Indeks londonske burze Ftse oslabio je 2,8 posto na 4.934 boda, frankfurtski DAX za 3,5 posto na 5.189 bodova, a pariški CAC za 3,1 posto na 2.835 bodova.
Ministri financija eurozone razmišljaju o povećanju udjela privatnog sektora u financiranju pomoći Grčkoj. Takav bi potez mogao minirati novi program pomoći i ubrzati grčki bankrot.
Mogućnost da privatni sektor bude prisiljen na veće gubitke na grčkim državnim obveznicama od dogovorenih 21 posto dodatno je poljuljala ionako uzdrmani europski bankovni sektor koji je u prosjeku oslabio 4,2 posto.
Najveći gubitnik bila je francusko-belgijska grupa Dexia, među najizloženijima u Grčkoj, izgubivši na vrijednosti 13 posto.
"Svjedočimo da su se na piku ulagača našle banke. Dexia je najslabija", konstatirao je Justin Urquhart Stewart iz Seven Investment Managementa.
Veliki gubitnik bio je i Deutsche Bank koji je povrh izloženosti u Grčkoj snizio prognozu dobiti za cijelu godinu. Njegova je dionica oslabila 6,3 posto. Commerzbank bio je u minusu 5,9 posto, Societe Generale za 5,5 a Credit Agricole za 6,3 posto.
Strah od usporavanja gospodarskog rasta ponovo je pritisnuo automobilski sektor, pa je Renault oslabio za 6,9 posto, Daimler 6,8 posto, Volkswagen za 6,7 posto, a BMW za 6,5 posto.
Zbog pada cijena bakra oslabio je i rudarski sektor. Dionice Anglo Americana izgubile su na vrijednosti četiri posto.
Među pojedinačnim gubitnicima izdvajao se EADS koji je bio u minusu 6,7 posto.
Indeks tokijske burze Nikkei oslabio je 1,1 posto na 8.456 bodova.