BRUXELLES - Belgijsko-francuska banka Dexia objavila je da će država Belgija kupiti njezinu belgijsku podružnicu za četiri milijarde eura u sklopu preustroja povezanog s ozbiljnim manjkom likvidnosti. Dexia je prva velika europska banka kojoj je zatrebala državna pomoć zbog pojačane nesklonosti banaka da je kreditiraju s obzirom na njezinu izloženost prezaduženim državama eurozone poput Grčke i Italije, ali i pojedinim općinama u Sjedinjenim Američkim Državama. Belgijski premijer Yves Leterme kazao je da je nacionalizacija nužna kako bi se belgijska banka za poslovanje s građanima izolirala od rizika šire grupe Dexia SA. Naglasio je da s obzirom na potporu države svi klijenti Dexije "mogu biti sigurni i uvjereni da je njihov novac potpuno siguran u Dexia Belgiumu". Povrh nacionalizacije, vlade Belgije, Francuske i Luksemburga zajedno će dati dodatnih 90 milijardi eura financijskih jamstava banci na rok do 10 godina. Belgija će dati 60,5 posto jamstava, Francuska 36,5 posto a Luksemburg tri posto.
PARIZ - Francusko sudjelovanje u spašavanju francusko-belgijske banke Dexia zasad ne utječe na francuski najviši kreditni rejting 'AAA', čija je prognoza i dalje stabilna, izvijestila je u ponedjeljak agencija Moody's. "Za sada nema utjecaja i zadržavamo stabilnu prognozu", rekao je za Reuters Moody'sov glavni analitičar za Francusku Aleksandar Kockerbeck. "Naravno, pomno proučavamo prateće obveze, kao što uvijek činimo, ali istodobno uzimamo u obzir i mnoge druge čimbenike. To je tek jedan čimbenik koji se izdvaja među mnogima", dodao je.
FRANKFURT - Njemački vanjskotrgovinski višak povećan je u kolovozu zahvaljujući većem izvozu i stagnaciji uvoza, objavio je njemački statistički ured. Preliminarni podaci pokazuju da je sezonski i kalendarski prilagođeni izvoz u kolovozu porastao za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 90,5 milijardi eura. Uvoz je pak ostao nepromijenjen i iznosio je 76,7 milijardi eura. Time je sezonski i kalendarski prilagođena trgovinska bilanca za kolovoz pokazivala višak od 13,8 milijardi eura, objavio je Destatis. Prema podacima koji ne uključuju utjecaj sezonskih i kalendarskih čimbenika izvoz je u kolovozu poskočio 14,6 posto, na 85,3 milijarde eura, dok je uvoz uvećan 12,6 posto i dosegnuo je vrijednost od 73,5 milijardi eura. To znači da je višak koji ne uključuje utjecaj sezonskih i kalendarskih čimbenika iznosio 11,8 milijardi eura, u usporedbi s 9,2 milijarde eura u istom mjesecu lani. Njemačka je drugi najveći izvoznik u svijetu, nakon Kine.
ZAGREB/BEČ - Austrijska bankovna grupa Erste Group očekuje da će u 2011. poslovati s neto gubitkom u iznosu od 700 do 800 milijuna eura zbog izvanrednih jednokratnih troškova povezanih s otpisom vrijednosti proizišlim iz europske dužničke krize, priopćila je banka. Erste Grupa smanjila je izloženost u državnim dugovima u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj, Irskoj i Italiji s 1,9 milijardi eura na kraju 2010. na 600 milijuna eura krajem rujna 2011. Na taj datum 95 posto te izloženosti sada je prikazano po tržišnoj vrijednosti, izvijestila je banka. Najavili su također cjelovit otpis goodwilla u Mađarskoj u iznosu od 312 milijuna eura prije oporezivanja (312 milijuna eura poslije poreza). Također će priznati dodatne troškove povezane s rezerviranjima za rizike u ukupnom iznosu od 450 milijuna eura prije oporezivanja (450 milijuna eura nakon poreza). Što se tiče poslovanja u Rumunjskoj, Erste Grupa će otpisati goodwill banke BCR za 700 milijuna eura prije oporezivanja (627 milijuna erua nakon poreza). Grupa očekuje da će u prvih devet mjeseci bilježiti neto gubitak od 920 milijuna do 970 milijuna eura.
BRATISLAVA - Oko 45 posto Slovaka podupire proširenje europskog kriznog fonda (EFSF), pokazalo je istraživanje javnog mišljenja objavljeno u ponedjeljak. Taj rezultat mogao bi učiniti pritisak na vladajuću koaliciju jer je izglasavanje EFSF-a u Slovačkoj neizvjesno upravo zbog njezinih unutarnjih podjela. Istraživanje koje je provela agencija Polis za novine Plus Jeden Den pokazalo je da 44,8 ispitanih želi da parlament ratificira proširenje Europskog fonda za financijsku stabilnost a 36 posto je protiv. Ono također pokazuje da 40,2 posto želi da parlament izglasa proširenje EFSF-a čak i ako to znači pad vlade.
STOCKHOLM/ZAGREB - Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju su Amerikanci Thomas Sargent i Christopher Sims, objavila je u ponedjeljak Kraljevska švedska akademija znanosti u Stockholmu. Odbor za dodjelu nagrade navodi u obrazloženju da je nagrada dodijeljena dvojici američkih znanstvenika zbog njihova doprinosa "razumijevanju odnosa uzroka i posljedice u makroekonomiji". Thomas Sargent s Njujorškog sveučilišta i Christopher Sims sa sveučilišta Princeton razvili su metode koje mogu pomoći utvrditi utjecaj mjera u domeni monetarne i fiskalne politike na BDP i inflaciju, ističu u odboru. Time je Kraljevska akademija u Stockholmu ipak napravila određeni otklon od dosadašnje prakse da pri donošenju odluke zanemaruje aktualna zbivanja i u obzir uzima isključivo doprinos ekonomskoj teoriji. "Danas su metode koje su razvili Sargent i Sims ključni alati u makroekonomskim analizama", stoji u priopćenju švedske akademije. Nobelova nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. i nije sastavni dio skupine nagrada koje se dodjeljuju slijedom oporuke švedskog industrijalca i izumitelja Alfreda Nobela iz 1895.
RIM - UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je u ponedjeljak u godišnjem izvješću na visoke i nestabilne cijene hrane koje siromašne obitelji i male proizvođače čine još ranjivijima. "Nestabilnost cijena čini male poljoprivrednike i siromašne potrošače još ranjivijima pred siromaštvom. Kako hrana čini velik dio prihoda malog poljoprivrednika ili velik dio izdataka iz kućnog proračuna siromašnog potrošača, velike promjene cijene imaju i velike posljedice", navodi FAO. "I kratka razdoblja visokih cijena za potrošače ili niskih cijena za poljoprivrednike" povlače u siromaštvo novi broj ljudi iz tih dviju kategorija, navodi UN-ova agencija. "Visoke i nestabilne cijene hrane održat će se" u budućnosti, predviđa FAO te ističe da svjetsko stanovništvo nastavlja rasti i svaki novi zahtjev za proizvodnjom više biogoriva ugrožava sustav hrane. Agencija sa jedišzem u Rimu predlaže "strategiju sigurnosti hrane" koja bi se temeljila "na pojačanoj produktivnosti u poljoprivredi" i "većoj otvorenosti za trgovinsku razmjenu". Bitno je "trajno i dugoročno ulagati u sigurnost hrane", poručuje se u izvješću.
MOSKVA - Rusija je ponedjeljak signalizirala da je u načelu spremna kupovati španjolske državne obveznice kada članice eurozone budu na dnevni red stavile strategiju za prevladavanje dužničke krize, a i Kuvajt je naznačio da je voljan ulagati u Europu. "Kada europske zemlje objave konkretnu i jasnu strategiju za izlaz iz krize, i ako se u okviru te strategije ukaže potreba za potporom Rusije i drugih zemalja BRIC-a, mi ćemo je pružiti", izjavio je gospodarski savjetnik ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Arkadij Dvorkovič. U međuvremenu je i Kuvajt u ponedjeljak objavio da je spreman na različite vrste ulaganja u Europi. Uvjet je da su ona u skladu s kuvajtskim kriterijima kontrole rizika, prenosi državna novinska agencija KUNA u ponedjeljak riječi ministra financija Mustafe Al-Šamalija. Upitan hoće li Kuvajt razmisliti o kupnji državnih obveznica članica eurozone, uključujući one talijanske, Šamali je agenciji KUNA-i u Pekingu izjavio: "Mi smo otvoreni za svaku mogućnosti ulaganja u svim dijelovima Europe, sve dok su ta ulaganja kompatibilna s našim kriterijima za kontrolu rizika i za ulaganja".
BRUXELLES - U radikalnoj i kontroverznoj reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), EU planira više ekološku i pravedniju politiku kroz povezivanje subvencija sa zaštitom okoliša, po dokumentima koje je France presse dobio na uvid. Dokumenti sadrže prijedlog reforme za CAP nakon siječnja 2014. koju će europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos predstaviti u srijedu. Među prijedlozima je i poziv da se 30 posto izravnih poljoprivrednih subvencija uvjetuje zaštitom okoliša. Mjere uključuju raznolikost usjeva (uzgoj najmanje triju vrsta, s time da jedna vrsta ne bude uzgajana na više od 70 posto zemljišta), te ostavljanje sedam posto poljoprivrednog zemljišta neobrađenim kao ekološko utočište za biljke, životinje i insekte. Kako bi uravnotežio subvencije, Ciolos ih planira ograničiti na 300.000 eura na godinu. Osim toga, postupno bi se uvodili porezi na sve subvencije veće od 150.000 eura. Velike farme s velikim brojem radnika mogle bi dobiti izuzeća jer bi se plaće moglo oduzeti od ukupnog iznosa subvencija, po EK.
FRANKFURT - Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding predložit će ovaj tjedan reformu europskih zakona koja će potrošačima omogućiti kupnju bez teškoća u svim državama članicama, posebno putem interneta, kazala je za Die Welt. Prijedlog će omogućiti primjerice njemačkom proizvođaču perilica rublja da ih prodaje u Francuskoj, Austriji ili Poljskoj, uključujući servis, a da se ne brine zbog mjesnih pravnih posebnosti, najavljuje Reding. Zahvaljujući tom zakonu, koji će se odnositi i na glazbu, filmove i mobilne aplikacije, europski potrošači više ne bi trebali nailaziti na poruku "ovaj proizvod trenutačno nije dostupan u vašoj zemlji", ističe ona. Europske tvrtke svoje će proizvode prodavati po novom europskom zakonu, a ne nacionalnom ili zakonima države u kojoj živi potrošač. Time bi uštedjele pravne troškove i troškove prijevoda koji ih stoje 26 milijardi eura na godinu. Potrošači će pak biti informirani na svojem materinskom jeziku i neće imati problema u razumijevanju svojih prava, objasnila je Reding.
ATENA - Atena je u ponedjeljak ponovno bila bez javnog prijevoza zbog 24-satnog štrajka, a tone otpada nagomilale su se na ulicama nakon više od tjedan dana štrajka čistača protiv smanjenja plaća. Zaposleni u podzemnoj željeznici i autobusima koji bi trebali prosvjedovati popodne u središtu grada, bune se protiv djelomičnih otkaza i novih rezova plaća, koje je nedavno najavila vlada pod pritiskom vjerovnika - EU-a i MMF-a. S druge strane, zaposlenici zaduženi za odnošenje otpada počeli su osmi dan štrajka. Jedino odlagalište u gradu ostalo je zatvoreno. Jaka kiša i vjetar nanijeli su smeće po kolnicima, pogoršavajući situaciju. Za 19. listopada predviđen je opći štrajk u javnom i privatnom sektoru.
LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su Francuska i Njemačka objavile da će do kraja mjeseca predstaviti cjeloviti plan za rješavanje grčke dužničke krize i dokapitalizaciju banaka, a dodatnu potporu pružaju i podaci o američkoj zaposlenosti. Barel sirove nafte za isporuke u studenom poskupio je na londonskom tržištu 67 centi, na 106,55 dolara. Na američkom tržištu cijena barela porasla je 97 centi, na 83,95 dolara. "Cijene nafte u ovome bi tjednu trebale rasti temeljem poboljšanja raspoloženja kako europski zakonodavci budu nastavili stišavati strahove, iako visoka osjetljivost naftnih tržišta na stanje na tržištima kapitala stvara dodatnu nesigurnost", zabilježili su analitičari ANZ-a. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 103,22 dolara, što znači da je bila 1,59 dolara viša nego dan ranije.
LONDON - Europske dionice ojačale su u ponedjeljak nakon što su Francuska i Njemačka obećale da će do kraja mjeseca izraditi plan borbe protiv dužničke krize u eurozoni i podržati regionalne banke. Indeks londonske burze FTSE ojačao je za 1,0 posto na 5.356 bodova, frankfurtski DAX za 0,41 posto na 5.699 bodova, a pariški CAC za 0,71 posto na 3.119 bodova. Tijekom vikenda njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kazali su da će izraditi plan za dokapitalizaciju europskih banaka, naći održiv odgovor na krizu u Grčkoj i ubrzati gospodarsku koordinaciju u eurozoni do summita skupine G20 u Cannesu 3. i 4. studenoga. "Dokapitalizacija banaka bila bi snažan signal za tržišta, čak i ako banke nužno ne trebaju svježa sredstva", kazao je Benoit de Broissia iz tvtke KBL Richelieu. "To bi pomoglo olakšati napetosti i vratiti povjerenje ulagača u taj sektor. Najbolje rješenje bilo bi ulaganje država u obliku povlaštenih dionica koje bi se mogle otkupiti kada se stanje smiri". Ulagači su pokazali najveći apetit za dionicama u sektoru baznih sirovina, zbog rasta cijena kovina i nafte. Tako je Rio Tinto ojačao 3,1 posto a LonMin 2,9 posto. na dobitku bio je i Royal Dutch Shell, i to 1,9 posto.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok je euro ojačao, nakon što su čelnici Njemačke i Francuske u nedjelju obećali da će do kraja ovoga mjeseca objaviti cjeloviti plan za rješavanje dužničke krize. U Hong Kongu je Hang Seng indeks bio u minusu 0,5 posto, dok su u Šangaju cijene dionica oslabile oko 0,3 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji porasli su između 0,6 i 0,8 posto, dok se na Tokijskoj burzi zbog blagdana danas ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na petak.
NEW YORK - Osim europske dužničke krize, koja već mjesecima diktira raspoloženje na svjetskim burzama, u fokusu ulagača na Wall Streetu ovoga će tjedna biti i kvartalna financijska izvješća, koja će pokazati koliko je ta kriza utjecala na poslovanje kompanija. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 1,7 posto, na 11.103 boda, dok je S&P 500 skočio 2,1 posto, na 1.155 bodova, a Nasdaq indeks 2,7 posto, na 2.479 bodova. Uspon cijena dionica ponajviše se zahvaljuje napretku u rješavanju dužničke krize, nakon niza vijesti da se u Europi radi na zajedničkom planu za spašavanje banaka i njihovu dokapitalizaciju, u slučaju bankrota Grčke. Osim dužničke krize, u fokusu ulagača bit će ovoga tjedna poslovni rezultati američkih kompanija za treće tromjesečje. Pozornost ulagača privući će i objava dijelova zapisnika s dvodnevne sjednice Feda u rujnu, jer bi se iz njih moglo iščitati hoće li središnja američka banka na idućoj sjednici u studenome uvesti nove mjere za poticanje gospodarstva.