ATENA - Grčki premijer George Papandreu u ponedjeljak je izjavio da počinje "ključni tjedan za Grčku i za eurozonu", prije prijedloga o rješenju dužničke krize koju bi EU trebala predstaviti na summitu 23. listopada. U tjednu koji je u tijeku "odlučivat će se o sudbini eurozone, morat ćemo donijeti ključne odluke, jer, ukoliko ne bude konačnog rješenja, nesigurnost će se nastaviti", rekao je Papandreou, nakon sastanka s grčkim predsjednikom Karolosom Papuliasom. "Važno je da svi grčki politički dužnosnici preuzmu odgovornost" i omoguće Grčkoj "da razgovara uzdignute glave", rekao je Papandreou. Grčki parlament, u kojemu socijalisti raspolažu većinom, u četvrtak će morati usvojiti prijedlog zakona koji se sastoji od niza dodatnih oštrih mjera štednje koje traže vjerovnici, kako bi mogli nastaviti sa svojom financijskom pomoći.
BERLIN - Summit Europske unije, koji se treba održati u nedjelju, omogućit će "vidljivi" napredak, ali neće jednim potezom izbristati dužničku krizu u Europi, upozorio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. "Kancelarka Angela Merkel upozorila je da se snovi o završetku krize u ponedjeljak neće moći realizirati", rekao je Seibert na redovitom sastanku s novinarima, dodajući da se ipak nada "vidljivom" napretku. "Radi se o važnim radnim etapama na dugom putu koji će nas sigurno već sljedeće godine daleko dovesti", upozorio je. Europski čelnici odlučili su prošli tjedan odgoditi europski summit za nekoliko dana, na 23. listopada, kako bi imali dodatno vrijeme za finaliziranje posljednjih detalja odgovora na dužničku krizu.
ATENA- Grčki proračunski manjak dosegao je u 2010. godini 10,6 posto BDP-a, izvijestio je statistički ured blago revidirajući naviše prethodnu procjenu o njegovoj vrijednosti od 10,5 posto BDP-a. "Prema privremenim podacima, deficit opće države u 2010. procjenjuje se na 24,1 milijardu eura (10,6 posto bruto domaćeg proizvoda)", naveo je grčki statistički ured u priopćenju. Ujedno je revidirao naviše i podatak o dugu opće države u prošloj godini, na 144,9 posto BDP-a, s ranije procijenjenih 142,8 posto.
PRAG - Poljska, Mađarska i Češka ne žure se priključiti krizom pogođenoj eurozoni, unatoč obvezi da to učine u skladu s Ugovorima o pristupanju na temelju kojih su 2004. ušli u Europsku uniju. Njihovi vođe krajem prošloga tjedna složili su se da je kriza u eurozoni ozbiljan razlog za zabrinutost za njihove ekonomije budući da su zemlje eurozone njihovi ključni trgovinski partneri. "Monetarna unija postupno se pretvara u uniju transfera i dugova, stoga moramo čekati kako bi vidjeli kamo će nadalje krenuti eurozona", rekao je češki premijer Petr Nečas nakon sastanka u Pragu sa svojim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom i poljskim Donaldom Tuskom. "Moja vlada nije i neće postaviti ciljani datum za uvođenje" eura tijekom svojega mandata koji ističe 2014., rekao je Nečas. Dodao je također da Češka ne udovoljava kriterijima konvergencije. Eurozona ima 17 članica, a od 12 novih članica to su samo Slovenija, Malta, Cipar, Slovačka i Estonija.
TOKIO - Japanska vlada upozorila je prvi puta u šest mjeseci da gospodarski oporavak usporava, budući da sporiji rast u inozemstvu nepovoljno utječe na proizvodnju i izvoz. Dodatni uteg predstavlja i jaki jen. U mjesečnom izvješću za listopad vladin je ured konstatirao da se "japansko gospodarstvo i dalje oporavlja, iako sporijim tempom, uz nastavljene teškoće" povezane s potresom i tsunamijem od 11. ožujka. U rujanskom izvješću nije se spominjalo usporavanje gospodarstva. Vlada je snizila procjenu izvoza, industrijske proizvodnje i osobne potrošnje, upozorivši istodobno i na nastavljenu prijetnju deflacije. Tempo oporavka proizvodnje usporava a izvoz stagnira, zaključuje se u izvješću. Vlada je upozorila i na potrebu da se posveti pozornost tvrdokorno jakom jenu, zbog njegova nepovoljnog utjecaja na repatriranu zaradu kompanija. Strahuje se također da bi jaki jen mogao ubrzati prebacivanje proizvodnje u inozemstvo, s obzirom na nastojanja poduzeća da smanje troškove rada.
BEČ - Viceguverner austrijske središnje banke Wolfgang Duchatczek smatra da bi domaće banke mogle zatražiti do četiri milijardi eura za potrebe dokapitalizacije, ali da vjerojatno neće trebati puni iznos, objavio je bečki dnevnik Die Presse. Središnja banka nije odmah komentirala izvješće koje je objavljeno nakon pritisaka vodećih svjetskih gospodarstava na Europu da poduzme odlučne mjere kako bi riješila dužničku krizu u eurozoni. Dokapitalizacija banaka ključna je komponenta planova koje su donijeli čelnici eurozone u cilju rješavanja dužničke krize i vraćanja povjerenja u regiju. Austrijske banke najveći su zajmodavci u srednjoj i istočnoj Europi. Austriji je preostalo još oko šest milijardi eura iz sredstava koje je izdvojila na temelju zakona o stabilnosti financijskog tržišta. Zakon joj omogućuje dokapitalizaciju banaka putem jamstava i drugih mjera.
LJUBLJANA - Energetska skupina Petrol i trgovački lanac Mercator najuspješnije su poslovne grupacije u Sloveniji prema ostvarenim prihodima u prošloj godini, pokazale su ovog mjeseca objavljene konsolidirane bilance koje je prenijelo ljubljansko Delo. Na ljestvici najuspješnijih kompanija prema prihodu Petrol je sa 2,80 milijardi eura prihoda 'preskočio' ranijih godina vodeći Mercator koji je ostvario 2,78 milijardi eura prihoda. Razlog je u rastu prihoda Petrola od dvadeset posto u prošloj godini, dok je prihod Mercatora povećan za pet posto. Prema ostvarenom dobitku u prošloj godini, najuspješnija je farmaceutska tvrtka Krka sa 170 milijuna eura dobiti, na drugom je mjestu energetski holding HSE sa 103 milijuna eura, slijedi farmaceutska tvrtka Lek sa 67 milijuna eura dobiti, četvrti je Petrol sa 35,5 milijuna, dok je Mercator sa 30,4 milijuna eura na sedmom mjestu.
PARIZ - Čelnik Air France-KLM-a Pierre-Henri Gourgeon bit će na izvanrednoj skupštini razriješen dužnosti, izvijestio je izvor blizak vrhu kompanije. "To je prije svega unutarnji sukob između Gourgeona i Jeana-Cyrila Spinetta", predsjednika upravnog odbora, rekao je izvor. Potvrdio je napise francuskog gospodarskog dnevnika Les Echos da je Gourgeon dobio otkaz. Iz Air Francea su odbili komentirati napise, rekavši tek da će se izvanredni sastanak upravnog odbora održati u ponedjeljak u 16 sati. Prema izvorima bliskim aferi, Gourgeona će zamijeniti Alexandre de Juniac, koji je vodio ured Christine Lagarde, bivše francuske ministrice financija, prije nego što je postala čelnicom Međunarodnog monetarnog fonda. Grupa je već izvijestila o neto gubitku u prvom tromjesečju u visini 197 milijuna eura (283 milijuna dolara), upozorivši da su prognoze za ostatak godine vrlo nesigurne.
STOCKHOLM - Neuobičajeno toplo vrijeme u ovogodišnjem rujnu diljem Europe glavni je razlog slabije prodaje jesenske odjeće u Hennes & Mauritzu (H&M), drugom najvećem lancu trgovina odjećom u svijetu. Prihodi od prodaje u H&M-u u rujnu su tako u trgovinama koje posluju duže od godinu dana smanjeni sedam posto, objavila je švedska kompanija. Ukupni prihodi, odnosno oni koji uključuju i trgovine otvorene u posljednjih godinu dana, uvećani su pak za tri posto, iskazani u lokalnim valutama. H&M je ranije objavio da su od 1. do 27. rujna prihodi uvećani za tri posto, navodeći kao glavne razloge toplo vrijeme i slabo povjerenje potrošača. H&M ima više od 2.300 trgovina u 41 zemlji širom svijeta i u studenome se sprema lansirati kolekciju talijanske modne ikone Donatelle Versace. U rujnu je najavio da će ubrzati širenje poslovanja i otvoriti 265 novih trgovina u fiskalnoj 2010./2011., nasuprot ranije najavljenih 250.
AMSTERDAM - Posrnuli nizozemski proizvođač rasvjetnih tijela i potrošačke elektronike Philips objavio je da planira ukinuti 4.500 radnih mjesta. Kompanija je to objavila nakon što je izvijestila o oštrom padu dobiti u trećem tromjesečju zbog nižih margina, pada prodaje i gubitka u odjelu za televizore. Neto dobit na razini grupe u tromjesečnom razdoblju zaključno s 30. rujna iznosila je 74 milijuna eura, u usporedbi s 524 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Philips je u posljednjih sedam mjeseci izdao dva upozorenja vezana za dobit. Prihodi Philipsa smanjili su se u trećem tromjesečju za 1,3 posto, na 5,4 milijarde eura. Vrijednost dionica nizozemskog poduzeća pala je u proteklih godinu dana za 40 posto, budući da se muku muči s jeftinijom azijskom konkurencijom.
LONDON - Cijene nafte u ponedjeljak su pale na međunarodnim tržištima nakon njemačkog upozorenja da predstojeći europski summit neće iznjedriti konačno rješenje za dužničku krizu u eurozoni. Cijena barela sirove nafte za isporuke u studenom pala je na londonskom tržištu za 40 centa, na 111,83 dolara, nakon što je na početku trgovine poskočila na 113,86 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 34 centa, te se barel prodavao po 87,14 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo 88,18 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 109,01 dolara, što znači da je bila 1,96 dolara viša nego dan ranije.
LONDON - Europska tržišta dionica balansirala su u ponedjeljak između optimizma nakon što je skupina G20 odredila Europi rok od osam dana da riješi dužničku krizu i otrežnjujućeg njemačkog upozorenja da ne treba očekivati previše od predstojećeg europskog samita. Indeks londonske burze FTSE ojačao je u takvom okruženju 0,1 posto na 5.472 boda, a na istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, koji je iznosio 3.219 bodova. Indeks frankfurtske burze DAX bio je pak u minusu 0,6 posto, spustivši se na 5.930 bodova. Ulagači su se taman ponadali da bi se uskoro moglo naći rješenje za dužničke probleme eurozone kada ih je prizemljio njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble upozorenjem da ne treba previše očekivati od predstojećeg summita. Europske vlade neće predočiti konačno rješenje dužničke krize na predstojećem summitu EU-a, kazao je Schaeuble u ponedjeljak. Tržištima je zavladao oprez, koji se očitovao u skromnom obujmu. Dionice financijskih poduzeća bilježile su neujednačenu izvedbu. Royal Bank of Scotland ojačao je gotovo tri posto a Commerzbank bio na gubitku 2,3 posto. Osiguravatelj Aviva skočio je pak više od tri posto nakon što mu je UBS povisio investicijski rejting.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok se tečaj eura stabilno kreće nedaleko najviše razine u mjesec dana, jer se ulagači nadaju da će europski dužnosnici konačno usuglasiti plan za suzbijanje dužničke krize i dokapitalizaciju banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,5 posto, a više od 1 posto porasle su i cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji te Hong Kongu. U Singapuru je burzovni indeks ojačao oko 0,9 posto, dok u Šangaju balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 1,7 posto. "Tržište očekuje od europskih dužnosnika agresivnije mjere za rješavanje dužničke krize", kaže Kim Young-june, analitičar u tvrtki SK Securities.
NEW YORK - Na Wall Streetu su cijene dionica u protekla dva tjedna snažno porasle, ponajviše zahvaljujući nadi da će europski lideri do kraja ovoga mjeseca usuglasiti rješenja za suzbijanje dužničke krize. Cijene bi mogle porasti i ovoga tjedna, ako se nastavi niz dobrih kvartalnih poslovnih izvješće kompanija. Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 4,9 posto, na 11.644 boda, dok je S&P 500 skočio 6 posto, na 1.224 boda, a Nasdaq indeks 7,6 posto, na 2.667 bodova. Rast tržišta dva tjedna zaredom, što nije zabilježeno još od početka srpnja, zahvaljuje se nadi da će europski dužnosnici do kraja listopada usuglasiti rješenja za dokapitalizaciju europskih banaka, spašavanje Grčke od bankrota i zauzdavanje dužničke krize. Pozitivno su prošloga tjedna na tržište utjecali i dobri makroekonomski podaci, koji bude nadu da će američko gospodarstvo izbjeći novu recesiju.