BRUXELLES - Mala i srednja poduzeća predstavljaju okosnicu gospodarstva u Europskoj uniji i zapošljavaju više od dvije trećine zaposlenih u privatnom sektoru, a slična je situacija i u Hrvatskoj, objavila je u utorak Europska komsija u okviru Europskog tjedna poduzetništva. Komisija je objavila izvješće za 2010. pod naslovom "Oporavljaju li se mala i srednja poduzeća od krize?", s rezultatima istraživanja u svih 27 zemalja članica te zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama te u Izraleu, Norveškoj i Lihtenštajnu. U Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, gospodarski rast i radna mjesta uvelike osiguravaju mala i srednja poduzeća. Devet od deset poduzeća u Hrvatskoj i u EU-u spadaju u mala i srednja poduzeća, među kojima su daleko navjeći broj mikro poduzeća s manje od deset zaposlenih. U Hrvatskoj više od tri četvrtine zaposlenih u nefininacijskom sektoru radi u malim i srednjim poduzećima. Najveći dio malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, 39 posto, bavi se uslužnim djelatnostima, 32 posto ih je aktivno u trgovini, a samo 16 posto bavi se nekom proizvodnom djelatnošću. Komisija navodi da je Hrvatska u posljednjih pet godina postigla znatan napredak u malom i srednjem poduzetništvu, ali da još uvijek zaostaje za ostalim članicama EU-a.
SOFIJA/ZAGREB - Trinaest hrvatskih tvrtki plasiralo se među vodećih 100 u regiji jugoistočne Europe po ukupnim prihodima u prošloj godini, a najbolji plasman zabilježila je INA, pokazalo je izvješće objavljeno na bugarskom poslovnom portalu SeeNews. Prvo mjesto pripalo je treću godinu zaredom rumunjskom ogranku austrijske tvrtke OMV Petrom, s ukupnim prošlogodišnjim prihodima od 3,63 milijarde eura, ističe se u izvješću koje je SeeNews izradio u suradnji s konzultantskom kućom A.T.Kearney i agencijom za istraživanje tržišta Euromonitor International. Najbolje plasirana hrvatska kompanija je INA-Industrija nafte, koja je zadržala prošlogodišnje drugo mjesto s ukupnim prihodima u visini 3,29 milijardi eura u 2010. Među vodećim u regiji po prihodima je i Konzum d.d, na osmom mjestu, nakon prošlogodišnjeg 7. Hrvatska elektroprivreda d.d. nazadovala je na jednaesto mjesto, s prošlogodišnjeg devetog. HT-Hrvatske Telekomunikacije napredovao je na 20. mjesto, s 35. mjesta na prošlogodišnjoj ljestvici i drugi.
WASHINGTON - Američka središnja banka spremna je poduzeti dodatne mjere kako bi poduprla krhki oporavak gospodarstva koji koče slabo tržište rada i financijske nevolje u Europi, kazao je u utorak Fedov čelnik Ben Bernanke. "Odbor će i dalje pomno pratiti trendove u gospodarstvu i spreman je po potrebi poduzeti dodatne mjere kako bi potaknuo snažniji gospodarski oporavak u kontekstu stabilnosti cijena", izjavio je Bernanke. S obzirom na anemičan rast zapošljavanja koji je prigušio povjerenje potrošača, guverner američke središnje banke pozvao je zastupnike američkog Kongresa da u kratkoročnoj perspektivi ne krešu javnu potrošnju previše naglo u sklopu nastojanja da smanje deficit u dugoročnoj perspektivi. Upozorio je da će vladino kresanje potrošnje vjerojatno značajno zakočiti najveće svjetsko gospodarstvo, koje je u prvoj polovini godine u prosjeku raslo po stopi nižoj od jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani. Financijske nevolje u Europi i dalje predstavljaju rizik za rast američkog gospodarstva i već su prigušile raspoloženje kućanstava i poduzeća, konstatirao je Fedov čelnik. Među ostalim faktorima koji sprečavaju snažniji rast izdvojio je slabi sektor nekretnina i postroženu kreditnu politiku.
LJUBLJANA - Slovenska središnja banka smanjila je u svom redovnom polugodišnjem izvješću prognozu rasta BDP-a u ovoj godini s travanjske procjene od 1,8 posto na 1,3 posto. Kako je rečeno u utorak prilikom predstavljanja izvješća na konferenciji za novinare u Banci Slovenije, procjena rasta BDP-a smanjena je zbog stalnog pogoršanja prilika u međunarodnom poslovnom okolišu, osobito u zemljama u koje slovenska poduzeća najviše izvoze, te zbog smanjene domaće potražnje. Slovenska središnja banka prognozira da će rast BDP-a u 2012. godini biti 1,7 posto, a u 2013. iznad dva posto. U 2010. godini rast slovenskog BDP-a iznosio je 1,4 posto. Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je da su Sloveniji neophodno potrebne strukturne reforme, osobito promjene u regulativi radnog zakonodavstva, te javnog zdravstva i mirovinskog sustava, ali isto tako i financijska konsolidacija, odnosno smanjenje javnog duga i proračunskog deficita kako bi brže izašla iz krize jer je riječ o povezanim pitanjima.
FRANKFURT - Najveća njemačka banka Deutsche Bank izvijestila je u utorak da zbog dužničke krize u eurozoni više ne može ostvariti ciljanu dobit za cijelu 2011. godinu od 10 milijardi eura. DB će također zabilježiti troškove povezano s otpisom grčkog državnog duga u visini 250 milijuna eura i ukinut će 500 radnih mjesta, uglavnom izvan domaćeg tržišta. Analitičari su očekivali takav potez DB-a. Tako anketa Thomson Reuters Starminea pokazuje da je polovina od ukupno 34 analitičara koji prate Deutsche Bank izmijenila naniže prognozu bančine cjelogodišnje dobiti prije poreza, u prosjeku za 10,3 posto. Po Starmineovoj procjeni, nova revidirana prognoza dobiti Deutsche Banka u 2011. sada iznosi 7,72 milijarde eura. Brojka uključuje jednokratne troškove i ulaganja, koje DB nije uključio u definiciju ciljane dobiti.
ZAGREB/SOFIJA - Tri četvrtine banaka među vodećih 100 po imovini u jugoistočnoj Europi, prema godišnjem istraživanju koje je u utorak objavio bugarski poslovni portal SeeNews, povećalo je vrijednost svoje imovine u 2010., no većina ih je zabilježila pad dobiti. U četvrtom izdanju godišnje rang-liste 100 najvećih banaka u jugoistočnoj Europi po vrijednosti ukupne imovine, dvije vodeće banke u toj regiji zamijenile su mjesta, pa se u sam vrh sada probila rumunjska banka Banca Comerciala Romana (BCR), istisnuvši na drugo mjesto Novu Ljubljansku Banku (NLB). Drugu godinu zaredom na trećem je mjestu Zagrebačka banka, s 13 milijardi eura imovine na kraju 2010. ZABA je u prošloj godini ostvarila najveću neto dobit među vodećih 100 u jugoistočnoj Europi, u visini 173,5 milijuna eura. Neto dobit većine banaka u regiji smanjena je u 2010. zbog nastavka financijske krize. Samo jedna od četiri najveće banke povećala je neto dobit - Zagrebačka banka. Najveći gubitak od 183,4 milijuna imala je slovenska NLB.
BRUXELLES - Europski potrošači koji kupuju putem interneta u drugim državama članicama EU-a ne trebaju strahovati da im roba neće biti isporučena, no problemi mogu nastati prilikom povrata robe i vraćanja novca, pokazuje novo europsko istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u utorak u Bruxellesu. Tajni kupci ("mystery shoppers") Europske mreže udruženja potrošača koju podržava EU istražili su koliko je sigurna kupnja putem interneta iz drugih država članica. Njihovo izvješće "State of the e-Union" temelji se na rezultatima 305 kupnji u 28 država. Izvješće pokazuje da je isporuka tako kupljene robe općenito pouzdana - isporučeno je bilo 94 posto narudžbi, a samo je jedan posto proizvoda bio neispravan. No kupci su imali više problema s povratom robe i vraćanjem novca u punom iznosu. Također, problema je bilo kod 60 posto internetskih stranica izabranih za testiranje, primjerice u isporuci robe, plaćanju i jezičnim opcijama.
LONDON - Cijena barela sirove nafte pala je u utorak na londonskom tržištu ispod psihološki važne razine od 100 dolara zbog bojazni da bi se grčke dužničke nevolje mogle proširiti na bankovni sustav i ugroziti svjetsko gospodarstvo. Cijena barela sirove nafte u Londonu pritom se spustila za 2,16 dolara, na 99,55 dolara. Posljednji je put kliznula ispod 100 dolara 9. kolovoza. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 2,4 dolara nižoj cijeni, od 75,21 dolara. Nakratko se spustila i na 74,95 dolara, najnižu razinu od kraja prošlogodišnjeg rujna. Prognoza Goldman Sachsa, inače sklonog višim procjenama cijena, da će cijena nafte u sljedećoj godini na londonskom tržištu iznositi 120 dolara, umjesto dosada procijenjenih 130 dolara za barel, zabrinula je ulagače. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u utorak da je cijena referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 99,65 dolara, što znači da je bila 1,92 dolara niža nego na kraju prošlog tjedna.