BEČ - Austrijska vlada u utorak je potpisala hrvatski pristupni ugovor s EU-om i tako pripremila put za ratifikaciju ugovora Republike Hrvatske i EU u austrijskom parlamentu, javila je agencija APA. Austrijski kancelar Werner Fayman i vicekancelar i ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger naglasili su prilikom potpisivanja ugovora da se Austrija od samog početka zauzimala za hrvatski pristup Europskoj uniji. Austrijski parlament trebao bi ratificirati pristupni ugovor nakon što Hrvatska provede referendum o ulasku u EU. Hrvatska će potpisati pristupni ugovor 9. prosinca prilikom summita šefova država i vlada EU u Bruxellesu, podsjeća APA te navodi da bi referendum trebao biti održan otprilike mjesec dana nakon potpisivanja pristupnog ugovora. Hrvatski pristup Europskoj uniji planira se za 1. srpnja 2013., do kada pristupni ugovor mora biti ratificiran u svim zemljama članicama, podsjeća APA.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić putuje u srijedu u službeni posjet Kosovu gdje će razgovarati s najvišim dužnosnicima najmlađe europske države, posjetiti Hrvate u Janjevu i susresti se s hrvatskim vojnicima u sastavu međunarodnih snaga KFOR-a. Tijekom dvodnevnog boravka na Kosovu, Bebić će u Prištini razgovarati s predsjednikom skupštine Jakupom Krasniqiem, predsjednicom države Atifetom Jahjaga, premijerom Hashimom Thacijem i ministrom vanjskih poslova Enverom Hoxhajem. Predsjednik Sabora obratit će se zastupnicima skupštine te se sastati s članovima parlamentarnih odbora za vanjsku politiku i europske integracije i odbora za za manjinske zajednice, najavljeno je iz Bebićeva ureda. Bebić će u četvrtak posjetiti malobrojnu hrvatsku manjinu u Janjevu kod Prištine, a susrest će se i s pripadnicima 8. hrvatskog kontigenta u sastavu NATO-ove mirovne misije KFOR.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović primio je u utorak admirala Samuela Lockleara, zapovjednika NATO-va Združenog zapovjedništva snaga – Napulj, koji boravi u Hrvatskoj u sklopu održavanja 15. Konferencije načelnika glavnih stožera oružanih snaga država A-5, priopćeno je iz predsjednikova ureda. Združeno zapovjedništvo snaga u Napulju odgovorno je za provođenje NATO-ovih operacija u regiji: KFOR na Kosovu, operacija "Aktivni napor" na Bliskom istoku, operacije osposobljavanja u Iraku i Africi te upravo završena operacija "Ujedinjeni zaštitnik" u Libiji. Tijekom sastanka Josipović-Locklear, razmijenjene su informacije o situaciji u regiji jugoistočne Europe te hrvatskom sudjelovanju u operacijama NATO saveza. Admiral Locklear je osobito pohvalio doprinos hrvatskih Oružanih snaga u operacijama u Afganistanu i na Kosovu te potporu upravo završenoj operaciji u Libiji. Istaknuto je da Hrvatska, kao članica NATO-a, ima važnu ulogu u razmjeni iskustava i stabilizaciji cijele regije.
KIJEV - Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, osuđena za korupciju, bit će puštena iz zatvora u Kijevu zbog liječenja, priopćio je u utorak ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Januković je na konferenciji za novinare s litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite novinarima rekao da je u kontaktu s državnim tužiteljem i relevantnim ministarstvima u vezi sa zdravstvenim stanjem njegove političke protivnice i suparnice. "Izviješćen sam da liječenje u zatvoru nije u skladu sa standardima, pa će liječenje morati biti provedeno u medicinskim ustanovama u Kijevu, bilo danas ili u idućih nekoliko dana", rekao je Janukovič. Aktivistica za ljudska prava Nina Karpačova u ponedjeljak je posjetila 50-godišnju Timošenko, osuđenu na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe položaja, i izvijestila javnost da je ona jako bolesna i da ne može ustati iz kreveta. Po njezinim riječima, problem je u lumbalnom dijelu kralježnice. Slučaj Timošenko izazvao je napetosti između Ukrajine i EU-a. Janukovič je pod pritiskom Unije da oslobodi čelnicu oporbe koja je tijesno izgubila izbore u veljači 2010. godine. Timošenko i njezini pristaše tvrde da je njezina osuđujuća presuda politički motivirana.
BERLIN - Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann pozvao je u utorak svoju zemlju da preuzme ulogu "stupa stabilnosti" u borbi s dužničkom krizom i da se zauzima za očuvanje neovisne monetarne politike. Najveće europsko gospodarstvo nosi "posebnu odgovornost" koja premašuje njezinu ulogu glavnog financijaša programa pomoći i jamstava koji se pripremaju u zadnjih godinu dana, rekao je čelnik Bundesbanke u govoru u Berlinu na skupu njemačkih poslodavaca. "Njemačka mora ispuniti svoju zadaću stupa stabilnosti" pružajući "dobar primjer" u vođenju javnih financija, ali i zauzimajući se za "stabilnu europsku monetarnu politiku", naglasio je. Weidmann, bivši savjetnik Angele Merkel koji je na vodeću dužnost u Bundesbanci došao prije nekoliko mjeseci, pozvao je kancelarku da ne skrene sa svog pravca, usprkos sve brojnijim pozivima da se Europska središnja banka (ECB) jače uključi u borbu s krizom. To bi bila "ozbiljna pogreška", ocijenio je Weidmann koja bi "dodatno potkopala povjerenje". Zadaća bilo koje središnje banke, pa tako i banke koja je zajednička za 17 zemalja eurozone, "nije da financira državni proračun, naprotiv, to joj je zabranjeno", upozorio je.
BERLIN - Njemački je Bundestag je u utorak objavio rezoluciju koju su podržali zastupnici svih parlamentarnih stranaka, u kojoj se najoštrije osuđuju nedavno otkriveni zločini pripadnika ekstremne desnice te se istodobno izražava žaljenje zbog propusta u istrazi protiv jedne neonacističke terorističke grupe kojoj se pripisuju brojna ubojstva. "Posramljeni smo zbog činjenice da sigurnosne službe godinama nisu bile u stanju otkriti i zaustaviti počinjene zločine", rekao je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert iz Kršćansko demokratske unije (CDU) obraćajući se zastupnicima. On je naglasio kako svi građani Njemačke "bez obzira na podrijetlo, vjeru ili političku orijentaciju", polažu pravo na zaštitu države. Bundestag je na sjednici u utorak raspravljao o posljedicama nedavnog otkrića desno ekstremne terorističke ćelije, tzv. trojke iz Zwickaua, kojoj se pripisuje ubojstvo devetorice stranaca te jedne policajke. Pritom je istaknuta potreba rasvjetljavanja uloge pokrajinskih i saveznog Ureda za zaštitu ustavnog poretka koji su, po mišljenju političara, zakazali u praćenju nasilnog dijela desno ekstremne scene. "Otkrivene poveznice ovih neljudskih zločina na žalosni način ukazuju na potrebu hitnog preispitivanja rada sigurnosnih službi, kako na saveznoj tako i na pokrajinskoj razini", stoji u rezoluciji Bundestaga.
ANKARA - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u utorak je otvoreno pozvao sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada da odstupi s vlasti kako bi se spriječilo daljnje krvoproliće u zemlji. "Za dobrobit tvog naroda, tvoje zemlje i regije odmah odstupi s vlasti", rekao je Erdogan pred članovima parlamenta, istaknuvši kako bi Asad trebao izvući pouku iz sudbine libijskog vođe Moamera Gadafija, kojega su s vlasti svrgnuli pobunjenici, a uhićen je i ubijen prošli mjesec. Erdogan je bio i osobni Asadov prijatelj prije početka pobune u Siriji, a ovo je prvi put da otvoreno traži njegov odlazak s vlasti. "Da ne bi bilo više krvoprolića, da ne bi bilo više nepravde, kao i zbog mira u zemlji i regiji, konačno odstupi s vlasti", poručio je Erdogan Asadu. "Kad se progoni jedan narod, osobito narod koji smatramo bratskim i s čijom državom dijelimo 910 km dugu granicu, ne možemo se pretvarati da se ništa ne događa i okrenuti svemu leđa", kazao je turski premijer.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine u utorak je osudio na ukupno devetnaest godina zatvora dvojicu bivših policijskih i vojnih dužnosnika Republike Bosne i Hercegovine zbog ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Bugojnu, dok je jedan od optuženih za ista kaznena djela oslobođen krivnje. Senad Dautović, koji je tijekom rata bio načelnikom policijske uprave u Bugojnu, osuđen je na trinaest godina zatvora dok je Nisvet Gasal, ratni upravitelj logora uspostavljenog na nogometnom stadionu u Bugojnu, osuđen na šest godina zatvora. Sud je nepravomoćnom presudom oslobodio optužbi Musajba Kukavicu, iako je on bio zapovjednik osiguranja logora na stadionu "Iskre" u kojemu su počinjeni zločini.
SARAJEVO - Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Bariša Čolak izjavio je kako se osobe osuđene zbog ratnog zločina poput Branimira Glavaša ne bi smjele baviti politikom, što se posebice odnosi na razdoblje u kojemu izdržavaju zatvorsku kaznu, no pri tom je istaknuo kako Glavašev slučaj neće dovesti u pitanje postojeći sporazum s Hrvatskom o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima. "Ni BiH ni Hrvatska nemaju interesa ukinuti ovakav važan sporazum, posebice kada je riječ o izručenju pravomoćno osuđenih osoba", izjavio je Čolak kako ga u utorak citira "Dnevni avaz". Čolak je ovime komentirao pisanje nekih medija u Hrvatskoj koji tvrde kako se zbog Glavaševa pokušaja aktivnog sudjelovanja u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj ozbiljno razmišlja o preispitivanju sporazuma po kojemu osuđeni u jednoj državi zatvorsku kaznu mogu izdržavati i u drugoj. Prema medijskim napisima, stajalište je hrvatskih vlasti kako je nedopustivo da netko tko je u zatvoru poput Glavaša može aktivno politički djelovati.Pri tom se podsjeća na činjenicu da je Fikret Abdić, koji izdržava zatvorsku kaznu u Hrvatskoj zbog ratnih zločina počinjenih u BiH, potpuno izoliran od svake političke aktivnosti.
BEOGRAD - Srbijanska policija u utorak je uhitila 17 osoba osumnjičenih da su, kao organizirana zločinačka skupina, prokrijumčarili u Mađarsku više stotina ilegalnih migranata, državljana Afganistana, Libije, Pakistana, Somalije, Tunisa, Sudana i drugih. Uhićene se sumnjiči da su, krijumčareći ilegalne migrante u razdoblju od kraja srpnja do sredine studenoga ove godine, ostvarili imovinsku korist od 100 do 120 tisuća eura, navodi se u priopćenju srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova. Sumnja se da je uhićena skupina djelovala na području Subotice i Loznice, odnosno Banje Koviljače, pri čemu su ilegalni migranti prebacivani na područje Mađarske u skupinama od 18 do 50 ljudi najčešće preko tzv. zelenog pojasa u široj okolici mjesta Bajmok, Banatsko Aranđelovo, Rabe i Martonoš. Veći broj osoba prokrijumčarenih u Mađarsku zaustavila je mađarska policija na temelju informacija srbijanske policije te je na taj način sprječavano krijumčarenje osoba u Mađarsku i Austriju.
ZINTAN - Saifa al-Islama Gadafija izdao je libijski nomad koji je pozvan da mu za milijun eura pomogne u bijegu u susjedni Niger. Saifov vodič Jusef Saleh al-Hotmani rekao je Reutersu da je stupio u vezu s revolucionarnim borcima na jugu Libije i obavijestio ih kad će Saifova dva vozila proći tim područjem 18. studenoga. U noći Saifova uhićenja Hotmani je s osobnim čuvarom mlađega Gadafija bio u prvome od dvaju vozila. "Dogovorio sam se s tim borcima (koji su uhvatili Saifa al-Islama) da je za zasjedu najbolji dio pustinje okružen uzvisinama", rekao je. Ondje su ih dočekala desetorica boraca iz Zintana u zapadnim planinama i petorica iz Hotmanova plemena al-Hotmana. "Kad smo stigli u taj mračni dio, vatra je bila veoma precizna i za samo pola minute zarobljen je prvi auto", rekao je i dodao kako je on namjerno Saifu rekao da vozila moraju biti udaljena tri kilometra i na taj je način napadačima dao vremena da se reorganiziraju. "Kad je stigao drugi auto, počeli smo precizno pucati da oštetimo vozilo kako ne bi mogao pobjeći." Saif al-Islam, odjeven u dugu halju sa smeđim rupcem na glavi, iskočio je iz auta i pokušao pobjeći, ali uhvaćen je, kaže Hotmani. "Postupali smo s njime kao s ratnim zarobljenikom".
TRIPOLI - Glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) Luis Moreno Ocampo izjavio je u utorak u Tripoliju da se Saifu al-Islamu Gadafiju ne mora nužno suditi u Den Haagu ako je libijsko pravsuđe doraslo toj zadaći. Moreno-Ocampo je nakon dolaska u Tripoli novinarima također rekao da se ne namjerava sastati s uhićenim sinom bivšega libijskog diktatora. ICC je podigao optužnicu protiv Saifa al-Islama zbog zločina protiv čovječnosti. Libijske vlasti žele da mu se sudi u Libiji i obećavaju pravedno suđenje. Saif al-Islam Gadafi uhićen je u subotu na jugu Libije.