STRASBOURG - Čelnici Njemačke, Italije i Francuske, triju najvećih gospodarstava eurozone počeli su u četvrtak u Strasbourgu mini summit dok se nastavlja napetost između Pariza i Berlina oko uloge Europske središnje banke u dužničkoj krizi. Službeno je sastanak francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, njemačke kancelarke Angele Merkel i talijanskog premijera Marija Montija najavljen kao priprema europskog summita 9. prosinca. Novi talijanski premijer treba na njemu uvjeriti partnere da je odlučan smanjiti 1.900 milijarda eura talijanskog duga i pokrenuti rast, javlja AFP prije očekivane konferencije za novinare nakon radnog ručka. Europske burze u četvrtak su bilježile rast nakon tri dana pada. Međutim, nervoza je i dalje prisutna jer je Fitch, agencija za kreditni rejting, smanjila ocjenu Portugalu na "BB+". Strah je prisutan da će dužnička kriza zahvatiti čitavu eurozonu. Moody's i Fitch, dvije od triju velikih agencija za kreditni rejting, Francusku su upozorile da joj, pogorša li se kriza, prijeti smanjenje ocjene "AAA" koja joj omogućuje zaduživanje po niskim kamatnim stopama. Čak i Njemačka, motor rasta Europske unije nije potpuno zaštićena te se njezine gospodarske perspektive za 2012. ne čine blistavima. U srijedu je prvi put zabilježena slabija aukcija njemačkih državnih obveznica zbog slabog odziva ulagača što je pobudilo strah da se dužnička kriza eurozone širi na najjače europsko gospodarstvo. Europski partneri žele da Njemačka popusti inzistiranju da Europska sredšnja banka više štiti države u teškoćama. Kancelarka Angela Merkel zasad takav prijedlog odlučno odbija. Jednako odlučno Berlin se protivi prijedlogu Bruxellesa o uvođenju euroobveznica, zajedničkih obveznica koje bi trebale stabilizirati monetarnu uniju i stvoriti veliko tržište obveznica poput onoga u Sjedinjenim Državama. Berlin želi da zemlje u teškoćama postanu proračunski disciplinirane i odgovorne.
PRIŠTINA - Dvadeset i jedan vojnik NATO-a ozlijeđen je tijekom noći u sukobima sa Srbima na Kosovuu kada su mirovne snage pokušale ukloniti cestovne barikade koje su lokalni Srbi na sjeveru Kosova podigli protiv kosovskih vlasti, priopćio je Sjevernoatlantski savez u četvrtak. Ti sukobi tek su posljednji krug nasilja u proteklim mjesecima u kojima se ne postižu nikakvi pomaci u pogledu smirivanja stanja na srpskom sjeveru Kosova a koji bi, prema zapadnim diplomatima, mogli dovesti u pitanje odobravanje statusa kandidata Srbiji za članstvo u Europskoj uniji početkom prosinca. Kosovo na kojem su 90 posto od 1,7 milijuna stanovnika Albanci proglasilo je neovisnost 2008. no Srbi na sjeveru tadašnje srbijanske pokrajine odbili su to prihvatiti i od tada se Zapad bori s etničkom podjelom zemlje. Do sada je više od 80 zemalja priznalo Kosovo. Sukobi su izbili u ponoć kada su vojnici NATO-a pokušali ukloniti jednu od desetak cestovnik blokada koje su Srbi podigli nakon što je u srpnju vlada Kosova pokušala rasporediti graničnu policiju na sjeveru zemlje. "Prosvjednici su koristili silu uključujući bacanje kamenja te su pokušavali potisnuti snage KFOR-a napadajući ih vozilima sa šljunkom", kazao je KFOR u priopćenju u kojem se navodi da je jedan vojnik teže ozlijeđen. Pripadnici NATO-a na srpske su napade odgovorili suzavcima, palicama i upozoravajućim hicima ispaljenim u zrak, dodaje se u priopćenju.
SARAJEVO - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac pozvao je u četvrtak u Banjoj Luci Srbe izbjegle iz Hrvatske da sudjeluju na predstojećim izborima za Hrvatski sabor, ističući kako je to od velike važnosti za jačanje političkog utjecaja Srba koji žive u Hrvatskoj. "Za nas je važno da imamo svaki glas", izjavio je Pupovac novinarima nakon sastanka s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Pupovac je pojasnio kako je je cilj SDSS-a na predstojećim izborima osvojiti tri mandata u XII. izbornoj jedinici ali i barem jedan redoviti mandat u IX. izbornoj jedinici. Osvajanjem tog jednog redovitog mandata, drži Pupovac, Srbi u Hrvatskoj srušili bi zid "političke getoizacije" u koju ih je, kako navodi, doveo postojeći politički sustav u Hrvatskoj. Najavio je i kako će SDSS svoj utjecaj u budućem sazivu Hrvatskog sabora iskoristiti kako bi se riješili problemi koji muče izbjegle Srbe poput državljanstva, imovinskih i pitanja mirovina. Pupovac je dodao kako će se o mogućem koaliranju SDSS-a s drugim stranakama odlučivati nakon izbora.
LJUBLJANA - Slovenski ministar školstva Igor Lukšič izjavio je u četvrtak da su prosvjedi studenata, započeti u srijedu na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, dio svjetskog trenda i da je vlada Boruta Pahora za mladu populaciju mnogo učinila. "Vlada će ove godine podijeliti 65.000 stipendija učenicima i studentima, što je 20.000 više nego prije tri godine", rekao je Lukšič na konferenciji za novinare, komentirajući zahtjeve studenata koji su u četvrtak nastavili s prosvjednom akcijom na fakultetima. Uz ocjenu da bolonjska reforma u Sloveniji nije uspjela, studentske udruge postavile su zahtjev da studij za sve studente bude besplatan i da svi dobiju stipendije bez obzira na socijalni status ili uspjeh. Lukšič je izjavio da ga ne čude prosvjedi studenata, da je riječ o normalnoj reakciji mladih na krizu i zabrinjavajuće pojave koje je donio financijski kapitalizam, ali da je vlada mnogo učinila za studente i mlade. Lukšič je dodao kako misli da kritike mladih zbog troškova studija nisu usmjerene na sadašnju vladu nego možda na buduću ako bi ona pokušala uvesti bitno više školarine, kako se to dogodilo nakon nastupa konzervativne vlade u Velikoj Britaniji.
KAIRO - Sirija je prihvatila plan Arapske lige za slanje promatrača koji će pratiti ustanak protiv predsjednika Bašara al-Asada te će potpisati protokol o tome, rekao je u četvrtak irački ministar vanjskih poslova. Sirijsko prihvaćanje prijedloga koji je prethodno nastojala izmijeniti čini se posljednjim pkušajem da se izbjegnu sankcije koje se razmatraju na skupu ministara vanjskih poslova arapskih zemalja u Kairu. "Sirija je u potputnosti pristala na protokol", rekao je novinarima u Kairu irački ministar vanjskih poslova Hošijar Zebari. Sirija još nije potvrdila prihvaćanje protokola a dužnosnici Arapske lige nisu bili dostupni za izjavu. Sirija ne sudjeluje na skupu Arapske lige jer je njezino članstvo suspendirano zato što nije provela plan Lige za okončanje obračuna s prosvjednicima protiv predsjednika Asada. Zebari je rekao da su svi arapski ministri složili da u Siriji mora prestati nasilje.
RABAT - Četiri mjeseca nakon referenduma kojim su prihvatili novi ustav, Marokanci su u petak pozvani na parlamentarne izbore na kojima se velikom uspjehu nada islamistička stranka Pravde i razvoja (PJD), ohrabrena pobjedom srodne joj stranke Enahde na nedavnim izborima u Tunisu. U nedostatku izbornih anketa u Maroku, agencija AFP prenosi ocjene stručnjaka koji predviđaju da će PJD, vodeća oporbena stranka s 47 zastupnika u sadašnjem sazivu parlamenta od 395 mjesta, u petak osvojiti dovoljno glasova da prvi put uđe u vladu. Neki predviđaju da bi PJD mogao izbiti na prvo ili drugo mjesto, a frankofoni tjednik Tel Quel na naslovnici piše "Maroko će biti islamistički". Druge dvije jake stranke su Istiklal (Neovisnost) koju vodi premijer Abas al-Fasi, te Nacionalno neovisno okupljanje, koje je predsjednik ministar gospodarstva Salahedin Mezuar. Izbori su ispit za "Pokret 20. veljače" koji se spontano javio u vrijeme Arapskog proljeća. Taj pokret, zatim ljevica i mladi ljudi koji mjesecima u velikim gradovima prosvjedima traže temeljite društveno-političke reforme, pozivaju na bojkot izbora i kažu da neće glasovati jer se "izborima ništa ne mijenja u toj zemlji". Maroko je i 2007. imao vrlo nizak odziv upisanih birača, samo 37 posto. Bez obzira na ishod izbora koje će u petak nadzirati 4.000 stranih i domaćih promatrača, Maroko će biti drukčiji zbog ustavne reforme koju je kralj donio odgovarajući na mirne prosvjede u jeku Arapskog proljeća.
ATENA - Grčka policija privela je u četvrtak čelnika sindikata i 14 drugih aktivista tijekom prosvjeda protiv poreza na imovinu što je prvo takvo uhićenje od formiranja vlade nacionalnog jedinstva. Deseci pripadnika sindikata GENOP sukobili su se s oko 80 policajaca pred jednom zgradom najvećeg grčkog proizvođača struje, PPC, u predgrađu Atene. Ta je kompanija zadužena za prikupljanje poreza na imovinu putem računa za električnu energiju. "Nećemo popustiti u našoj borbi. Ova se borba odnosi na cijelo grčko društvo. Radi se o sprječavanju isključivanja struje domovima siromašnih, nezaposlenih, umirovljenika", rekao je Nikos Fotopoulos, čelnik GENOP-a prije no što je priveden i odveden javnom tužitelju radi mogućih optužnica. "Borba će se nastaviti do kraja. Taj će zakon u praksi postati neprovediv uz pomoć svih ljudi", rekao je. GENOP, koji zastupa radnike u u sektoru energetike i ima bliske veze sa socijalističkom strankom PASOK koja sudjeluje u kriznoj koalicijskoj vladi, od nedjelje je prekinuo rad u PPC-ovom cenru za obradu podataka blokirajući ulaz u urede.
SARAJEVO - Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) objavilo je u četvrtak kako je preuzelo upravljanje Investicijskim odborom za jugoistočnu Europu (SEEIC), koji je do sada koordinirala međunarodna Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Kako se navodi u priopćenju RCC-a objavljenim u Sarajevu, odluka da to tijelo preuzeme upravljanje Investicijskim odborom donešena je na ministarskoj konferenciji OECD-a posvećenoj izgradnji vizije jugoistočne Europe do 2020. godine održanoj u Parizu. Memorandum o razumijevanju o prijenosu upravljanja Investicijskim odborom potpisali su glavni tajnici OECD-a Angel Gurria i Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević. Ministri i drugi visoki dužnosnici iz zemalja jugoistočne Europe pozdravili su prijenos upravljanja SEEIC-om na Vijeće kao znak napretka i povećanog regionalnog vlasništva. "Prijenos upravljanja Investicijskim odborom za jugoistočnu Europu sa OECD-a na Vijeće za regionalnu suradnju potvrđuje novu političku i gospodarsku stvarnost regije i potrebu za većom regionalnom odgovornošću", rekao je Biščević. Pariška konferencija, po Biščevićevoj je ocjeni, istodobno potvrdila da dugoročno gledano model rasta utemeljen na dubljoj integraciji s Europskom unijom ostaje najbolji izbor za jugoistočnu Europu. "Proces pristupanja Europskoj uniji nastavit će pružati pravno i institucionalno uporište i biti snažan pokretač sustavnim reformama", izjavio je glavni tajnik RCC-a.
MADRID - Pedesetpetogodišnja norveška turistkinja podlegla je opeklinama, nakon što je teško ozlijeđena u eksploziji plina koja se dogodila u luksuznom hotelu na Kanarima, izvijestili su u četvrtak iz bolnice u koju je dovezena. U eksploziji, nakon koje je u hotelu izbio požar, ozlijeđeno je još pet osoba. Eksplozija se dogodila u trenutku kada se iz kamiona-cisterne prebacivao plin u za to određeno područje u dijelu za talasoterapiju de luxe hotela Cordial u mjestu Moganu na Kanarima. S mjesta nesreće odmah je evakuirano oko tisuću turista. Preminula norveška turistkinja zadobila je 100 postotne opekline, a među ostalim ozlijeđenima je još jedna gošća hotela koja koja je zadobila 90 postotne opekline i još uvijek je u teškom stanju, rekao je glasnogovornik bolnice. Spasilačke ekipe izvijestile su da se dio krova hotela u kojemu se nalazio spa urušio nakon eksplozije. Mogan je turistički grad s oko 20.0000 stanovnika, a nalazi se na jugozapadnom otoku Gran Canaria.
PARIZ - Glavno tužiteljstvo zatražilo je u četvrtak kaznu od 1,5 milijuna eura za dvije glavne strukture Scijentološke crkve u Francuskoj kojima se sudi u Parizu zbog "organizirane prijevare". Optužba je zahtijevala pojedinačne kazne "ne niže" od milijun eura za Duhovnu udrugu scijentološke crkve Celebrity Centre, te ne niže od 500.000 eura za njezinu knjižaru SEL. U prvoj instanci 2009. dvije pariške strukture osuđene su na manje kazne, od 400.000 i 200.000 eura. Državno ministarstvo zatražilo je u svojstvu pouke i pooštravanje kazni izrečenih 2009. protiv tri scijentologa. Optuženi i njihovi odvjetnici otišli su 17. studenoga pozivajući se na "nepravedno suđenje". Odluka prizivnog suda bit će konačna 2. veljače.