ATENA - Predstavnik MMF-a u Grčkoj Bob Traa upozorio je u ponedjeljak da su potrebne dodatne mjere na području fiskalne politike da bi se smanjio manjak, ali je i upozorio grčku vladu da ne poseže za novim porezima. "Bit će potrebne dodatne mjere da bi se smanjio proračunski manjak", kazao je Traa na konferenciji. "Privatizacija kasni jer se političari ne mogu dogovoriti kako je provesti. Budete li čekali, zemlja neće više moći podmirivati svoje obveze", sugerirao je Traa. Jedan je neimenovani grčki dužnosnik u ponedjeljak kazao da inspektori Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) očekuju da će Atena novim porezom na nekretnine ove godine prikupiti tek polovinu zacrtanog iznosa od dvije milijarde eura. Predstavnik MMF-a pozvao je pak na hitne reforme porezne uprave. Inspekcije bi možda trebale pohoditi Grčku svakog mjeseca, a ne u tromjesečnim razmacima, zaključio je. Ujedno je istaknuo da bi, po procjenama MMF-a, grčko gospodarstvo moglo izaći iz recesije 2013., nakon 5,5-postotnog pada aktivnosti u ovoj i 2,5-postotnog u idućoj godini.
LISABON - Portugal se nada da će prije kraja iduće godine zaključiti privatizacijski program kojim planira prikupiti sedam milijardi eura, kazao je u ponedjeljak za pariški dnevnik Le Figaro portugalski premijer Pedro Passos Coelho. "Smanjujemo udio zlatnih dionica države u javnim poduzećima a potom ćemo, do sredine studenog, započeti proces privatizacije energetskog sektora", kazao je portugalski premijer. Privatizacije su ključni element 78 milijardi eura vrijednog programa pomoći koji je Lisabon u svibnju dogovorio s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Lisabon je odlučio privatizirati komunalna, plinska i naftna poduzeća, državnog zrakoplovnog prijevoznika TAP, poduzeće za upravljanje zračnim lukama Ana, poštanskog operatera, željezničko poduzeće za prijevoz tereta i televizijsku i radijsku grupu RTP. Kompanije na popisu za privatizaciju već su privukle izražen interes europskih ulagača, ali i onih iz Brazila, Kine i nekoliko arapskih zemalja, istaknuo je Coelho.
BUDIMPEŠTA - Mađarski konzervativni premijer Viktor Orban želi okončati "bankarsku eru", koja je po njegovoj ocjeni odgovorna za "propast Europe i Mađarske", rekao je za dnevni list Metropol. "Bankarska era uništila je Europu i Mađarsku: zadnjih 15 do 20 godina uvjerili su ljude da je moguće zaduživati se bez posljedica" i da će "uvijek moći dobiti jeftine kredite", rekao je Orban. "U zemljama kao što su Poljska ili Rumunjska, vlade su dokinule takvu praksu i ograničile zaduživanje u devizama, no u Mađarskoj, vodstvo je odlučilo podržati banke: s promjenom vlade (Orban je izabran 2010., čime je prekinuta vladavine ljevice) pružila nam se prilika da završimo bankarsku eru i zaštitimo prevarene ljude praksom koja na njih prebacuje sve rizike i sve gubitke", rekao je. Orban je u intervju za besplatni dnevni list napao bankare pošto je njegov ministar financija u petak predstavio proračun za 2012. i mjere štednje kako bi se nadoknadio manjak od 2,7 milijarda eura. Mađarska valuta forinta je nakon prošlotjednog pada u ponedjeljak opet pala, na najnižu razinu ove godine prema euru, 289,66 HUF/EUR, a prošli je tjedan odnos bio 277 HUF/EUR.
BRUXELLES - Ministri poljoprivrede zemalja članica Europske unije razgovarat će u utorak o programu pomoći u hrani za najsiromašnije građane, koji bi sljedeće godine trebao biti drastično smanjen i za što se zauzima skupina zemalja koja smatra da je to stvar socijalne, a ne Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Oko 13 milijuna europskih građana u 19 od 27 zemalja članica prima pomoć u hrani iz poljoprivrednih zaliha, koje su stavljene na raspolaganje humanitarnim organizacijama. Taj program uspostavljen je 1987. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i od tada je oko 18 milijuna ljudi primilo više od 440.000 tona hrane. Nakon niza reformi kojima je podvrgnuta Zajednička poljoprivredna politika zalihe hrane namijenjene za taj program prilično su smanjene tako da je Komisija na tržištu morala kupovati hranu kako bi zadržala dostignutu razinu pomoći. Europski sud pravde (ICJ) u travnju ove godine na tužbu Njemačke presudio je da kupovina hrane za te svrhe nije u skladu s pravilima Zajedničke poljoprivredne poltike, što znači da će se sljedeće godine moći podijeliti hrane samo u visini postojećih zaliha od 113,5 milijuna eura, umjesto 500 milijuna eura koliko je do sada distribuirano.
LONDON - Izravni i neizravni troškovi koji za svjetsku ekonomiju stvara pet vodećih kroničnih bolesti u svijetu - raka, šećerne bolesti, mentalnih bolesti, te bolesti srca i dišnog sustava mogli bi do 2030. godine dosegnuti 47 bilijuna dolara, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). "To nije samo zdravstveno pitanje nego i ekonomsko pitanje - i dotiče sve sektore društva", kaže Eva Jane Llopis zadužena u WEF-u za kronične bolesti. Istraživanje pokazuje da te bolesti širom svijeta godišnje odnesu 36 milijuna života, te oko četiri posto svjetskog BDP-a. "Do sada nismo u brojke uspjeli pretočiti ono što Svjetska zdravstvena organizacija naziva najvećim svjetskim ubojicom", kaže visoki dužnosnik WEF-a Olivier Raynaud te ističe da ti brojevi sugeriraju da kronične bolesti imaju moć ne samo izazvati bankrot zdravstvenih sustava u svijetu, nego i usporiti globalnu ekonomiju.
LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena proizvodnja u građevinskom sektoru eurozone porasla je u srpnju za 1,4 posto u odnosu na lipanj, dok je u EU27 bila u plusu 0,3 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci europskog ureda za statistiku Eurostata. Usporedbe radi, u lipnju je građevinski sektor u eurozoni zabilježio pad proizvodnje za 1,3 posto dok je u EU27 ona smanjena za 1,1 posto. Na godišnjoj razini proizvodnja u građevinskom sektoru porasla je za 1,2 posto u eurozoni, te za 0,2 posto u EU27, priopćio je nadalje Eurostat.
LONDON - Euro je u ponedjeljak oslabio na međunarodnim tržištima budući da političari nisu uspjeli umiriti ojačale bojazni glede bankrota Grčke i potencijalnog širenja krize na veća gospodarstva eurozone i banke u regiji. Euro je tako tijekom dana oslabio jedan posto prema dolaru i jenu, na 1,3642 dolara i 104,9 jena. Dolar je također ojačao jedan posto prema švicarskom franku, na 88,40 centima, a na manjem dobitku bio je i prema jenu, te se njime trgovalo po 76,80 jena. Sastanak ministar financija eurozone proteklog vikenda u Poljskoj nije iznjedrio konstruktivne prijedloge rješenja krize. Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavili su Grčkoj listu s 15 mjera čiju provedbu mora ubrzati kako bi dobila novu tranšu pomoći, objavili su u ponedjeljak grčki mediji. Neki tržišni sudionici kažu da će odgađanje odluke o isplati nove tranše financijske pomoći, ključne za sprečavanje bankrota Grčke, do zadnjeg trena, naštetiti euru idućih dana. Američka valuta, koju ulagači obično preferiraju u vrijeme financijskih previranja, podršku je crpila iz potrage za sigurnim utočištima za kapital, izrazitijih oscilacija na tržištu dionica i očekivanja da Fed neće pokrenuti novi krug kvantitativnog popuštanja.