BRUXELLES - Europska unija upozorila je da su eurozoni potrebne stalne oštre mjere štednje ako se želi nositi s javnim dugom koji je na putu da premaši vrijednost njezina bruto domaćeg proizvoda (BDP) i nastavit će rasti još mnogo godina. Uz starenje stanovništva koje povećava troškove zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, Europska komisija kaže da je potrebna radikalna dugoročna korekcija kako bi se javni dug u 17-članoj eurozoni postavio na održive osnove. "Pogoršanje javnih financija u eurozoni od početka gospodarske i financijske krize nadovezalo se na već visoke početne razine duga", objavila je Komisija u tromjesečnom izvješću o eurozoni. To se dogodilo "u razdoblju u kojem se europska gospodarstva suočavaju s izazovom održivosti starenja populacije", dodaje se. Na temelju projekcija buduće potrošnje vezane za starenje stanovništva u Komisiji procjenjuju da će, "ako izostanu dodatne mjere konsolidacije", "dug u idućih 15 godina premašiti 100-posto BDP-a i nakon toga se dalje povećavati“. Važeći propisi određuju plafon razine duga na 60 posto bruto domaćeg proizvoda, koji je većina država članica EU-a probila, kao i onaj maksimalnog dopuštenog proračunskog manjka od tri posto BDP-a.
FRANKFURT - Kriza državnih dugova u eurozoni postala je sustavna i rizici po gospodarstvo ubrzano jačaju, upozorio je čelnik Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) Jean-Claude Trichet. Čelnik Europske središnje banke (ECB) kao i glavnog supervizora financijske stabilnosti poručio je da bi krizni fond eurozone trebao biti što je moguće fleksibilniji, ali je dodao da ECB ne bi trebao sudjelovati u njegovim zajmodavnim aktivnostima. "Kriza je sustavna i treba je odlučno rješavati", kazao je Trichet pred odborom EP-a za gospodarsku i monetarnu politiku. "Visoka međupovezanost u financijskom sustavu EU-a dovela je do ubrzanog jačanja rizika intenziviranja krize. Zaprijetila je financijskoj stabilnosti u EU-u i negativno utječe na realno gospodarstvo u Europi", upozorio je. Trichet je pozvao vlade i europske vlasti da djeluju zajedničkima snagama na rješavanju krize, dodajući kako bi odgađanje bilo katastrofalno. Trichet je nadalje pozvao na donošenje jasne odluke o dokapitalizaciji banaka i drži da bi krizni fond u tome mogao imati značajnu ulogu.
BRUXELLES - Europska komisija izrazila je nadu da će slovački parlament ratificirati proširenje ovlasti europskog kriznog fonda (EFSF), dok bi negativni ishod glasovanja u parlamentu mogao ojačati dužničku krizu eurozone. "Duboko se nadamo da će Slovačka ratificirati odluke donesene 21. srpnja" u tom smislu, rekla je glasnogovornica Komisije Pia Ahrenkilde na konferenciji za novinare. "Ta odluka važna je za stabilnost eurozone. Nemamo vremena za gubljenje i nadamo se da će Slovačka poduprijeti (EFSF) vrlo, vrlo brzo", rekla je glasnogovornica. Ona je odbila spekulirati o scenariju u slučaju negativnog izjašnjavanja Bratislave. Slovačka je posljednja zemlja eurozone koja još nije usvojila jačanje EFSF-a. Vladina koalicija podijeljena je oko tog pitanja, a premijerka Iveta Radičova u utorak je kazala svojim koalicijskim partnerima da će glasovanje o budućnosti Slovačke u Europi pretvoriti i u glasovanje o povjerenju vladi.
TOKIO - Japanski ministar financija kazao je da će na ovotjednom sastanku financijskih čelnika skupine G20 zatražiti od Europe da poduzme konkretne mjere kako bi riješila dužničku krizu. "Stabilnija situacija u Europi prekinula bi trend jačanja jena i rezultirala stabilnijim rastom japanskog gospodarstva", kazao je ministar Jun Azumi na konferenciji za novinstvo. Azumi će sudjelovati na sastanku 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 koji će u drugoj polovini ovog tjedna biti održan u Parizu. Japanski ministar izrazio je zadovoljstvo obećanjem francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel od proteklog vikenda da će sročiti solidni plan za rješavanje krize u eurozoni. Dodao je ipak: "U prvom redu želio bih da Europa kaže kakav će plan provoditi, uključujući i povećanje doprinosa u fond". Ako europski čelnici predstave novi plan za rješavanje dužničke krize, Japan će se konzultirati sa Sjedinjenim Državama o eventualnoj dodatnoj pomoći Europi.
PEKING - Kineski državni stabilizacijski fond objavio je da će povećati udio u četiri velike kineske banke, što je potaknulo rast vrijednosti njihovih dionica. Central Huijin, domaći ogranak državnog stabilizacijskog fonda China Investment Corporation (CIC), kupovao je u ponedjeljak dionice četiri najveće banke, izvijestila je službena novinska agencija Xinhua. To je prva takva kupnja od globalne financijske krize 2008. Analitičari ističu da bi taj potez trebao ojačati povjerenja ulagača, poljuljano stanjem na inozemnim tržištima i unutarnjom politikom. Dionice Agricultural Bank of China skočile su više od 12 posto na indeksu hongkonške burze, dok su dionice Industrial and Commercial Bank of China ojačale sedam posto u jutarnjoj trgovini. "Pokazuju povjerenje u banke i potporu središnje vlasti", tumači Victor Wang iz tvrtke Macquarie Securities.
ZAGREB - Međunarodni turizam nastavit će s rastom na održiv način i u iduća dva desetljeća te bi 2030. u svijetu moglo biti 1,8 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka, dugoročna je prognoza Svjetske turističke organizacije (UNWTO) objavljena na nedavnoj glavnoj skupštini, te UN-ove specijalizirane agencije za turizam o kojoj su danas izvijestili iz madridskog sjedišta UNWTO-a. U vezi nastavaka rasta međunarodnog turizma do 2030., iz UNWTO-a ističu da će taj rast biti umjereniji nego zadnjih nekoliko desetljeća i to po godišnjoj prosječnoj stopi od 3,3 posto. To znači da će se u prosjeku svake godine 43 milijuna novih stranih turista pridružiti svjetskim turističkim kretanjima. Prva milijarda međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu se, prema prognozama UNWTO-a, može očekivati do 2012., pri čemu navode da je 2010. završila s 940 milijuna tih dolazaka. Napominjući da spomenuti prognozirani rast svjetskog turizma nudi velike mogućnosti za gospodarski rast, društveni napredak i održivost, glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai ističe da se to posebno može odnositi na gospodarstava u nastajanju.
BEČ - Odluka austrijske banke Erste Group da odgodi povrat državne pomoći i obustavi isplatu dividende za ovu godinu predstavlja dobar primjer drugim bankama, rekao je čelnik austrijske središnje banke u utorak. Erste Group, inače drugi po veličini zajmodavac u istočnoj Europi, u ponedjeljak je izvijestio da će u ovoj godini zabilježiti gubitak u vrijednosti do 800 milijuna eura zbog dužničke krize u eurozoni i gubitaka na deviznim zajmovima u Mađarskoj. "Erste je povukao ispravni potez odlučivši da za sada neće vraćati sredstva koja je posudio od države i na njih i dalje plaća kamate", rekao je guverner Austrijske nacionalne banke za tv-postaju ORF. "Ispravna je bila i odluka da neće isplatiti dividendu. Štede sav novac za povećanje kapitala. Bila bi to dobra strategija i za druge banke", sugerirao je Nowotny u razgovoru za austrijsku televiziju. Sličnu poziciju u austrijskom bankovnom sustavu imaju i Raiffeisen Bank International i UniCreditova Bank Austria.
PEKING - Kina je na dan dolaska ruskog premijera Vladimira Putina u Peking, objavila da je zaključila gospodarske i trgovinske ugovore s Rusijom čija ukupna vrijednost premašuje 7 milijarda dolara. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su čelnici dviju zemalja potpisali 16 ugovora vrijednih više od 7 milijarda dolara "na polju prijenosa tehnologija, istraživanja, razvoja i razvoja rudnih bogatstava". Putin, koji predvodi izaslanstvo sa 160 članova, treba stići u utorak rano poslijepodne u Peking, gdje će se sastati s predsjednikom Hu Jintaom i kolegom, premijerom Wen Jiabaom. Dvije velesile imaju snažne gospodarske veze, napose na energetskom polju: Rusija je najveći proizvođač ugljena, nafte i zemnog plina u svijetu, a Kina najveći potrošač energije. Kina je 2010. bila najveći trgovački partner Rusije. Glavna tema razgovora treba biti bolno pitanje cijene plina koji Kina kupuje od Rusije, pošto su ruski Gazprom i kineska državna naftna kompanija (CNPC) 2009. potpisali okvirni ugovor o prodaji Kini 70 milijarda prostornih metara plina u idućih 30 godina.
ZAGREB/STRASBOURG - Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane razmotrio je prošli tjedan problem razlike u kvaliteti navodno identičnih prehrambenih proizvoda koji se prodaju na europskom tržištu, pozvavši Europsku komisiju da istraži to "diskriminatorno ponašanje", objavio je u ponedjeljak na web stranici Europski parlament. Premda je to relativno nepoznata pojava u zapadnoj Europi, potrošači u središnjoj i istočnoj Europi često se žale na razlike u kvaliteti prehrambenih proizvoda koji bi trebali biti identični. Glasnogovornik Europske komisije rekao je da EU ne može nametnuti "jedan recept za sve", ali i da bi potrošači trebali biti informirani o sastavu prehrambenih proizvoda koje kupuju. Trenutačno ne postoje propisi koji bi kažnjavali proizvođače koji koriste različite recepte za različita nacionalna tržišta. Nedavni testovi koje je inicirala Slovačka udruga za zaštitu potrošača na Coca-Coli, Nescafeu, Milki i još nekoliko brendova, pokazala je da se sastojci mijenjaju od zemlje do zemlje, a jedino je Milka bila identična u svih osam zemalja - Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
PARIZ - Željeznički promet u Francuskoj poremetio se u utorak ujutro, priopćila je uprava nacionalnog željezničkog prijevoznog poduzeća SNCF, zbog poziva sindikata na štrajk, u okviru dana prosvjeda protiv najavljenih vladinih mjera štednje. Pet sindikalnih saveza (CGT, CFDT, FSU, Unsa i Solidaires) pozvali su radnike na štrajk u utorak protiv plana štednje koji je vlada najavila sredinom kolovoza. Dvjestotinjak prosvjednih skupova predviđeno je diljem zemlje, a štrajkovi će se održati u nekim sektorima, napose u prometnom. Sindikati usto traže da vlada postavi zapošljavanje kao prioritet i da spriječi ukidanje radnih mjesta u javnoj upravi.
SARAJEVO - Željeznički promet kroz Bosnu i Hercegovinu na dijelu njezina teritorija koji je u sastavu Republike Srpske od utorak u jutarnjim satima je u prekidu zbog štrajka strojovođa. Iz sindikata koji okuplja 230 strojovođa Željeznica RS najavili su kako će štrajk trajati sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi za povećanje naknada koje primaju po prijeđenom kilometru. Zbog odluke da se smanje isplate po osnovi tog dodatka, plaće strojovođama od početka listopada smanjene su u prosjeku za oko stotinu eura. Uprava Željeznica RS koje su opterećene velikim gubicima prouzročenim nerentabilnim poslovanjem odgovorila je kako zahtjeve strojovođa ne može ispuniti jer za to nema novca. Zbog sličnih problema u rujnu su štrajkale i strojovođe u Federaciji BiH.
LONDON - Euro je u utorak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima, zadržavši ipak većinu dobitaka od dana ranije, zbog opreza ulagača uoči današnjeg glasovanja Slovaka o proširenju ovlasti kriznog fonda eurozone. Euro je tijekom dana oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3605 dolara. U ponedjeljak je poskočio dva posto, što je najveći dnevni postotni dobitak eura prema dolaru u posljednjih 15 mjeseci, koji ga je približio najvišoj razini u tri tjedna od 1,3698 dolara. Dolar je ojačao i prema švicarskom franku, za 0,5 posto, nakon što je oslabio čak više od dva posto u ponedjeljak, pa se dolarom trgovalo po 90,84 centima. Ostao je pak gotovo nepromijenjen prema jenu, u visini 76,66 jena. Tržišni sudionici pažljivo će pratiti današnju ratifikaciju izmjena 440 milijardi eura vrijednog kriznog fonda eurozone u slovačkom parlamentu. Slovačka vladajuća koalicija ostala je podijeljena u vezi proširenja ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), a odgoda usvajanja toga zakona mogla bi negativno utjeti na raspoloženje prema euru.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u utorak, nako što su četiri dana rasle, u opreznoj trgovini uoči glasovanja u Slovačkoj o proširenju ovlasti europskog fonda spasa i početka američke sezone poslovnih izvješća. Londonski indeks FTSE oslabio je 0,7 posto na 5.360 bodova, frankfurtski DAX za 0,5 posto na 5.820 bodova, a pariški CAC za 0,5 posto na 3.144 bodova. Trgovci su oprezni uoči glasovanja u Slovačkoj o proširenju ovlasti spasonosnog fonda eurozone. Slovačka je posljednja članica 17-članog bloka koja još treba glasovati o dogovoru europskih lidera o povećanju iznosa i ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost. Najveći je gubitnik bio sektor baznih resursa, koji je u prosjeku oslabio 1,4 posto temeljem zabrinutosti za rast i dobitnosnih prodaja nakon rasta pripadajućih dionica za čak 15,6 posto u posljednja četiri dana. Gubicima su se izdvajali proizvođači bakra kao što su Kazakhmys i Xstrata, koji su slijedom pada cijena tog metala oslabili 2,5 odnosno 2,4 posto. Od pojedinačnih dionica, njemački avioprijevoznik Lufthansa izgubio je na vrijednosti 3,1 posto, nakon što mu je Bank of America Merrill Lynch snizila rejting a njemački kontrolori leta zaprijetili štrajkom.
NEW YORK - Zahvaljujući obećanju čelnika Njemačke i Francuske da će do kraja mjeseca objaviti cjeloviti plan za rješavanje dužničke krize, na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skočile više od 3 posto, što je njihov najveći dnevni skok u mjesec dana. Dow Jones indeks porastao je 330 bodova, ili 2,97 posto, na 11.433 boda, dok je S&P 500 skočio 3,41 posto, na 1.194 boda, a Nasdaq indeks 3,50 posto, na 2.566 bodova. Međutim, jučerašnji rast cijena postignut je uz izuzetno mršav obujam trgovanja, pa je pitanje može li se uspon tržišta održati dulje vrijeme. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,8 milijardi dionica, dok prosječan dnevni promet u ovoj godini iznosi 8,03 milijarde. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio gotovo 11 naprema 1.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući nadi u rješavanje dužničke krize u eurozoni, ali i oporavku kineskog tržišta, nakon što je tamošnji državni fond počeo kupovati dionice najvećih banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu skočile više od 3 posto. Burzovni indeksi u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru porasli su između 0,5 i 2,2 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 2,2 posto. Snažno su jutros porasle cijene dionica najvećih kineskih banaka, nakon što je jučer tamošnji državni fond China Investment izvijestio da je kupovao dionice banaka te da će nastaviti s tim operacijama podrške tržištu.