MOSKVA/ZAGREB - Rusija je u cijelosti podmirila klirinški dug bivšeg Sovjetskog Saveza prema Republici Hrvatskoj u iznosu od 185,7 milijuna dolara, priopćilo je u petak rusko ministarstvo financija. Navedeni dug nastao je u okviru trgovinsko-gospodarske suradnje SSSR-a i SFRJ-a, a Rusija ga je preuzela i regulirala ugovorom između vlade Ruske Federacije i RH od 24. srpnja 2006. Na temelju tog ugovora dug je trebalo isplatiti do 22. rujna 2011., a Hrvatskoj su na ime duga isporučeni ruski visokotehnološki proizvodi i energetska oprema za termoelektranu "Sisak - C", navodi se u priopćenju. Hrvatska je sve dosad bila najveći ruski kreditor po obvezama bivšeg SSSR-a među europskim zemljama. Rusija planira preostala dugovanja bivšeg SSSR-a ostalim zemljama bivšeg SFRJ-a (Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina) isplatiti do 2016.
BRUXELLES - Povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia najavio je u petak da će Europska komisija do kraja godine predložiti promjene pravila o državnom subvencioniranju javnih usluga od općeg interesa. Prema pravilima EU-a, države članice mogu subvencionirati pojedine usluge od općeg interesa u slučajevima kada obavljanje tih djelatnosti nije moguće na čisto komercijalnoj osnovi, poput poštanskih usluga u rijetko naseljenim, planinskim područjima ili osnovne zdravstvene zaštite. Zakoni prihvaćeni 2005. godine utvrdili su uvjete po kojima poduzeće koje pruža javnu uslugu ima pravo na državne subvencije bez prethodnog obavještavanja Europske komisije. Sadašnja pravila propisuju da je potrebno odobrenje Komisije kada subvencije prelaze 30 milijuna eura godišnje, a Komisija razmatra da se taj prag spusti na 15 milijuna eura, rekao je Almunia u govoru, koji je objavila Komisija. "Postoje javna dobra i socijalne vrijednosti koje ne mogu biti prepuštene samo tržišnim snagama, jer bi u tom slučaju one bile dostupne samo manjini, a ne svima", rekao je Almunia.
WASHINGTON - Potrošnja Amerikanaca ostala je u kolovozu nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije, nakon što su dohotci pali po prvi put u gotovo dvije godine zbog slabog tržišta rada, objavila je u petak vlada. Ministarstvo trgovine objavilo je da je realna osobna potrošnja ostala nepromijenjena nakon što je u srpnju porasla za 0,4 posto. Nominalna potrošnja je pak porasla za 0,2 posto, nakon 0,7-postotnog povećanja u srpnju. Prošlomjesečno povećanje bilo je u skladu s očekivanjima analitičara. Potrošnja čini oko 70 posto američkih gospodarskih aktivnosti. Slabi dohotci zbog stagnacije zaposlenosti i pada zarade kompanija u kolovozu naštetili su potrošnji. Dohotci su pali za 0,1 posto na 12,2 milijarde dolara, što je njihov prvi pad od listopada 2009. Ekonomisti su očekivali rast dohodaka za 0,1 posto.
BEČ - Austrijski parlament odobrio je u petak jačanje Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) čime bi Austrija trebala osigurati za taj mehanizam 21,6 milijarda eura. Austrija je tako postala četrnaesta od 17 zemalja eurozone koja je odobrila EFSF. U austrijskom parlamentu 117 zastupnika glasovalo je za, a 53 protiv. Oko EFSF-a još se moraju izjasniti Nizozemska, Malta i Slovačka, a najveći problemi očekuju se u Slovačkoj gdje je vladina koalicija podijeljena oko tog pitanja. O novim ovlastima EFSF-a čelnici eurozone dogovorili su se na izvanrednom summitu 21. srpnja. Sporazum su ratificirale, osim Austrije i Njemačke, Estonija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Slovenija i Finska.
BRATISLAVA - Europski povjerenik za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič zatražio je u petak od slovačkih političkih stranaka da postignu kompromis oko novih ovlasti europskog kriznog fonda, te naglasio da ne može zamisliti situaciju u kojoj bi se ponovno pregovaralo o EFSF-u u korist Slovačke. Govoreći nakon sastanka sa slovačkim predsjednikom Ivanom Gašparovičem, Šefčovič je također rekao da Slovačka riskira vjerodostojnost oklijevajući odobriti proširenje ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Slovačka je najavila da će glasovati o jačanju europskog kriznog fonda 25. listopada. Europski fond za financijsku stabilnost raspolaže sa 440 milijardi eura za potrebe spašavanja zaduženih zemalja-članica, poput Grčke. Time bi se trebalo spriječiti širenje dužničke krize na cijelu eurozonu.
MADRID/BRUXELLES - Španjolska središnja banka preuzela je kontrolu u tri štedne banke koje nisu uspjele privući privatni kapital pomoću vladinog programa čiji je cilj bio vratiti povjerenje u bankovni sustav četvrtog najvećeg gospodarstva eurozone. Središnja banka u petak je objavila da je utrošila 13,4 milijarde eura na dokapitalizaciju banaka, uključujući i novac koji je ubrizgala u tri štedne banke, Catalunya Caixa, Unnim i NovaCaixaGalicia. Upravo štedne banke bile su glavni izvor zabrinutosti u španjolskom gospodarstvu, čija se vlada bori sa smanjenjem proračunskog manjka. Guverner središnje banke Miguel Angel Fernandez Ordonez kazao je da je 96,4 posto tamošnjih banaka dovršilo dokapitalizaciju i ustvrdio je da državni fond za restrukturiranje neće više trebati prikupljati novac na tržištu. Upozorio je, međutim, da sada glavnu brigu bankarskom sustavu zadaje kriza s državnim dugovima, a ne više nekretninska imovina koja je razorila španjolski financijski sustav. Odvojeno, Europska Komisija u petak je dala preliminarno odobrenje za državnu pomoć u visini 4,75 milijardi eura za dokapitalizaciju tri španjolske banke. Komisija je objavila da je državna pomoć za tri banke, NCG Banco, Catalunya Banc i Unnim Banc, potrebna kako bi se pomoglo bankama da ispune nove zahtjeve vezane uz visinu kapitala.
LONDON - Cijene nafte spustile su se u petak na međunarodnim tržištima, pritisnute obnovljenim strahovanjima za gospodarski rast, a analitičari ukazuju na slabu potražnju zbog visoke nezaposlenosti i nepovjerenja ulagača. Barel sirove nafte za isporuke u studenom u Londonu je tako pojeftinio 80 centi, spustivši se na 103,15 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena pala 97 centi, na 81,17 dolara. Analitičari smatraju da čimbenici koji trenutno pritišću cijene sirove nafte vjerojatno neće tako skoro pasti u drugi plan. Potražnja za naftom u Sjedinjenim Državama zabilježila je u srpnju najveći pad u zadnje dvije godine, objavila je u četvrtak američka vlada. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak pala 1,23 dolara u odnosu na prethodni dan, na 103,11 dolara.