Njemačke. Od 183 člana socijalističke skupine, četiri ih je bilo protiv, troje iz njemačke Socijaldemokratske stranke - Evelyne Gebhardt, Norbert Glante i Constanze Angela Krehl, te David Martin iz britanskih laburista. Iz liberalne skupine, koja broji 84 zastupnika, protiv je glasovao Toine Manders iz Nizozemske. Najviše onih koji su glasovali protiv dolaze iz dvije euroskeptične skupine - EFD i ECR, uglavnom zastupnici britanske stranke za neovisnost (UKIP) i talijanske Sjeverne lige, te samostalnih zastupnika, koji nemaju zastupničkih klubova u Parlamentu. Od ukupno 38 glasova protiv na te tri skupine otpada 29 glasova. Tri glasa protiv došla su iz redova Ujedinjene europske ljevice, skupine koja okuplja krajnje lijeve stranke.
ZAGREB - Hrvatska vlada objavila je u četvrtak na svojoj internetskoj stranici Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na dan kada je Europski parlament na plenarnoj sjednici u Bruxellesu odobrio taj Ugovor, čime se otvara put za njegovo potpisivanje sljedeći tjedan. Objavljena je hrvatska i engleska verzija Ugovora kao i Dodatak - lista lijekova. Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak su velikom većinom glasova odobrili Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Glasovanju su pristupila 634 zastupnika, za pristanak na pristupni ugovor glasovala su 564 eurozastupnika, suzdržanih je bilo trideset i dvoje, a protiv 38. Preostao je još formalni pristanak Vijeća EU-a koje će u ponedjeljak dati zeleno svjetlo na Ugovor o pristupanju koji će potom biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća. Europsko vijeće tada će prvi put zasjedati s 28 zemalja, od kojih će jedna, Hrvatska, imati status promatrača.
ZAGREB - Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić izjavila je u četvrtak da su dva posljednja dana u Europskom parlamentu bila vrlo važna za Hrvatsku te da je na današnjem glasovanju o Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji postignut "vrlo impresivan rezultat". Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su raspravljali o Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU-u na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, a u četvrtak su ga odobrili velikom većinom glasova, čime se otvara put za njegovo potpisivanje sljedeći tjedan. Glasovanju su pristupila 634 zastupnika, za pristanak na pristupni ugovor glasovala su 564 eurozastupnika, suzdržanih je bilo trideset i dvoje, a protiv 38. "Jedan vrlo impresivan rezultat, vrlo pozitivna atmosfera", istaknula je u izjavi novinarima Pusić koja je u sklopu hrvatskog izaslanstva predvođenog predsjednikom Sabora Lukom Bebićem nazočila i na plenarnoj sjednici i na glasovanju. Dodala je da je bilo potrebno 376 glasova da bi Europski parlament dao zeleno svjetlo za ulazak RH u Uniju. "Za nas ovo je kraj drugog razdoblja u razvoju Hrvatske i početak treće faze u kojoj Hrvatske postaje i politički dio Europe, a ne samo povijesno i zemljopisno. Pred nama su velike zadaće, velike šanse, ali apsolutno otvorena cesta za uspjeh", kazala je ona.
ZAGREB - Hrvatska bi do kraja ožujka trebala donijeti proračun za 2012. i sačuvati svoj kreditni rejting, ali će hrvatski građani morati raditi "više, jače i duže" kako bi se preokrenuli gospodarski trendovi, izjavio je predsjednik SDP-a Zoran Milanović u četvrtak u intervjuu Reutersu koji ga naziva najvjerojatnijim budućim hrvatskim premijerom. U razgovoru uoči parlamentarnih izbora, koji se održavaju u Hrvatskoj u nedjelju 4. prosinca, Milanović je rekao da će njegova vlada pokušati popraviti stvari bez pomoći MMF-a. "Hrvatska je u financijskoj krizi", rekao je Milanović, čelnik Kukuriku koalicije koja bi, navodi agencija, prema prognozama trebala osvojiti parlamentarnu većinu. "Proračunski prihodi su manji nego ranije i morat ćemo ići na dijetu. Ne bolne rezove, ali dijetu da", istaknuo je. "Morat ćemo se suočiti s činjenicom da smo živjeli iznad svojih mogućnosti. Stope gospodarskog rasta su niske, a cijena zaduživanja visoka. Zaštitit ćemo socijalno ugrožene skupine, no svi ostali morat će raditi više, duže i jače", naglasio je Milanović. Milanović je rekao da će novi proračun biti donesen do kraja ožujka i trebao bi pokazati "koliko smo ozbiljni" u preokretanju gospodarskih trendova i zaustavljanju pada kreditnog rejtinga. "Bonitetne agencije dat će nam razdoblje počeka od najviše tri mjeseca. No, vjerujem da to možemo učiniti", kazao je čelnik hrvatskih socijaldemokrata. Milanović je u intervjuu rekao da će njegova vlada pokušati izbjeći pomoć MMF-a. "MMF više nije bauk iz prošlosti, no mi ne želimo izgovore ako dođemo na vlast. Sve što mogu reći je da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sami riješimo svoje probleme", istaknuo je.
MOSTAR - Vlada Federacije BiH osudila je u četvrtak na sjednici u Mostaru incident kada su trojica bošnjačkih mladića pokušala zapaliti božićne jaslice postavljene u središtu grada Stoca u kojemu su česte napetosti između Hrvata i Bošnjaka. "Vlada osuđuje ovakve incidente jer ne doprinose stvaranju pozitivnog ozračja već potpiruju vjersku i nacionalnu mržnju", rekao je na konferenciji za novinare ministar kulture i sporta FBiH Salmir Kaplan. Izrazio je očekivanje da ovaj izgred neće prouzročiti nove napetosti. Kako su pak izvijestili iz Policijske uprave u Čapljini, u srijedu su u ranim jutarnjim satima uhićena trojica Bošnjaka zbog potpaljivanja betlehemskih jaslica, izrađenih od drveta i slame, u središtu Stoca koje je od potpunog požara spasio policajac koji se zatekao u blizini. Privedeni su 26-godišnji Stočani Tarik Isaković i Muameru Medaru te godinu dana stariji Anis Hajdarević, izvijestili su iz policije. O izgredu je izvješćen i dežurni županijski, Hercegovačko-neretvanski tužitelj Predrag Tomić. Mediji izvješćuju da se sličan izgred dogodio u Mostaru prije devet godina kada su također trojica Bošnjaka polila zapaljivom tekućinom tradicionalne božićne jaslice u središtu Mostara.
SARAJEVO - Članovi regionalne koordinacije udruga obitelji nestalih osoba s prostora bivše Jugoslavije na trodnevnom su sastanku u Tuzli, koji je završen u četvrtak, odlučili zatražiti od vlasti Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije da se hitno poduzmu koraci kojima bi se stvorili uvjeti za ubrzanje procesa traženja nestalih, priopćio je upravni odbor te koordinacije. Na sastanku, na kojemu su sudjelovali predstavnici udruga obitelji nestalih iz svih triju država, zaključeno je kako bi Hrvatska, Srbija i BiH trebale što prije potpisati deklaraciju koja bi potaknula provedbu preuzetih obveza u procesu traženja nestalih. Najavljeno je i kako će o svim poduzetim mjerama biti informirani predstavnici međunarodne zajednice. Prema postojećim procjenama, na prostoru bivše Jugoslavije još se traga za četrnaest tisuća osoba koje su nestale tijekom ratnih sukoba. Susret predstavnika koordinacije, koja okuplja trideset različitih udruga, dio je projekta "Zajedno do istine" koji financira Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
SARAJEVO - Sve bolja suradnja graničnih policija Hrvatske i Bosne i Hercegovine pridonijela je znatnom smanjenju broja ilegalnih prelazaka granice i i suzbijanju ilegalnih migracija, ustvrdili su u četvrtak načelnik Uprave za granice Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske Nikola Milina i ravnatelj Granične policije BiH Vinko Dumančić na sastanku u Sarajevu. Kako je priopćeno nakon tih razgovora, istaknuta je spremnost za poduzimanje dodatnih mjera koje će pridonijeti učinkovitom nadzoru granice između dviju država kao i sprječavanju svih oblika prekograničnog kriminala. Iako BiH, prema dostupnim podacima, nije glavna ruta za ilegalne migrante koji preko Hrvatske pokušavaju doći do država Europske unije, policija još uvijek na njezinu teritoriju pronalazi državljane rizičnih zemalja poput Afganistana, Sudana, Somalije, Iraka ili Pakistana, ističe se u priopćenju.
BRUXELLES - Europska unija je zatražila od Srbije da izvrši pritisak na one koji na sjeveru Kosova izazivaju nasilje, izjavila je u četvrtak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politikiu Catherine Ashton. "Beograd mora izvršiti maksimalni pritisak na one koji vrše nasilje i kako bi se uklonile barikade", rekla je Ashton, koja je u četvrtak predsjedavala sastankom ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a na kojem se razgovaralo o stanju na zapadnom Balkanu. Istodobno, u Bruxellesu se održava drugi dijalog između Srbije i Kosova, s kojeg EU očekuje napredak u pravcu normalizacije odnosa. Srbija, s druge strane, očekuje dodjelu kandidatskog statusa, o čemu odlučuju šefovi država ili vlada EU-a na summitu sljedeći tjedan. Ministri vanjskih poslova nisu u četvrtak nakon rasprave donosile zaključke o zapadnom Balkanu, nego je to ostavljeno za ponovni sastanak u ponedjeljak. Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je da se Pariz zauzima za to da se Srbiji odobri status kandidata, dok se Njemačka tome protivi. "Francuska je za to da se Srbiji prizna status kandidata, što bi je trebalo ohrabriti da nastavi putem kojim je krenula", rekao je Juppe. Francuski šef diplomacije je istaknuo da su ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a osudili nasilje na sjeveru Kosova u kojima je ozlijeđeno više od 50 pripadnika KFOR-a iz Njemačke, Austrije i Mađarske. "Nakon događaja koji su se odvijali posljednjih dana i tjedana, mora se priznati da europska perspektiva Srbije nije postala ništa konkretnija", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. U ponedjeljak će se na sastanku za Vijeća EU-a za opće poslove, koje čini ministri vanjskih ili europskih poslova, donijeti zaključci o preporukama Europske komisije, koja je preporučila da se Srbiji dodijeli status kandidata, a da se s Crnom Gorom otpočnu pristupni pregovori. Za obje odluke potrebna je suglasnost svih zemalja članica, a nje za sada još nema.
BEOGRAD - Zahtjev kosovskih Srba za dobivanjem ruskog državljanstva proučio je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, izjavio je u četvrtak srbijanskoj agenciji Tanjugu glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Lukaševič te dodao kako, po zakonu o državljanstvu, Rusija neće biti u mogućnosti odobriti njihov zahtjev. "Taj zahtjev je dostavljen predsjedniku Dmitriju Medvedevu. Imajući u vidu činjenicu da na takav zahtjev ne može biti udovoljeno po slovu ruskog zakona o državljanstvu, predsjednik Medvedev je naložio da se pojača potpora Srbima u drugim oblicima", kazao je Lukašević, kako navodi agencija, na brifingu u ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Dodao je kako je, po Medvedevljevu nalogu, konkretno odlučeno da se osigura humanitarna pomoć za stanovnike sjevernog Kosova te podsjetio kako je prvi zrakoplov s humanitarnom pomoći već poslan u Srbiju, a da je u pripremi nova pošiljka. Rusija će, naveo je Lukaševič, "političkim i diplomatskim sredstvima nastaviti promicati legitimne interese i prava Srba koji žive na Kosovu". "Ruski predsjednik potvrdio je nepromijenjivost načela da ne priznajemo jednostrano proglašenu neovisnost Kosova. Ministarstvo vanjskih poslova nastavit će pomno pratiti poštivanje Rezolucije 1244 UN od svih na Kosovu, uključujući NATO i EU", naglasio je Lukaševič. Kako su sredinom studenog izvijestili beogradski mediji, više od 20 tisuća Srba s Kosova, u pismu koje je nekoliko udruga kosovskih Srba poslalo ruskoj Dumi, donjem domu parlamenta, izrazilo je želju za dobivanjem ruskog državljanstva.
ZAGREB/KAIRO - Izborna pobjeda nekoliko kandidata egipatskih salafista, prema neslužbenim podacima na koje se u četvrtak poziva tisak u Kairu nakon prvog kruga parlamentarnih izbora, pobudila je u laičkim krugovima strah za tekovine revolucije, a drugi krugovi ocjenjuju da je to realnost koju valja prihvatiti. "Al Nur, iznenađenje", piše neovisni list Al Šuruk o vodećoj fundamentalističkoj oporbenoj stranci u Egiptu. Utemeljen u siječnju i veljači nakon narodnog ustanka protiv predsjednika Hosnija Mubaraka, Al Nur je, prema pisanju tiska, dobio 20 posto glasova u prvome izbornom krugu, prenosi agencija AFP. Toliko je, također prema tisku, dobio i Egipatski blok (liberali). Agencija Reuters prenosi da je Nur osvojio između pet i sedam posto glasova. Pravi pobjednici izbora su Muslimansko bratstvo kojima procjene daju 40 posto glasova, prenose agencije. Sve su to neslužbeni podaci u očekivanju da navečer budu objavljeni prvi službeni rezultati.
KAIRO - Egipatsko Visoko izborno povjerenstvo objavilo je da će službene rezultate prve faze parlamentarnih izbora umjesto u četvrtak navečer predstaviti u petak jer prebrojavanje glasačkih listića nije završeno. Predsjednik izbornog povjerenstva Abdel Moez Ibrahim objasnio je da su se odlučili odgoditi predstavljanje rezultata "jer se glasovi još prebrojavaju u nekoliko okruga". "Velik se broj birača odazvao pozivu da iziđe na birališta", citira njegove riječi službena agencija Mina. Prvi krug u složenom egipatskom izbornom procesu održan je u ponedjeljak. Prvi slobodni izborni u Egiptu nakon nekoliko desetljeća omogućeni su narodnom revolucijom koja je srušila vlast predsjednika Hosnija Mubaraka.
ZAGREB - Sirija je sada u građanskom ratu s više od 4.000 mrtvih i sve većim brojem vojnika koji bježe iz regularne vojske i uzimaju oružje protiv vlade predsjednika Bašara al-Asada, rekla je u četvrtak UN-ova čelnica za ljudska prava, a prenijele su svjetske agencije. "Procjenjujemo da ima 4.000 mrtvih, ali do nas zapravo dolaze pouzdane informacije da je taj broj puno veći", rekla je na tiskovnoj konferenciji visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay, prenosi agencija Reuters. "Rekla sam u kolovozu u Vijeću sigurnosti, čim je počeo rasti broj dezertera koji su prijetili da će uzeti oružje u ruke, da će to biti građanski rat. Sada mi se čini da je o tome riječ", rekla je. Petnaestero civila poginulo je u četvrtak u pucnjavi sigurnosnih snaga i u bombardiranju područja Hame i Homsa, u središtu Sirije, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSDH), a prenio je France Presse. "Devetero civila je ubijeno u pucnjavi redarstvenih snaga koje su izvršile pretres i čišćenje terena u mjestu Al Tremseu" u okolici Hama, 210 km sjeverno od Damaska, objavio je OSDH. Nešto južnije, četvero civila je ubijeno u raznim četvrtima Homsa, kada su na njih zapucali policija i snajperisti iz zasjede.
MOSKVA - Rusija je Siriji prodala mobilni obrambeni sustav krstarećih protubrodskih projektila u sklopu ugovora zaključenog 2007., rekao je u četvrtak ruski vojno-diplomatski izvor za agenciju Interfax. "Nadzvučni protubrodski projektili Jahont isporučeni su Siriji u sklopu mobilnog obrambenog sustava Bastion", rekao je isti izvor, koji nije želio otkriti ni količinu i datum isporuke. Drugi izvor koji navodi Interfax, Sirija bi trebala dobiti najmanje 2 sustava bastion od kojih svaki ima do 36 projektila Jahont. Vrijednost tog ugovora procjenjuje se na 300 milijuna dolara, objavio je Interfax.
LONDON - Britanska vlada u četvrtak je izrazila nadu u postizanje dogovora o mirovinskoj reformi javnog sektora, dan nakon što su tisuće radnika štrajkale i prosvjedovale zbog tog problema. Ministri uključeni u razgovore o tom pitanju malo su ublažili ton nakon što su tjednima ponavljali da novca nema i da je "darežljiva" ponuda s početka studenoga konačna i samo može biti manja. Razgovori kojima se želi izbjeći nove štrajkove nastavljeni su u četvrtak nakon upozorenja sindikalnih vođa da su takve akcije moguće i u budućnosti ako vlada ne promijeni reforme zbog kojih bi ljudi radili i uplaćivali više za manje mirovine nego dosad. "Mislim da je mogućnost postizanja dogovora vrlo realna", izjavio je za Tv postaju BBC ministar financija Danny Alexander, a iz vlade su poručili da će se razgovori o mirovinama državnih i lokalnih službenika te zdravstvenih djelatnika nastaviti, opisavši sastanke oko mirovina nastavnika "pozitivnim i srdačnim". No sindikati uporno ističu kako se u ključnim pitanjima poput većih uplata u mirovinski sustav i povećanja dobne granice za mirovinu od studenoga ne događa ništa i nema stvarnih pregovora.
TEHERAN - Iranska vlada je u četvrtak zabranila stranim medijima da izvještavaju s novih prosvjednih skupova ispred zgrada britanskih diplomatskih predstavništava u Teheranu, pošto su ih ovog tjedna zauzeli prosvjednici. "Obavještavamo sve predstavnike stranih medija da izvještavanje s prosvjednih skupova, napose ispred britanskog veleposlanstva i iz Golhaka (bivša britanska rezidencija), nije dopušteno osim ako se posebno ne odobri", ističe ministarstvo kulture i islamske orijentacije. Ovo je prvi put da se stranim medijima zabranjuje izvještavanje sa skupova u korist režima. Ta zabrana dolazi dva dana nakon napada prosvjednika na britansko veleposlanstvo u Teheranu. Prosvjednici koje vlast naziva "studentima basidžima" (islamistička milicija) zauzeli su i četvrt Golhak koja ima diplomatski status. Nakon ovih napada Velika Britanija je zatvorila svoje veleposlanstvo u Teheranu i naredila zatvaranje iranskog veleposlanstva u Londonu. Novi prosvjedni skup trebao se održati u četvrtak u Golhaku, na sjeveru prijestolnice, prenosi agencija Mehr.
ZAGREB/MOSKVA - Rastuće napetosti i pritisak Zapada na Iran potkopavaju izglede za suradnju Teherana glede nuklearnog oružja, izjavio je u četvrtak u Moskvi glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksander Lukaševič, a prenose ruski mediji. "Mi smo odlučno protiv jačanja spirale nasilja i konfrontacije glede pitanja povezanih s Iranom. Mi vjerujemo da to nosi teške posljedice", rekao je Lukaševič na tiskovnoj konferenciji. "Rastuće napetosti u odnosu s Iranom blokiraju obnovu pregovora između Irana i šest velikih sila čija je tema iranski nuklearni program", kazao je. Po njegovim riječima, Rusija ne planira zatvoriti svoje veleposlanstvo u Iranu, ali će pojačati mjere sigurnosti nakon napada na britansko veleposlanstvo u Teheranu u utorak. "Smatramo da je situacija koja se dogodila u Teheranu vrlo razočaravajuća. Pozivamo iranske vlasti da to temeljito istraže", rekao je Lukaševič. On je kritizirao nedavno izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koje je produbilo strahova Zapada da Teheran želi napraviti atomsku bombu.
VILNIUS - Moldavija i njezina separatistička regija Pridnjestrovlje dogovorili su se da će održati nove pregovore iduće godine nakon svog prvog službenog sastanka u gotovo šest godina kako bi našli način za rješavanje sukoba, priopćila je u četvrtak Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Pridnjestrovlje nije međunarodno priznato, a proglasilo je neovisnost od Moldavije nakon kratkog rata 1992. Dvodnevni sastanak predstavnika Moldavije i Pridnjestrovlja održao se u Vilniusu, prijestolnici Litve, pod pokroviteljstvom OESS-a, a na njemu su sudjelovali i izaslanici Rusije, Ukrajine, SAD-a i EU-a. "Rasprava o načelima i procedurama za vođenje pregovora, koji su se održali u konstruktivnom ozračju, osnova je za postizanje daljnjeg napretka o rješavanju pitanja Pridnjestrovlja", rekao je Andronius Azubalis, ministar vanjskih poslova Litve, koja trenutačno predsjeda OESS-om. Izaslanik OESS-a Giedrius Cekuolis izjavio je da se od pregovora u srijedu i četvrtak nije očekivalo ništa povijesno, ali da je važna sama činjenica da se održavaju.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak će objaviti da je novi cilj svjetske borbe protiv AIDS-a omogućiti liječenje za još dva milijuna ljudi do kraja 2013. Njegov novi globalni cilj za liječenje AIDS-a povećava s četiri na šest milijuna broj ljudi kojima će biti osigurano liječenje. Bijela kuća kaže kako će Obama, koji će govoriti na Svjetskome danu AIDS-a u Washingtonu, objaviti novi cilj na tom forumu na kojem će biti i pjevač grupe U2 Bono, pjevačica Alicia Keys i floridski republikanski senator Marco Rubio. Nekadašnji američki predsjednici George W. Bush i Bill Clinton sudjelovat će preko satelita. Obama planira objaviti i povećanje sredstava koja će se trošiti na HIV i AIDS u SAD-u, od 50 milijuna dolara.
BERLIN - Njemačka policija istražuje postojanje veza između neonacističke grupe koja je usmrtila devet turskih i grčkih imigranata i ekstremno desne njemačke stranke koja ima predstavnike u parlamentima dviju saveznih država i kojoj bi moglo biti zabranjeno političko djelovanje. U Njemačkoj više od 400 policajaca i tužitelja nastoji otkriti kako je moguće da je djelovanje "Nacional-socijalističkog podzemlja" ostalo neotkriveno do studenoga, kada su dvojica njezinih članova pronađena mrtva u spaljenoj montažnoj kućici, a treći se predao policiji. Voditelj njemačkog odjela za kriminal Joerg Ziercke je kazao kako je ovotjedno uhićenje 35-godišnjeg muškarca u Jeni, gdje se nalazi ćelija neonacističke grupe, uputilo na vezu s protu-imigrantskom Nacionalnom demokratskom strankom (NPD). Muškarac kojega su istražitelji predstavili kao Ralfa Wohllebena, bivši je visoki dužnosnik NPD-a u njemačkoj saveznoj državi Tiringiji. Osumnjičen je da je za grupu nabavljao oružje i streljivo. "Uvjeren sam da ćemo otkriti daljnje veze s NPD-om. No na političarima je da donesu odluku o tomu što će učiniti s dokazima koje će iznjedriti naše istrage. To više nije naš posao", rekao je Ziercke.