ZAGREB - Postoji golemi potencijal za razvoj gospodarskih odnosa Švicarske i Hrvatske koji će se povećati ulaskom Hrvatske u EU, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu švicarska predsjednica Micheline Calmy-Rey ocijenivši da je Hrvatska primjer ostalim zemljama regije. "Svjesni smo da postoji golemi potencijal i on će se povećati vašim ulaskom u EU. Čestitam na zaključenju pregovora, svjesna sam koliko je napora trebalo da se to obavi", rekla je Calmy-Rey na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Predsjednica Švicarske Konfederacije prvi je šef te države u službenom posjetu Hrvatskoj s kojom je diplomatske odnose uspostavila 1992. i koji su otada, prema ocjeni oboje predsjednika, u stalnom usponu. Hrvatska je drugi trgovinski partner Švicarske u regiji, u njoj posluje 50 švicarskih tvrtki, a 3.000 Hrvata koji žive u Švicarskoj značajno su pridonijeli njezinu napretku i tamo osnovali svoj drugi dom, rekla je Calmy Rey. Josipović je istaknuo da se puno više može učiniti u gospodarskoj suradnji sa Švicarskom koju s Hrvatskom povezuje veliki broj Hrvata i miroljubiva politika. "Ne radi se samo o našoj želji da ugostimo više švicarskih turista, nego i da više švicarskih građana i tvrtki ulaže u Hrvatsku", rekao je Josipović i dodao kako u razgovoru "nisu mogli zaobići činjenicu da u našem sustavu ima prepreka i obeshrabrujućih faktora za ulaganja".
BRUXELLES - Europska komisija nije u ponedjeljak htjela komentirati očitovanje Državnog izbornog povjerenstva po kojem Branimir Glavaš može biti nositelj liste HDSSB-a, ali ne i kandidat za predstojeće parlamentarne izbore, što je kasnije Ustavni sud odbacio. "Europska komisija ne komentira način na koji političke stranke biraju svoje kandidate i stavljaju ih na svoje izborne liste. To je u nadležnosti izbornog povjerenstva i hrvatskog pravnog sustava", rekao je glasnogovornik povjerenika za proširenje Peter Stano, odgovarajući na novinarsko pitanje. Stano je dodao da će Komisija pratiti izbore u okviru monitoringa o ispunjavanju političkih kriterija, a što se tiče pitanja ratnih zločina i to će biti praćeno u okviru monitoringa u poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna prava. Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Vladimir Šišljagić zatražio je u utorak od Državnog izbornog povjerenstva da odgovori može li Branimir Glavaš, u skladu sa zakonskim propisima i Ustavom, na parlamentarnim izborima iskoristiti pasivno biračko pravo kao nositelj izbornih lista HDSSB-a, kao kandidat na izbornoj listi ili kao nositelj i kandidat izborne liste. Od DIP-a je zatražena informacija postoje li ikakve zapreke da Glavaš, pravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci, koju izdržava u drugoj državi, bude istaknut za nositelja stranačke liste na parlamentarnim izborima. DIP je objavio u četvrtak da Glavaš može biti nositelj liste HDSSB-a, ali ne i kandidat na listi na predstojećim parlamentarnim izborima. Ustavni sud je zatim odbacio to očitovanje, uz obrazloženje da ono ne osigurava zaštitu temeljnih vrednota hrvatske ustavne države i otvara ustavnopravno neprihvatljivu mogućnost.
SUBOTICA - Preko 20 antihrvatskih incidenata zabilježeno je neposredno uoči popisa stanovnika koji je u Srbiji održan početkom listopada i oni su vjerojatno utjecali na spremnost Hrvata da očituju svoju pripadnost, izjavio je predsjednik Odbora za praćenje povreda manjinskih prava vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, a prenio u ponedjeljak internetski portal programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Žigmanov je istaknuo kako su incidenti, uz opći negativan demografski trend i asimilaciju u Srbiji, pridonijeli da broj onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati bude manji nego 2002. godine. Javnosti su do sada bili poznati samo oni najteži izgredi, razbijanje prozora na zgradi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i ispisivanje grafita na zgrade hrvatskih organizacija, dok se o telefonskim prijetnjama uposlenicima HNV-a i Novinsko izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" i čestom uništavanju promidžbenih plakata nije do sada javno govorilo. "Zbrojili smo više od 20 incidenata. To je imalo za posljedicu stvaranje negativnoga ozračja oko bilo čega što ima hrvatski predznak, što je sigurno kod onih koji su slabije razvijene nacionalne svijesti ili žive u egzistencijalno složenijim prilikama pridonosilo da se ne izjasne na popisu kao Hrvati", naveo je Žigmanov. On primjećuje da je zabrinjavajuće što niti jedan slučaj u srbijanskim medijima nije dobio veću pozornost i što mjerodavna državna tijela niti jedan nisu riješili. Žigmanov zaključuje da će zbog svega toga broj Hrvata u Srbiji i Vojvodini "sigurno biti manji od onoga zabilježenoga na popisu stanovnika 2002. godine, ali nadamo se ne previše manji". Mjerodavna državna tijela najavila su da će 15. studenoga objaviti prve rezultate popisa stanovnika, a da će se konačni rezultati sukcesivno objavljivati sljedeće godine. Prema popisu stanovnika od 2002. u Srbiji i Vojvodini se 70.602 građana izjasnilo da je hrvatske pripadnosti.
OSLO - U prvome javnom pojavljivanju pred sudom od 22. srpnja kada je u Norveškoj ubio 77 osoba, protumuslimanski militant Anders Behring Breivik priznao je u ponedjeljak da je počinio pokolj, ali je odbacio krivnju. Brieivik je osporio i nadležnost suda da arbitrira u njegovu slučaju. "Ja sam vojni zapovjednik u norveškom pokretu otpora i pripadnik Norveških vitezova templara", rekao je. Nadležnost suda odbacujem "jer su vam mandat povjerile organizacije koje podržavaju ideologiju mržnje i podržavaju multikulturalizam", rekao je u sudnici u kojoj su ga prvi put uživo vidjele i obitelji žrtava. "Priznajem djela, ali ne i krivnju" rekao je Breivik kojemu je sudac odbio zahtjev da se obrati preživjelima i rodbini žrtava. Skupina prosvjednika nosila je u sudnici transparent "Ne dajte govornicu fašistima". Većina žrtava bili su tinejdžeri ili dvadesetgodišnjaci okupljeni u ljetnom kampu mladeži vladajuće Radničke stranke na otoku Utoeya. Breivik je tim udarom želio nanijeti udarac vladi i vladajućoj stranci jer ih drži odgovornima za promicanje politike useljavanja.
ATENA - Čelnik glavne grčke konzervativne stranke Antonis Samaras u ponedjeljak je izjavio kako njegova stranka Nova demokracija neće glasovati ni za kakve nove mjere štednje te je dodao kako smatra bi se politika čiju provedbu zahtijevaju međunarodni zajmodavci trebala izmijeniti. "Nećemo glasati ni za kakve nove mjere", rekao je Samaras na sastanku članova stranke. Dodao je da ne namjerava potpisati pismo kojim se obvezuje na oštre mjere štednje, kako od Grka traži EU-ov povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn te kako smatra da će verbalni pristanak biti dovoljan.
ZAGREB - Suspenzija iz Arapske lige otežat će postizanje mira u Siriji, rekao je u ponedjeljak Iran, najveći saveznik te zemlje u regiji, dok je Turska zaoštrila retoriku, a Europa i sankcije protiv režima predsjednika Bašara al-Asada zbog višemjesečnog krvavog gušenja protuvladinih prosvjeda, javljaju agencije. "Stajalište Arapske lige ne samo da neće pomoći rješenju problema već će ga otežati", rekao je u ponedjeljak u Teheranu glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmanparast i pozvao Ligu da protiv Sirije spriječi "stranu intervenciju". Sirija je glavni saveznik Irana protiv Izraela i Sjedinjenih Država i Teheran mjesecima strahuje da bi val prodemokratrskih prosvjeda mogao srušiti al-Asada, piše AFP. Nasuprot Teheranu Turska je zaoštrila retoriku proti dojučerašnje prijateljske zemlje. "Zauzet ćemo najodlučnije stajalište protiv napada i stajati uz sirijski narod u njegovoj pravednoj borbi", rekao je ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u turskome parlamentu. Na sastanku u Bruxellesu ministri vanjskih poslova zemalja članica proširili su sankcije protiv režima predsjednika Bašara al-Asada na još 18 osoba, uglavnom vojnih zapovjednika, kojima je zamrznuta imovina u Europi i zabranili im putovanja, objavio je diplomatski izvor. Zamrznuli su europske zajmove Siriji jer ona nastavlja krvoproliće protiv prosvjeda početih u ožujku s više od 3.500 mrtvih, prema UN-ovih podacima, javlja AFP. Bruxelles je zamrznuo i tehničku pomoć te zajmove Europske investicijske banke koja je Siriji od 1978. do 2010. dodijelila više od 1,7 milijarde eura zajmova, od čega polovicu u energerski sektor.
ZAGREB - Posebni tužitelj u ponedjeljak je zatražio od Žalbenoga vijeća Haaškoga suda da poveća zatvorsku kaznu protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja osuđenog zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka na tri godine ocjenjujući da je nepravomoćno izrečenih 18 mjeseci premala kazna. "Tužitelj poziva Žalbeno vijeće da poveća kaznu protiv Vojislava Šešelja na tri godine zatvora", navodi se u podnesku tužitelja Brucea MacFarlanea, posebno imenovanog da tuži Šešelja za nepoštivanje suda, u kojem se ocjenjuje da je kazna koju je izreklo prvostupanjsko vijeće "bjelodano neprimjerena". Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koncem listopada osudio je Šešelja na 18 mjeseci zatvora zbog nepoštivanja suda, odnosno zbog otkrivanja identiteta svjedoka vezanih uz suđenje koje se protiv njega vodi pred ICTY-jem za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Sud je tada odredio da ovu kaznu Šešelj služi usporedno s prvom za nepoštivanje suda kojom je 2010. godine osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog otkrivanja identiteta tri svjedoka, također u jednoj od svojih knjiga. Tužitelj se žalio i na odluku suda o istodobnom služenju dvije kazne poručivši da je Šešelj silom zakona već odslužio prvu kaznu pa drugu ne može služiti istodobno. ICTY je Šešelja do sada tri puta optužio za nepoštivanje suda. Treća i najnovija optužnica podignuta je u svibnju ove godine zbog toga što je Šešelj na svojoj web stranici objavio povjerljive podatke o identitetu tužiteljskih svjedoka zbog kojih je dobio prve dvije presude za nepoštivanje suda.
LONDON - Bivši vodeći novinar ugaslog tabloida News of the World Neville Thurlbeck u ponedjeljak je izjavio da šef News Corpa James Murdoch nije znao opseg afere tajnog prisluškivanja i hakiranja sms poruka slavnih osoba, od glumaca, sportaša i političara pa sve do maloljetne žrtve otmice koja je poslije ubijena. "James Murdoch nije sve znao i bio je lišen ključnih dokaza koji su pokazivali da je prisluškivanje otišlo puno dalje od afere Goodman/Mulcaire", rekao je Thurlbeck za Reuters. Odmetnuti novinar Clive Goodman i privatni istražitelj Glenn Mucaire su, kako je uporno tvrdio News International, engleska podružnica News Corpa, jedini bili odgovorni za protuzakonito prisluškivanje u svrhu objavljivanja bombastičnih tekstova. Prema Thurlbeckovim riječima, Murdochu su sve tajili oni kojima je najviše vjerovao. Murdoch, 38-godišnji sin medijskog mogula Ruperta, na parlamentarnom je saslušanju prošli tjedan rekao da je nevin po pitanju prisluškivanja telefona, svalivši krivnju na urednika Colina Mylera i pravnog savjetnika Toma Cronea.
KABUL - Afganistanske snage sigurnosti ubile su u ponedjeljak osobu osumnjičenu za pokušaj terorističkog napada, nedaleko od mjesta na kojemu se ovaj tjedan održava skupština plemenskih vođa na kojoj će se raspravljati o odnosima između Afganistana i SAD-a, rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Sedik Sediki. Sediki je kazao kako je bombaš samoubojica nosio torbu s eksplozivom te da je ubijen prije nego što je svoju nakanu uspio provesti u djelo. Reuters piše kako bi četverodnevnom skupu, koji bi u srijedu trebao početi u Kabulu, trebalo prisustvovati više od 2000 političara, plemenskih vođa, vođa zajednica, poslovnih ljudi i predstavnika civilnog društva iz cijele zemlje. Glasnogovornik afganistanske Uprave državne sigurnosti Lutfulah Mašala rekao je kako je eksploziv u torbi aktiviran u trenutku kada je bombaš ubijen. On je, prenose agencije, želio ući u zgradu Politehničkog sveučilišta, gdje će se održati skupština plemenskih vođa. Pripadnici snaga sigurnosti prepoznali su bombaša i ubili ga. Eksploziv se nalazio u njegovoj torbi za prijenosno računalo. Talibani su još prošli mjesec zaprijetili napadima na sudionike skupštine starješina tijekom koje će se raspravljati o dugoročnoj američkoj vojnoj prisutnosti u Afganistanu.
BRUXELLES - Europska unija i NATO priopćilil su u ponedjeljak da ne priznaju zakonitost predsjedničkih izbora organiziranih u nedjelju u Južnoj Osetiji, malenoj pobunjenoj regiji u Gruziji koju Moskva priznaje. "NATO ne priznaje izbore održane 13. studenoga (...). Ti izbori ne pridonose trajnom i mirnom rješenju stanja u Gruziji", ističe u priopćenju glavni tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen. Europska unija također ističe da "ne priznaje" taj izborni proces i "potvrđuje svoju potporu teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Gruzije", rekao je glasnogovornik visoke europske predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Jedanaest kandidata natjecalo se u nedjelju za predsjedničku dužnost na kojoj će zamijeniti Eudarda Kokojtija (koji se ne može treći put kandidirati), svi odreda proruski orijentirani i pristaše ujedinjenja ovog teritorija sa sedamdesetak tisuća stanovnika, sa susjednom Rusijom. Nijedan kandidat nije dobio više od 50 posto glasova, a drugi krug će se vjerojatno održati 27. studenoga, objavilo je izborno povjerenstvo. Bivša ministrica prosvjete Alla Džioeva vodi s 24,6 posto glasova, ispred kandidata kojeg podupire Moskva Anatolija Bibilova (23,8 posto). Gruzija, koja se kandidirala za članstvo u NATO-u, osudila je ove izbore kao "nezakonite".
TEHERAN - Iran je u ponedjeljak sahranio brigadnog generala Hasana Moghaddama, "arhitekta" svog raketnog programa koji je poginuo u subotu u snažnoj eksploziji skladišta streljiva u bazi Revolucionarne garde, 45 kilometara od Teherana. Pogrebu Moghaddama i 16 ostalih pripadnika Revolucionarne garde nazočio je i vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei. "Mučenik Moghaddam je bio glavni arhitekt topničke i raketne moći Revolucionarne garde", rekao je Hosein Salami, zamjenik zapovjednika Revolucionarne garde. Moghaddam, ističu iranski mediji, je bio veteran osmogodišnjeg Iransko-iračkog rata 80-ih godina prošlog stoljeća. Eksplozija je bila tako jaka da se osjetila u Teheranu. Vlasti odbacuju špekulacije da se radi o sabotaži.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pao je tijekom vikenda s bicikla i slomio ruku, zbog čega je odgodio planirani posjet baltičkim zemljama, priopćila je u ponedjeljak glasnogovornica NATO-a. "Vozio je bicikl u šumi u Bruxellesu i pao. Dobro je, ali nekoliko dana neće biti u uredu", rekla je Oana Lungescu. Rasmussen ima trostruku frakturu ruke, u blizini ramena. Ovaj je tjedan trebao posjetiti Litvu, Latviju i Estoniju.