SARAJEVO - Državni tajnik u hrvatskome ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić i ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Rudo Vidović potpisali su u Sarajevu međuvladine sporazume o gradnji mosta na rijeci Savi kod Gradiške, te o gradnji južnih dionica autoceste na koridoru V c koje će spajati dvije države. Sporazum o graničnom mostu kod Gradiške definira načine izdavanja suglasnosti i građevinskih dozvola kao i zajedničke investicije Hrvatske i BiH, što se odnosi i na gradnju priključnih dionica međudržavne ceste E-661. Dvije će države financirati projektantske, pripremne i stručne radove u jednakim omjerima, a procijenjeno je kao će ukupna cijena biti do 30 milijuna eura. Gradnja mosta i priključnih dionica pokušat će se realizirati što prije, jer taj projekt ima prioritet. Kako je pojasnio ministar Vidović, na jugu će se graditi dionice od Ploča do spojne petlje s granicom BiH te od te spojne točne do Zvirovića u BiH. Taj bi projekt trebao bi biti gotov do 2012.
MILANO - Cijene hrane pale su u listopadu na svjetskim tržištima na najnižu razinu u 11 mjeseci, odražavajući zaranjanje cijena žitarica, šećera i ulja, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda, ublažavajući bojazni povezane s inflacijom uoči objave odluke Europske središnje banke o kamatnim stopama. FAO-v indeks svjetskih cijena hrane pao je tako u listopadu na 216 bodova, što je njegova najniža razina razina u zadnjih 11-mjeseci. Time je na mjesečnoj razini zabilježio pad za četiri posto a niži je devet posto od rekordnih 238 bodova, zabilježenih u veljači ove godine, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Tako je u prošlom mjesecu nastavljen trend pada cijena hrane, koji je započeo u lipnju. Indeks mjeri bilježi mjesečne promjene cijena za košaricu prehrambenih proizvoda koja se sastoji od žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera. FAO je potvrdio prognozu o rekordnoj proizvodnji žitarica u ovoj godini od 2,325 milijardi tona, što je 3,7 posto više nego u prethodnoj godini.
BERLIN - Eurozona radi na mogućem scenariju izlaska Grčke iz eurozone, kazao je čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker, naglasivši da je nužno da u slučaju takvog ishoda ne nastradaju ostale članice zone primjene jedinstvene europske valute. Juncker je naglasio da ne želi da Grčka izađe iz eurozone ali je u jednom od najeksplicitnijih istupa kada su u pitanju vodeći dužnosnici eurozone spekulirao o planovima mogućeg grčkog izlaska. Upitan što će se dogoditi s novcem njemačkih poreznih obveznika ako Grčka izađe iz eurozone, Juncker je u emisiji Morgenmagazin njemačke tv-postaje ZDF kazao: "Radimo na rješenjima za sprečavanje katastrofe za ljude u Njemačkoj, Luksemburgu, eurozoni. Apsolutno smo pripremljeni za situaciju koju opisujem i za koju želim da se izbjegne". Čelnici Njemačke i Francuske kazali su srijedu u Cannesu grčkim predstavnicima da Grčka neće dobiti nikakvu daljnju pomoć dok ne odluči želi li ostati u eurozoni.
OTAWA - Guverner kanadske središnje banke Mark Carney bit će imenovan predsjednikom Odbora za financijsku stabilnost (FSB), kojem je G20 povjerio zadaću sastavljanja prijedloga regulative za bankovni sektor, izvijestio je na svojoj internetskoj stranici kanadski dnevnik Globe and Mail. Pozivajući se na neimenovani upućeni izvor, list navodi da će Carneyeva nominacija za čelnika FSB-a biti objavljena na završetku summita G20 u Cannesu. Carney bi na čelu FSB-a trebao zamijeniti Marija Draghija, inače guvernera talijanske središnje banke, koji preuzima kormilo u Europskoj središnjoj banci (ECB). Carneyu se u zasluge pripisuje uspješno navigiranje kanadskog bankovnog sustava kroz financijsku krizu 2008., obilježeno dobro odmjerenim ubrizgavanjem likvidnosti u gospodarstvo. U travnju 2009. skupina 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 odlučila je zamijeniti Forum za financijsku stabilnost, uspostavljen 1999. za vrijeme azijske financijske krize, novim Odborom za financijsku stabilnost sa širim mandatom za jačanje globalne financijske regulacije i nadzora.
ZAGREB - Europska potražnja za energijom, gorivom i hranom vrši velik pritisak na zalihe vode i druge resurse u svijetu što bi moglo imati jako štetne posljedice za zemlje u razvoju, upozorava novo izvješće organizacije Friends of the Earth Europe. Kako u četvrtak prenose europski mediji, povećana potražnja za vodom, potaknuta povećanjem stanovništva i gospodarskim razvojem, vrši pritisak na cijene u cijelom svijetu. Po institutu Earth Policy, cijene vode u zadnjih su pet godina dramatično porasle, 27 posto u SAD-u, 32 posto u Velikoj Britaniji, 45 posto u Australiji, 50 posto u Južnoafričkoj Republici i 58 posto u Kanadi. U Tunisu je cijena vode za navodnjavanje porasla četiri puta u proteklom desetljeću. S poslovnog stajališta, voda može biti i velik izvor prihoda. Nedavno izvješće Transparency Internationala procjenjuje vrijednost ugovora i infrastrukturnih projekata u zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi i Japanu na ukupno 210 milijardi dolara na godinu.
LONDON/RIM - Talijanski premijer Silvio Berlusconi u srijedu navečer nije uspio prevladati neslaganja u vladi i požuriti hitno usvajanje zakona o strukturnim reformama prije odlaska na summit G20 u Cannes, javljaju u četvrtak europski mediji. Talijanski premijer ponadao se da će prije sastanka G20 imati odgovarajući vladin dekret i time umiriti tržišta na kojima je talijanska vlada primorana zaduživati se uz najvišu kamatnu stopu od pristupanja te zemlje eurozoni, piše londonski financijski dnevnik Financial Times. Novi guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco pozvao je vladu da brzo i dosljedno provedu obećanja EU-u da će smanjiti državni dug i provesti strukturalne reforme. Uvjerava ulagače da su talijanske banke stabilne, ali poziva vladu da poduzme odlučne mjere kako bi sredila stanje u državnim financijama. Među novim lošim vijestima iz tog, trećeg po veličini, gospodarstva eurozone je pad indeksa menadžera nabave (PMI) zbog oštrog pada proizvodnih aktivnosti, ističući rastući rizik od nove recesije u nadolazećim mjesecima.
CANNES/ZAGREB - Kina i Indija poručile su da će im zbog grčkog referenduma biti teže uložiti novac u planove spašavanja eurozone, prenose europski mediji. Kineski predsjednik Hu Jintao rekao je francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju na summitu skupine G20 u Cannesu da bi Europska unija trebala situaciju riješiti sama. "Najvećim dijelom je na Europi da riješi svoj dužnički problem... Vjerujemo da Europa posjeduje svu potrebnu mudrost i sposobnost da riješi dužnički problem", rekao je, kako je prenijela agencija Xinhua. Kineski ministar financija Zhu Guangyao rekao je da su europski planovi za jačanje kreditne sposobnosti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) previše nejasni i da je Grčka izazvala preveliku neizvjesnost da bi Peking mogao donijeti odluku. "Fond nije utvrdio pojedinosti svojih investicijskih opcija, pa još ne možemo govoriti o investiranju... Kao i naši europski prijatelji, nismo očekivali grčki referendum", rekao je za BBC.
PARIZ - Većina Francuza i dalje je sklona jedinstvenoj europskoj valuti unatoč krizi u eurozoni, pokazalo je istraživanje BVA. Na pitanje smatraju li da je, s obzirom na krizu, Francuskoj i dalje u interesu očuvati euro kao valutu, 77 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok se 21 posto izjasnilo protiv. Većina Francuza (52 posto) smatra da će rješenje koje su prošle srijede usvojili europski čelnici uspjeti spasiti eurozonu, ali ih čak 46 posto smatra da to neće biti slučaj. Uz to, istraživanje je pokazalo da 73 posto Francuza misli da međunarodni summit G20 koji se u četvrtak i petak održava u Cannesu neće imati nikakva utjecaja na svjetsku ekonomiju.
PARIZ - Najveća francuska banka, čije su dionice izlistane na burzi BNP Paribas, smanjila je u trećem tromjesečju izloženost grčkim, talijanskim i španjolskim obveznicama za više od 12 milijardi eura, što je dovelo do 72-postotnog pada zarade. BNP je smanjio za 60 posto, odnosno 2,26 milijardi eura, izloženost krizom pogođenom grčkom gospodarstvu, slijedom prošlomjesečnog obećanja privatnih vjerovnika da će otpisati veći dio grčkog duga, priopćili su iz banke, dodavši da je plan još uvijek "obavijen neizvjesnošću". Još je više zapanjilo bančino smanjenje izloženosti talijanskim obveznicama, budući da su u BNP-u uporno tvrdili se Italija uspješno nosi s dužničkom kriom. BNP je tako smanjio izloženost talijanskim obveznicama za 8,3 milijarde eura ili 40 posto, te izloženost španjolskim obveznicama, za 2,2 milijardi eura, odnosno 81,5 posto.
AMSTERDAM - Nizozemsko-britanski proizvođač robe široke potrošnje Unilever znatno je povisio cijene i zabilježio snažan rast na tržištima u nastajanju, te je izvijestio o 7,8-postotnom povećanju prihoda u trećem tromjesečju. Unilever je povisio cijene 5,8 posto a zahvaljujući snažnim rezultatima na tržištima poput Indije, Indonezije i Brazila uspio je amortizirati teškoće na zrelim tržištima zapadne Europe i Sjedinjenih Država. U trećem tromjesečju prihodi kompanije porasli su za 4,9 posto na 12,1 milijardi eura. Ako se isključi utjecaj troškova preustroja i valutnih tečajeva, prihodi su porasli oko 7,8 posto. "Nastojali smo ublažiti utjecaj rasta cijena roba na potrošače tako što smo pri određivanju cijena imali u vidu samo nadoknadu troškova a ne i očuvanje marži", izjavio je izvršni direktor Paul Polman.
ZAGREB - Belgijske političke stranke postigle su uvjetni dogovor o zatvaranju dviju preostalih nuklearnih elektrana u zemlji, u vlasništvu GDF Suez-ova Electrabela, objavila je ovaj tjedan glasnogovornica belgijske vlade. Kako prenose europski mediji, plan o zatvaranju triju najstarijih reaktora do 2015. i potpunom napuštanju nuklearne energije do 2025. ovisi o tome hoće li se osigurati dovoljno energije iz alternativnih izvora kako ne bi bilo nestašice. "Ako se pokaže da neće biti nestašica i da cijene neće otići u nebo, namjeravamo se pridržavati zakona o napuštanju nuklearne energije iz 2003.", rekla je glasnogovornica belgijskog ministarstva za energetiku i klimu. Belgija u dvije elektrane ima sedam nuklearnih reaktora, a plan o njihovu zatvaranju usvojen je 2003.
BUDIMPEŠTA - Nakon otvaranja njihovih tržišta rada u svibnju, mađarski radnici nisu pohrlili u Austriju i Njemačku kao što su neki strahovali, piše u četvrtak mađarski list Nepszabadsag. Tijekom prvog mjeseca od otvaranja tržišta rada 1. svibnja, 8.700 novih radnika stiglo je u Austriju iz središnje i istočne Europe, posebno Mađarske i Poljske, što je samo polovica od broja koji je predvidjelo austrijsko ministarstvo za socijalna pitanja. Njemačka je očekivala 140.000 novih radnika iz istočnih zemalja, ali u svibnju je u tu zemlju došlo samo 10.000 ljudi u potrazi za poslom, što nije ni dvostruko više od brojki iz prethodnog mjeseca. Njemačka i Austrija liberalizirale su svoja tržišta rada od 1. svibnja, kao posljednje dvije zemlje koje su ih otvorile za radnike iz deset zemalja koje su u EU ušle 2004.
SARAJEVO - Predstavnici vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nizozemskog naftnog giganta Shella potpisali su u Sarajevu memorandum o razumijevanju, koji bi trebao označiti početak istraživanja mogućih nalazišta nafte na području toga bosanskohercegovačkog entiteta. Memorandumom, na koji su potpise stavili predsjednik federalne vlade Nermin Nikšić i voditelj Shellova odjela za istraživanje i strategiju Marcus Antonini, predviđena je izrada digitaliziranih geoloških i geofizičkih prikaza podataka o potencijalnim nalazištima nafte kao i strukturalna rekonstrukcija tektonskog vijenca Dinarida. Vlada FBiH obvezala se učiniti Shell-u dostupnim podatke o potencijalmim nalazištima nafte i plina kojima raspolažu Federalni zavod za geologiju i tvrtka Energoinvest. Shell bi, s druge strane, trebao osigurati vrlo precizan uvid u stanje rezervi plina, nafte i ostalih fosilnih goriva, kao i potpunu procjenu komercijalne isplativosti eksploatacije na području FBiH. Nakon što Shell utvrdi koliko i gdje ima nafte i plina, u slučaju pozitivnih nalaza, prve istraživačke bušotine u FBiH se mogu očekivati u 2013. a eksploatacija početkom 2015.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte nadama da će grčki referendum o mjerama pomoći biti odgođen ukoliko padne vlada a eurozoni nastaviti s već dogovorenim planom pomoći. Dodatnu potporu pružila im je i Europska središnja banka neočekivanim spuštanjem kamatnih stopa u eurozoni. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu porasla je 1,26 dolara na 110,60 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 60 centi i barelom se trgovalo po 93,11 dolara. Tržišta nafte prate kretanja na tržištima dionica, koja su pak usredotočena na sudbinu paketa pomoći Grčkoj. U međuvremenu su se pojavili signali o mogućem padu grčke vlade, što bi odgodilo održavanje referenduma i ulilo nadu u nastavak provođenja sporazuma o pomoći po već utvrđenom planu. "Izgleda da naftno tržište prati odnos eura i dolara i druga tržišta", rekao je Tony Machcek iz Jefferies Bachea. "Čini se da su manji izgledi da će Papandreou proći na glasovanju o povjerenju, a ako se to dogodi, onda pada vlada i to bi odgodilo referendum", kazao je Simon Wardell iz IHS Global Insight. Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka napominje da tržišta nisu raspoložena za rizična ulaganja dok se neizvjesnosti ne raščiste.
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice ojačale su u četvrtak u ranim poslijepodnevnim satima nakon što je Europska središnja banka (ECB) neočekivano snizila ključne kamatne stope u eurozoni a pojavili su se i signali da bi Grčka mogla odustati od najavljenog referenduma o europskom paketu pomoći. Indeks londonske burze FTSE porastao je 1,1 posto na 5.545 bodova, indeks frankfurtske burze za 3,0 posto na 6.140 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 2,8 posto i iznosio 3.198 bodova. ECB je u četvrtak iznenadio tržišta odlukom o sniženju ključnih kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto, zbog eskalacije dužničke krize u eurozoni. U takvom su okruženju najveći dobitnici bile dionice financijskog sektora. Tako je osiguravajuća kuća AXA poskočila 7,8 a UniCredit 6,7 posto. Na dobitku je bila i francuska banka BNP Paribas, i to 9,1 posto, nakon što je u izvješću objavila smanjenje izloženosti Grčkoj, Italiji i Španjolskoj za više od 12 milijardi eura. Na dobitku je bio i Swiss Re, i to 5,5 posto, te francuski Credit Agricole, 2,6 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, već četvrti dan zaredom, a ulagače, koji se plaše da bi europska dužnička kriza mogla izmaknuti kontroli, nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu. Cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su jutros između 1,2 i 1,7 posto, a nešto blaže oslabili su burzovni indeksi u Australiji, Tajvanu, Maleziji i Indoneziji. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana danas ne radi, dok su cijene dionica u Šangaju ojačale blagih 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 1,5 posto.
NEW YORK - Nakon dva dana oštrog pada, na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle jer je ulagače ohrabrila poruka Feda da je spreman poduzeti dodatne poticajne mjere ako to bude potrebno, što je ublažilo strahovanja od posljedica europske dužničke krize. Dow Jones indeks porastao je 178 bodova, ili 1,53 posto, na 11.836 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,61 posto, na 1.237 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 posto, na 2.639 bodova. Nakon redovite sjednice, čelnici Feda poručili su jučer da će rast američkog gospodarstva u iduće dvije godine vjerojatno ostati 'frustrirajuće spor'. Smanjili su procjene rasta u idućoj godini na 2,5 do 2,9 posto, dok su još nedavno očekivali rast između 3,3 i 3,7 posto. Unatoč tome, američka središnja banka ne kani zasad poduzimati nove poticajne mjere, no spremna je to učiniti kasnije ako bude potrebno. Unatoč rastu cijena dionica, obujam trgovanja bio je jučer vrlo mršav, što pokazuje da su ulagači oprezni. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su zamijenile samo 7,4 milijarde dionica, dok je posljednjih dana, dok su cijene dionica oštro padale, obujam bio veći od 10 milijardi.