ZAGREB - Analitičari Privredne banke Zagreb na temelju podataka o kretanjima u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci, kao i izvješća najvećih banaka, ocjenjuju da 2011. uvelike sliči prethodnoj godini u pogledu sektorskih kretanja, glavnih izvora troškova i rizika te trendova kamata. "Aktiva banaka raste umjerenim tempom, kreditiranje poduzeća nastavlja se nasuprot opreznim kućanstvima i nadalje usmjerenima ka štednji, kvaliteta kreditnog portfelja pogoršala se u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu plasmana korporativnom sektoru, a kamate su snižene ili stagniraju", ističe se u najnovijim PBZ tjednim analizama. Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna te je bila viša za 3,1 posto u odnosu na prosinac 2010. Na godišnjoj je razini ipak primjetno ubrzanje - u rujnu ove u usporedbi s rujnom lani za 5,3 posto. Bruto krediti krajem rujna dosegnuli su 283 milijarde kuna, što je povećanje od 3,7 posto u odnosu na kraj prošle godine, a na razini godine očekuju rast od oko 6 posto. Krediti građanima u devet su mjeseci porasli tek 1 posto, što je s obzirom na tečajna kretanja ustvari pad, dok su krediti poduzećima porasli za 5,7 posto, a središnjoj državi za 7,2 posto. U uvjetima slabe potražnje kućanstava te značajnih iznosa refinanciranja inozemnih obveza poduzeća, banke su se evidentno okrenule financiranju poduzeća, naglašavaju analitičari PBZ-a. No, istodobno se kvaliteta plasmana poduzećima nastavila pogoršavati - udio loših kredita u kreditima poduzećima dosegnuo je krajem lipnja 19,6 posto, dok kod sektora stanovništva iznosi 8,1 posto. Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci dosegnula je 3,1 milijarde kuna te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9 posto.
ZAGREB - Tijekom listopada u Hrvatskoj su prodana 3.142 nova automobila, što je 55 automobila ili 1,7 posto manje nego u rujnu, pokazuju podaci agencije Promocija Plus koji se temelje na evidenciji MUP-a o novim registracijama. U odnosu na listopad prošle godine prodaja u ovogodišnjem desetom mjesecu je povećana za 7,7 posto, odnosno prodano je 225 automobila više. U prvih deset mjeseci u Hrvatskoj je prodan 35.951 automobil, što je za 3.969 vozila ili za 12,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Najprodavanija marka u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj je Volkswagen s 4.372 automobila i tržišnim udjelom od 12,16 posto. Slijede Opel sa 3.566 automobila, što je udjel od 9,92 posto, i Renault koji je prodao 3.310 osobnih vozila i ostvario udjel na tržištu od 9,21 posto. Poredak po modelima predvodi Škoda Octavia s 1.675 prodanih vozila u prvih deset mjeseci. Na drugom mjestu je Opel Astra (1.542), a treći je Volkswagen Polo (1.537).
ZAGREB - Operativni programi za regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskih potencijala u okviru IPA programa dio su priprema Hrvatske za što uspješniju primjenu sredstava iz strukturnih fondova koji će nam biti na raspolaganju nakon ulaska u EU, rečeno je na današnjoj Konferenciji "IPA 3,4 sad" održanoj u organizaciji Ministarstva gospodarstva. Državni tajnik Hrvoje Dolenec istaknuo je kako su postojeći IPA programi slični programima koje će Hrvatska koristiti u prvoj polovici godine članstva u EU, dakle nakon 1. srpnja 2013. Preko IPA programa Hrvatskoj je bilo na raspolaganju oko 90 milijuna eura godišnje, nakon ulaska u EU sredstva u okviru kohezijske politike porast će na oko 450 milijuna eura, dok će se idućih godina iznosi popeti na preko milijardu eura godišnje, napominje Dolenec. Operativni program za regionalnu konkurentnost za razdoblje 2007. - 2011. osigurao je ukupna sredstava u iznosu od 75 milijuna eura koja su namijenjena razvoju poslovne infrastrukture, jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i tehničkoj pomoći. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala od 2007. do 2011. omogućio je financiranje projekta na području zapošljavanja, obrazovanja, stručnog osposobljavanja i socijalnog uključivanja u ukupnom iznosu od 82 milijuna eura.
ZAGREB - Za dobro strateško planiranje u energetskom sektoru važno je imati pouzdane energestke podatke, istaknuto je danas na završnoj svečanosti i predstavljanju rezultata provedbe IPA twinning projekta o prikupljanju i upravljanju energetskim podacima. Provedba projekta "Upravljanje administrativnim energetskim podacima", vrijednog 1,1 milijun eura, započela je u veljači 2010. i trajala je 21 mjesec. Tijekom tog razdoblja provedena je analiza energetskog tržišta Hrvatske u pogledu energetskog izvještavanja i dostave energetskih podataka, a upitnik za prikupljanje podataka usklađen je s europskim zahtjevima. Uspostavljen je i proces prikupljanja podataka između svih relevantnih subjekata te izrađena softverska aplikacija za prikupljanje i upravljanje energetskim podacima. Centralno mjesto za prikupljanje, obradu i izvješavanje o energetskim podacima je Ministarstvo gospodarstva.
ZAGREB - Erste&Steiermärkische Bank (Erste banka) u prvih je devet mjeseci ostvarila neto dobit od 463,2 milijuna kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je dobit iznosila 455 milijuna kuna, izvjestili su danas iz te banke. Ukupna aktiva na dan 30. rujna iznosila je 55,5 milijardi kuna, što je 9,8 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Iz Erste banke ističu da su povećali neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke za četiri posto, s 962,2 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2010. na nešto više od milijardu kuna u devet mjeseci ove godine. Po podacima iz izvješća, troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke u prvih devet mjeseci ove godine iznose 423,2 milijuna kuna, što je 7,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni krediti Erste banke krajem rujna ove godine iznosili su 38 milijardi kuna, što je 9,7 posto više u odnosu na kraj 2010. Povećanje ukupnih kredita u prvih devet mjeseci ove godine ponajviše je posljedica povećanja kredita pravnim osobama, dok se krediti stanovništvu nisu značajnije mijenjali u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine. Ukupni depoziti Erste banke krajem rujna iznosili su 32,4 milijardi kuna, što je za 4,9 posto više u odnosu na kraj 2010.
ZAGREB - Uz vrlo skroman promet, na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi oko podneva bili u blagom minusu, pod pritiskom negativnih kretanja na europskim tržištima. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,52 posto, na 1.831 bodu, a Crobex10 0,52 posto, na 998 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2 milijuna kuna, što je otprilike pola milijuna manje nego u petak u ovo doba. "Prilično je skromna likvidnost na domaćem tržištu, što je karakteristično za ponedjeljak. Crobexi su blago u negativnom području, u skladu s kretanjima na europskim burzama", kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste & Steiermaerkische banci. Najlikvidnija je oko podneva bila dionica HT-a, s prometom od svega 414.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,11 posto, na 245 kuna. Slijedi dionica Belja, s prometom od 255.000 kuna i padom cijene za 1,52 posto, na 98,23 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna blago oslabila prema euru, za 0,02 posto, dok je prema švicarskom franku ojačala za 1,15 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,497012 kuna, a franka 6,068490 kuna. Prema kuni danas su ojačale i američka i britanska valuta, američki dolar za 0,81 posto, a britanska funta za 0,64 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,463100 kuna, a funte 8,745931 kuna.