ATENA - Grčka će vjerojatno početkom idućeg mjeseca dobiti novu tranšu zajma vrijednu osam milijardi eura kako bi se izbjegao bankrot te zemlje, navodi se u utorak u zajedničkoj izjavi inspektora trojke. Inspektori trojke, Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke izdali su zajedničko priopćenje po završetku višetjedne revizije stanja tamošnjih državnih financija. "Čim eurogrupa i izvršni odbor MMF-a odobre zaključenje pete revizije, nova tranša od osam milijardi eura bit će raspoloživa za isplatu, najvjerojatnije početkom studenoga", kaže se u zajedničkom priopćenju. Od toga iznosa 5,8 milijardi eura osigurat će zemlje eurozone, a preostale 2,2 milijarde MMF. "Uspjeh toga programa i dalje se temelji na mobiliziranju dostatnog financiranja iz privatnog i službenog sektora. Nastavljene rasprave o sudjelovanju privatnog sektora, uz jamstva koja su dali čelnici zemalja EU-a na summitu 21. srpnja, pokazuju da program ostaje u potpunosti financiran", kaže se u priopćenju.
FRANKFURT - Europske banke morat će značajno popraviti kapitalne pozicije po kriterijima nove brzopotezne regulatorne provjere i možda će morati prikupiti oko 100 milijardi eura dodatnog kapitala, kazali su u utorak izvori u bankovnim i regulatornim krugovima. U novoj provjeri Europska agencija za banke (EBA) želi da minimalna stopa adekvatnosti kapitala europskih banaka iznosi minimalno sedam posto u scenariju koji uključuje recesiju. Od banaka s nižim stopama tražit će se da poboljšaju kapitalne pozicije. Podaci su zatraženi u petak, a banke ih moraju dostaviti do kraja današnjeg dana. Ako se kao kriterij postavi minimalna stopa adekvatnosti kapitala od sedam posto, a u obzir se uzme tržišna vrijednost obveznica zaduženih članica eurozone, po podacima s kraja prošle godine, upotrijebljenim u ljetnoj provjeri, pozitivnu ocjenu dobilo bi 48 banaka. U stvarnoj provjeri prolaznu ocjenu dobile su 83 banke. Po strožim kriterijima primijenjenima na podatke s kraja 2010. kapital bi morali povećati i UniCredit, Societe Generale, Deutsche Bank, Commerzbank i Royal Bank of Scotland.
BEČ - Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC u utorak je po treći put snizila prognoze svjetske potražnje za tim energentom u 2011. i 2012., navodeći kao razloge neizvjesnost u pogledu globalnog gospodarstva i slabiju kinesku i indijsku potražnju. Prognoza ovogodišnje potražnje snižena je na 87,8 milijuna barela dnevno, s 87,99 milijuna barela prognoziranih u rujnu. Nova je procjena još uvijek 880 tisuća barela dnevno viša od prošlogodišnje. "Gospodarska kriza uzima svoj danak na svjetskoj potražnji za naftom, posebno u skupini razvijenih zemalja (OECD-a)", priopćio je OPEC u mjesečnom izvješću. U 2012. OPEC predviđa potražnju na 89,01 milijuna barela dnevno, čime je njihova prognoza iz rujna snižena za 250 tisuća barela dnevno. Potražnja iz gospodarstava u nastajanju također će ostati niska, upozoravaju u OPEC-u. "Kineska potražnja za naftom suočena je s neizvjesnostima zbog nove vladine politike čiji je cilj smanjenje potrošnje goriva u prijevozu, dok bi u Indiji rast maloprodajnih cijena trebao odigrati značajnu ulogu u prigušivanju potražje u narednoj godini", naveli su iz OPEC-a.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima nakon snažnog skoka dan ranije u očekivanju glasanja u slovačkom parlamentu o proširenju ovlasti i zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda i sniženih OPEC-ovih prognoza potražnje. Cijena barela sirove nafte za isporuke u studenom ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena, na 108,93 dolara. Dan ranije poskočila je gotovo tri posto, na 108,89 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je 63 centa, na 84,78 dolara. "Gospodarska kriza uzima svoj danak na svjetskoj potražnji za naftom, posebno u skupini razvijenih zemalja (OECD-a)", konstatiraju u OPEC-u. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 104,67 dolara, što znači da je bila 1,45 dolara viša nego dan ranije.
PEKING - Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u utorak u Pekingu da su Rusija i Kina blizu završene faze dogovora o potpisivanju dugoročnog ugovora o opskrbi Kine ruskim plinom. "Približavamo se završnoj fazi rada na opskrbi plinom", rekao je Putin nakon razgovora s kineskim premijerom Wenom Jiabaom. "Cilj nam je diversificirati naše gospodarske veze", rekao je Putin, koji je u utorak doputovao u dvodnevni posjet Kini i koji bi mogao pokušati smanjiti neslaganja oko cijene plina koja sprječavaju Rusiju da sklopi 30-godišnji ugovor za opskrbu Kine plinom, do 68 milijardi prostornih metara godišnje. Putin očekuje da će njegov posjet unaprijediti trgovinu s Kinom, za koju se nada da će narasti na 200 milijardi dolara 2020. sa 59,3 milijarde koliko je iznosila prošle godine.
LJUBLJANA - Krediti koje slovenske banke nude domaćim tvrtkama među najskupljima su u Europi, a dodatnu brigu bankama uzrokuje pad boniteta zbog čega će svoje kamate možda morati još povećati te izgubiti neke od dosadašnjih klijenata, piše u utorak u svom poslovnom prilogu ljubljanski list "Dnevnik" pozivajući se na službene podatke. Prema podacima vladinog Ureda za makroekonomska istraživanja, kad je riječ o zemljama eurozone, krediti iznad jedan milijun eura samo su u Grčkoj skuplji nego u Sloveniji, navodi list. Uz to, u prvih sedam mjeseci ove godine poduzeća su slovenskim bankama otplatila kreditne obveze od preko 250 milijuna eura, a u isto vrijeme su za isti iznos povećale svoje kreditne obveze prema stranim bankama, što sugerira da slovenske banke gube neke od klijenata prvog razreda koji se u inozemstvu mogu zadužiti jeftnije, navodi list. Slovenskim bankama iduće godine dospijeva 4,1 milijarda eura kredita uzetih od stranih banaka, što je 30 posto njihovog ukupnog zaduženja na međunarodnom bankarskom tržištu, a od toga najviše otpada na Novu Ljubljansku banku (NLB) i Abanku.
MOSTAR - Predsjednik udruge banaka Bosne i Hercegovine i direktor Unicredit banke u BiH Berislav Kutle upozorio je danas da će se u toj zemlji povećati kamatne stope na kredite zbog lošega gospodarskog stanja i neuspostave vlasti dulje od godinu dana nakon izbora ,te nadolazećeg vala nestabilnosti u Europi. "Politička i ekonomska situacija u BiH mora se početi popravljati jer banke ne mogu još dugo držati kamatne stope na kredite na trenutačnoj razini", izjavio je Kutle novinarima u Mostaru. Dodao je da je više od milijardu maraka odobreno za investicije u BiH koje su "na čekanju" zbog cjelokupnoga političkog stanja u toj zemlji. Najveće banke u BiH su u vlasništvu velikih europskih bankarskih grupacija Unicredita, Intesa San Paolo, Hypo i Reiffeisen banke. Po agenciji Standard&Poor's trenutačni kreditni rejting BiH označen je s B+ s negativnim izgledima, što je ocjena za zemlje u kojima je riskantno ulaganje, čime se BiH našla u društvu s Ugandom i Zambijom.