MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio u je u srijedu za medije u Mostaru da neće biti sastanka šest vodećih političara o ustroju novog Vijeća ministara u BiH najavljenog za četvrtak jer u posljednja dva dana u bilateralnim kontaktima nije došlo do ogovora predstavnika bošnjačke i hrvatske strane. "Nisam dobio pozivnicu i susreta neće biti kojega je trebao organizirati predsjednik SDA gospodin (Sulejman) Tihić jer nismo usuglasili cijeli paket oko državne vlasti“, rekao je Čović. Pojasnio je da je jutros telefonski razgovarao s predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom oko postizanja kompromisnog prijedloga. "Iako je raspored ministara u Vijeću ministara dogovoren, ne postoji suglasnost oko zamjeničkih pozicija kao niti oko raspodjele vodećih agencija, službi i uprava na državnoj razini“, dodao je. Proteklih dana, dodao je, telefonski je razgovarao i s drugim političarima iz BiH. Tijekom susreta kojega je u talijanskome gradu Cadenabbiji protekloga vikenda organizirala njemačka zaklada Konrad Adenauer šestorica predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990. Božo Ljubić, SDP-a Zlatko Lagumdžija i SDA Sulejman Tihić, te SNSD-a Milorad Dodik i SDS-a Mladen Bosić suglasili su se da Tihić u četvrtak organizira zajednički susret ukoliko se u međuvremenu postigne dogovor oko prijepornih točaka. Čović je naglasio kako HDZ želi da se što prije ustroji Vijeće ministara BiH te donesu zakoni potrebni za europski put ove zemlje dodajući da SDP BiH i SDA moraju pokazati više spremnosti na kompromis. U srijedu je i Dodik rekao kako je srpska strana bila spremna ustupiti bošnjačkim strankama SDP-u i SDA jedno ministarsko mjesto, no da nakon propasti posljednjih pregovora sada ponovno traže četiri ministarstva uključujući i resor vanjskih poslova koje osobno traži čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija. Glavni prijepor za neuspostavu Vijeće ministara 14 mjeseci nakon izbora u toj zemlji vezuju se uz zahtjev većinskog bošnjačkog političkog bloka SDP-a i SDA da imenuju i hrvatske ministre.
MOSTAR - Središnji predizborni skup za XI. izbornu jedinicu skupina stranaka okupljenih pod "Pravaški kišobran" koji predvodi Ruža Tomašić održan je u srijedu u Mostaru uz poziv hrvatskim biračima da izađu na izbore i da ih podupru. Predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević i nositeljica svih listi Hrvatskog kišobrana rekla je da će se ova pravaška opcija zauzimati za ispravljanje nepravde prema Hrvatima u BiH. Pri tome je navela da Zagreb mora snažnije poduprijeti zahtjeve legitimnih hrvatskih političkih predstavnika da Hrvati mogu sami birati svoje predstavnike u vlasti te ostvariti jednakopravnost s druge dva naroda Srbima i Bošnjacima. Prvi na listi za XI. izbornu jedinicu "Pravaškog kišobrana“ Željko Koroman, koji je i predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka u BiH je kritizirao „degradiranje“ Hrvata BiH i dijaspore ograničavanjem broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Koroman je najavio i da će u Hrvatskom saboru zagovarati da se pri Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske osnuje ured za useljeništvo kako bi se olakšao povratak dijaspore u BiH i Hrvatsku. Pozvao je iseljene Hrvate da ulažu u BiH i Hrvatsku kako bi se osigurala opstojnost Hrvata.
LONDON/PARIZ/TEHERAN - Velika Britanija će poduprijeti uvođenje embarga na izvoz iranske nafte, nakon dramatičnog pogoršanja odnosa između dviju zemalja, izjavio je u srijedu diplomatski izvor, dok Francuska unutar EU-a lobira za nove sankcije Iranu. Velika Britanija je u srijedu zatvorila iransko veleposlanstvo u Londonu i protjerala svo osoblje ocijenivši da upad u britansko veleposlanstvo u Teheranu nije moglo proći bez odobrenja iranskih vlasti. Izvor iz britanske vlade rekao je da se Velika Britanija "izrazito zauzima" za daljnje energetske sankcije Iranu čijoj je središnjoj banci uvela sankcije prošloga tjedna. Istovremeno, francuska vlada objavila je da povlači svoga veleposlanika iz Teherana na konzultacije i najavila da će na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u četvrtak zatražiti oštrije sankcije Iranu. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ranije je predložio zamrzavanje sredstava iranske središnje banke i prekid kupovine iranske nafte. Službeni Teheran ocijenio je, pak, da je odluka britanske vlade o zatvaranju iranskog veleposlanstva "nagla" i da će dovesti do novih osvetničkih akcija. "Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova opisao je taj potez kao prenagao i dodao da će vlada Islamske Republike Iran u vezi s time povući određene poteze", rekao je iranski novinar citirajući glasnogovornika ministarstva.
DŽEDA - Najveća svjetska islamska organizacija u srijedu je pozvala Siriju da "odmah zaustavi uporabu prekomjerne sile" protiv svojih građana kao bi izbjegla prijetnju strane intervencije. Ekmeledin Ihsanoglu, glavni tajnik Organizacije islamske suradnje (OIC) na konferenciji za tisak u gradu Džedi na Crvenom moru rekao je da su ministri vanjskih poslova nazočni na skupu OIC-a pozvali Damask da brzo stupi u dijalog sa svojim protivnicima i odbacili stranu intervenciju u Siriji. "Izvršni odbor OIC-a poziva sirijske vlasti da odmah zaustave uporabu prekomjerne sile protiv građana i poštuju ljudska prava", kaže se u zaključnoj izjavi. Sirijski ministar vanjskih poslova Valid al-Mualem otišao je nakon kraja skupa u srijedu bez razgovora s novinarima. Ihsanoglu je ranije rekao da je OIC želio riješiti krizu u Siriji u okviru OIC-a bez strane intervencije rekavši da se skupina protivi svim planovima da se sirijsko pitanje iznese međunarodnoj zajednici. "Želimo očuvati sigurnost i stabilnost Sirije i ustrajavamo na odbijanju internacionalizacije sirijske krize kao i na radu da se to riješi unutar šire islamske obitelji koju predstavlja OIC", rekao je Ihsanoglu na početku skupa 57-ročlane islamske organizacije. Na konferenciji za tisak nakon sjednice Ihsanoglu je, međutim, upozorio da će internacionalizacije postati neizbježna ako se Sirija ne odazove na pozive za mirno rješavanje krize.
WASHINGTON - Najviši časnik američke vojske u srijedu je odlučno odbacio optužbe iz Pakistana da je NATO namjerno ubio 24 pakistanska vojnika prošloga vikenda. General Martin Dempsey, načelnik združenog stožera američke vojske, izjavio je Reutersu da je pokušavao razgovarati o incidentu s Pakistanom iza zatvorenih vrata. "Iskreno ne želimo pokušati riješiti taj problem putem medija. Bez uvrede", rekao je u intervjuu. "Jedno što ću reći javno i kategorički jest da to nije bio namjerni napad". U komentarima objavljenim u pakistanskim medijima u srijedu, glavni direktor vojnih operacija Pakistana, general bojnik Išfak Nadim, opisao je prekogranični napad NATO-a kao namjerni, eklatantni čin agresije. NATO helikopteri i borbeni zrakoplovi napali su dvije pogranične postaje na sjeverozapadu Pakistana u subotu, što je bio najgori incident te vrste otkako se Islamabad 2001. svrstao uz Washington u ratu protiv terorizma. General Nadim je kazao kako su snage NATO-a upozorene da napadaju pakistanske položaje, ali su njihovi helikopteri nastavili pucati. "Nemoguće je da nisu znali da su to naši položaji", citira list The News izjavu generala Nadima danu na brifingu za novinske urednike u sjedištu vojske u utorak. Dempsey je odbio razgovarati o detaljima uvrđenim istragom američke vojske o incidentu, ali je doveo u pitanje Nadimovu logiku. "Što bi to mi dobili napadom na pakistansku pograničnu postaju?", upitao je.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda radi na ubrzavanju priljeva odmrznutih sredstava poslijeratnoj libijskoj vladi koja je dobila samo dio libijskog bogatstva koje se nalazi u inozemstvu, rekao je u srijedu viši diplomat vijeća. Vijeće je u tom smislu počelo djelovati nakon što je od njega ovoga tjedna Ian Martin, posebni izaslanik UN-a u Libiji, zatražio da se riješi "žurna potreba za likvidnim sredstvima" i nezadovljstvo stanovništva zbog nedostatka gotovog novca. Kada je u veljači u Libiji izbila pobuna protiv Moamera Gadafija Vijeće sigurnosti zamrznulo je sredstva pohranjena na inozemnim računima, procijenjena na 150 milijardi dolara i stečena velikim dijelom izvozom nafte. Više od mjesec dana nakon što su borbe okončane svrgavanjem Gadafija i njegovom smrću, odbor za sankcije Vijeća sigurnosti oslobodio je samo 18 milijardi dolara no diplomati kažu da su do Tripolija stigle samo tri milijarde dolara. Najveći dio od 150 milijardi dolara ostaje zamrznut. Martin je u ponedjeljak zatražio od Vijeća sigurnosti da se brzo dogovori sa zemljama koje drže libijska sredstva i libijskim vlastima oko "koordiniranog pristupa" i istaknuo da su u pitanju stabilizacija zemlje, uspjeh vlade i stajališta spram međunarodne zajednice. Nakon njegovog izvješća članice vijeća su se dogovorile osnovati manju skupinu da razmotri to pitanje. "Mislim da moramo prilično brzo djelovati oko toga, u tjednima a ne mjesecima", rekao je viši diplomat vijeća. Diplomati objašnjavaju da je razlog zašto više sredstava nije odmrznuto nesigurnost zemalja oko toga tko ih zapravo pravno posjeduje i, u nekim slučajvima, da bi vlasnici mogli biti Gadafi, njegove obitelj ili partneri.
NEW YORK/ZAGREB - Dionice na Wall Streetu u srijedu su zabilježile uzlet, s indeksom Dow Jones koji je ostvario najveći dnevni rast u više od godinu dana i završio iznad psihološke granice od 12.000 bodova, nakon što su svjetske središnje banke objavile plan za potporu globalnog financijskog sustava, te nakon objave niza gospodarskih izvješća koja su nadmašila očekivanja. Indeks Dow Jones porastao je za 490,05 bodova ili 4,24 posto, na 12,045.68 bodova, na čelu s dionicama Caterpillara i JPMorgana. Uz dnevne dobitke, blue-chip indeks završio je u pozitivnom području za mjesec studeni, te se ponovno vratio u pozitivno područje za 2011., izvijestio je poslovni TV kanal CNBC News.
NEW YORK (UN) - Gotovo dvije godine nakon razornog potresa u kojem je ubijeno više od 200.000 ljudi, Haiti pokazuje značajne znake napretka, rekao je u srijedu visoki dužnosnik Ujedinjenih naroda. Nigel Fisher, zamjenik posebnog izaslanika glavnog tajnika UN za Haiti, rekao je novinarima u New Yorku da je postignut značajan napredak na planu obrazovanja, zdravstva, otvaranju novih radnih mjesta i infrastrukture, među ostalim sektorima, kroz učinkovite projekte obnove. Fisher je naglasio da za cjelovitu sliku stanja na Haitiju, treba uzeti u obzir stanje od prije potresa. Prije potresa, Haiti je već bio najsiromašnija zemlja na Zapadnoj polutci, rekao je Fisher. "Tri četvrtine stanovništva zarađivalo je i još uvijek zarađuju manje od dva dolara dnevno (11,3 kn), 70 posto nije imalo stalno zaposlenje, više od polovice djece nije išlo u školu, a velika većina - oko 70 do 80 posto - nije imalo pristupa električnoj energiji, a samo pet posto cesta bilo je u pristojnom stanju", kazao je. Međutim, naglasio je da veliki projekti obnove već počinju imati vidljiv utjecaj u toj karipskoj zemlji. Fisher je naglasio da se stvari poboljšavaju, ali je potpora i dalje je potrebna kako bi se nastavio rad koji je daleko odmakao. On je se također osvrnuo na kritike zbog spore distribucije pomoći, ističući da je 88 posto od 4,6 milijarde dolara pomoći koju su zemlje obećale prošle godine, već podijeljeno ili odobreno za posebne programe za prijevoz, uklanjanje ruševina, obrazovanje, stvaranje novih radnih mjesta, vodovod i kanalizaciju, javnu upravu, zdravstvo, stanovanje, energiju, među ostalim područjima.
PARIZ - Petorica somalskih pirata koje su 2008. zarobili francuski komandosi pariški je sud u srijedu osudio na četiri do osam godina zatvora zbog njihove uloge u napadu na jahtu u Adenskom zaljevu i otmici dvoje francuskih državljana. Suđenje je bilo prvo od četiri koja se trebaju održati u Francuskoj kako bi se što više somalskih pirata privelo pravdi i suzbio problem koji je more oko Roga Afrike pretvorio u jedno od najopasnijih na svijetu. Osuđeni muškarci stari su od 21 do 36 godina. Tužitelji su tražili zatvorske kazne u trajanju od šest do 16 godina za napad na jahtu Carre d'As u rujnu 2008. i držanje Jeann-Yvesa i Bernadette Delanne deset dana zbog otkupnine dok ih nisu oslobodili francuski komandosi. Šesti optuženik je oslobođen. U Francuskoj, pod optužbom za napade na francuske brodove kod Roga Afrike, suđenje čekaju 22 somalska pirata.
CHICAGO/ZAGREB - Opozvani guverner američke savezne države Illinois Rod Blagojevich, zaslužuje kaznu od 15 do 20 godina zatvora na temelju osude po optužbama za korupciju, izjavio je u srijedu savezni tužitelj u Chicagu. Tužitelji u podnesku na 21-stranici tvrde da Blagojevich, koji je proglašen krivim po 18 optužbi za korupciju, uključujući pokušaj trgovanja mjestom u američkom Senatu koje je napustio predsjednik Barack Obama, treba dobiti dulju zatvorsku kaznu nego njegov prethodnik, bivši guverner Illinoisa George Ryan, ili njegov ključni sakupljač donacija Tony Rezko, prenose američki mediji. Ryan je osuđen na 6 i pol godina zatvora za reketarenje i prijevaru, dok je Rezko prošloga tjedna osuđen na 10 i pol godina zatvora zbog prijevare, pranja novca i urote da se izvuče više od 7 milijuna dolara mita od tvrtki koje su poslovale s državom Illinois. Blagojevichu (54), živopisnom demokratskom političaru srpskog podrijetla, sljedećeg tjedna treba biti izrečena kazna. Blagojevich je vodio kampanju kao reformator nakon Ryana i "bio je svjestan štete" koju je Ryan izazvao, kazali su tužitelji iznoseći prijedlog za visinu kazne. Blagojevich je bio izabrani dužnosnik, za razliku od Rezka, koji je ponudio ograničenu suradnju vlastima, dodali su. Okružni sudac James Zagel zakazao je izricanje kazne Blagojevichu za utorak 6. prosinca.