STRASBOURG - Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta izglasao je u četvrtak u Strasbourgu dva za Hrvatsku važna dokumenta - nacrt rezolucije o Ugovoru o pristupanju s Hrvatskom te nacrt rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u. Zastupnici vanjskopolitičkog odbora glasovali su za nacrt rezolucije kojim se daje pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom sa 63 glasa "za", jednim protiv i jednim suzdržanim. Drugi dokument, pravno neobvezujuću rezoluciju kojom parlamentarci pozdravljaju završetak pregovora i ističu da posao još nije gotov i da Hrvatska treba nastaviti s reformama, zastupnici odbora prihvatili s 59 glasova "za", dva protiv i 3 suzdržana. O oba teksta izjasnit će se zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici 30. studenoga ili 1. prosinca, što će biti i konačno zeleno svjetlo EP-a na potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske. Nakon što Europski parlament da svoj pristanak, pristupni ugovor treba dobiti zeleno svjetlo i od Vijeća EU-a što će se dogoditi 5. prosinca kada se sastaju ministri vanjskih poslova Unije. Ugovor će biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka summita čelnika 27 država EU-a i Hrvatska će tada prvi put sudjelovati na sastanku Europskog vijeća kao promatrač.
ZAGREB - Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta poslao je jasan signal da je Hrvatska ispunila svoju domaću zadaću, ocijenio je u četvrtak europski zastupnik i vanjskopolitički povjerenik bavarske kršćansko-socijalne stranke CSU Bernd Posselt, ističući kako je Hrvatska u finišu. Neslužbeni izvjestitelj frakcije europskih pučkih stranaka u EP-u za pitanje hrvatskog pristupa EU, Posselt je komentirao odluku vanjskopolitičkog odbora EP-a, donesenu u četvrtak, kojom se daje zeleno svjetlo Parlamentu da 30. studenog ili 1. prosinca usvoji pravno obvezujuću suglasnost s hrvatskim pristupom. U priopćenju iz Posseltova ureda podsjeća se kako su prije 20 godina, 18. studenoga 1991., "jugoslavensko-srbijanske jedinice u sklopu agresivnog rata, koji je započeo Beograd i koji je oduzeo život ili domovinu stotinama tisuća ljudi, razorile Vukovar, barokni grad u istočnoj Hrvatskoj, koji je dotad cvjetao poput Europe u malom, bogat različitim kulturama i nacionalnostima". Nakon što se 18 godina zalagao u Europskom parlamentu za pristup Hrvatske, Posselt je naglasio kako je to "veličanstven znak da je upravo na taj dan sjećanja otvoren put da se EU uskoro proširi i na regiju oko Vukovara".
WASHINGTON/ZAGREB - Dužnosnici američkog Pentagona javno govore o novom oružju u arsenalu ratnog zrakoplovstva - masivnom streljivu za probijanje ili MOP-u, odnonso najvećoj "bombi za uništavanje bunkera" na svijetu teškoj 13,4 tone, izvijestila je u četvrtak TV mreža Fox News. Ratno zrakoplovstvo već je dobilo izvjestan broj tih bombi iz Boeinga, koje su dizajnirane kako bi odgovarale bombarderima B-2 i B-52. "To nam daje daleko veće spsobnosti da dosegnemo i uništimo neprijateljsko oružje za masovno razaranje koja se nalazi u dobro zaštićenim podzemnim objektima ... daleko veće nego što ih imamo sada", rekao je glasnogovornik Pentagona kapetan John Kirby. No, Kirby je na brifingu u srijedu demantirao da su te bombe dizajnirane za napad na Iran, jedinu zemlju za koju se zna da svoj nuklearni program razvija u objektima ukopanim duboko pod zemljom. "Sustav nije usmjeren prema bilo kojoj zemlji, on je namijenjen razvijanju sposobnosti za koju vjerujemo da nam je potrebna", rekao je Kirby. To je opaska popraćena glasnim mumljanjem i izrazima nevjerice okupljenih novinara u Pentagonu. Mediji opsežno izvještavaju da Iran ima ukopana nuklearna postrojenja za proizvodnju oružja, smještena najmanje 90 metara pod zemljom na lokacijama u Natanzu i Komu. Nova bomba idealna je za rješavanje takve prijetnje.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) želi u Iran poslati izaslanstvo na visokoj razini zbog sve veće bojazni da ta zemlja želi proizvesti atomsko oružje, najavio je u četvrtak direktor IAEA-e Yukiya Amano. Amano je rekao da je ranije ovoga mjeseca uputio pismo šefu iranske organizacije za atomsku energiju i predložio sastanak na kojem bi se razgovaralo o posljednjem izvješću IAEA-e. Prošlotjedno izvješće sadrži dosad najjasnije dokaze da je Iran provodio istraživanja i pokuse važne za razvoj atomske bombe i navodi da neke aktivnosti i dalje traju. Iran negira da želi proizvesti nuklearno naoružanje, odbacujući obavještajne podatke u izvješću IAEA-e kao falsificirane. "Vjerujem kako ćemo uskoro dogovoriti datum. Važno je da misija bude dobro isplanirana i da otvori pitanja navedena u izvješću", rekao je Amano na Odboru guvernera IAEA-e u Beču. Zapadni diplomati prenose da je šest svjetskih sila blizu dogovora o nacrtu rezolucije s dvodnevnog sastanka IAEA-e u kojoj bi se izrazila zabrinutost zbog aktivnosti Irana i pozvalo Teheran na suradnju s agencijom.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je u četvrtak da novi talijanski premijer Mario Monti brzo pokrene odlučne reforme, u čestitki koju mu je poslala povodom preuzimanja dužnosti. "Preuzimate dužnost u teškom razdoblju za vašu zemlju kao i za eurozonu u cjelini. U vas su uperene velike nade i očekivanja. Na vama je, i na vašoj vladi da brzo pokrenete odlučne i nužne mjere", piše Merkel. Taj bivši europski povjerenik (68) u srijedu je preuzeo vođenje talijanske tehnokratske vlade u pokušaju obnove vjerodostojnosti Italije, čiji dug iznosi blizu 1.900 milijarda eura.