Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
16. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Bajs: turizam među uslužnim djelatnostima napravio najveći pomak
7. Moody's preispituje rejting švicarske banke UBS
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
16.09. 150.570.000 200.570.000 50.570.000 1,40
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 28.000.000 0,69 1 tjedan 9.000.000 1,86 2 tjedna 6.000.000 1,33 3 mjeseca 7.570.000 3,51 Ukupno 50.570.000 1,40
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas se trgovalo pozajmicama s različitim rokovima dospijeća, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla na 1,40 posto.
Potražnja je danas iznosila 150,57 milijuna kuna, što je 36,23 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je dosegnula 200,57 milijuna kuna, te je bila 72,75 posto viša. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 28 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 0,44 na 0,69 posto.
Ugovoreno je i 7,57 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za 3 mjeseca, po cijeni od 3,51 posto. Plasirano je i 9 milijuna kuna na rok od tjedan dana, uz kamatu od 1,86 posto, što je 0,36 postotnih bodova više nego jučer. Ujedno, odobreno je i 6 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja od 2 tjedna, uz kamatnu stopu od 1,33 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 50,57 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa skočila je s jučerašnjih 0,65 na 1,4 posto.
“Potražnja za kunama danas je bila nešto manja u odnosu na jučer, dok je ponuda viškova značajnije narasla. Međutim zbog limita sudionika, ali i zbog cijena pozajmica, nije bilo moguće iskoristiti ponudu u potpunosti. Trgovalo se pozajmicama s različitim rokovima dospijeća, pa je porasla prosječna dnevna stopa i iznosila je 1,4 posto”, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: Rast Crobexa 1,86 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 1,86 posto na 1.985,88 bodova, a Crobex10 za 0,98 posto, na 1.073,87 bodova, uz redovni promet od 28,6 milijuna kuna.
Najveći promet imala je dionica HT-a, od 5,9 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,77 posto, na 248 kuna.
Dionica AD Plastika poskupjela je za 5,44 posto, na 112 kuna, s prometom od 2,1 milijuna kuna, a dionica Luke Rijeka dobila je na cijeni 9,81 posto, na 170,20 kuna uz promet od gotovo dva milijuna kuna.
Rast cijene, od 9,92 posto, na 12,85 kuna, ostvarila je dionica Riviere Adria (promet 1,9 milijuna kuna.
I drugim dionicama s prometom većim od milijun kuna cijena je danas porasla, osim dionici Ericssona Nikole Tesle kojoj je cijena pala za 0,86 posto, na 1.150,07 kuna (promet 1,7 milijuna kuna).
Dionici Zagrebačke banke cijena je povećana za 6,32 posto, Leda 3,24 posto, Podravke 3,87 posto, Đuko Đaković Holdinga 3,08 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 106,01 112,50 112,00 2.162.439,09 5,44%
ATGR-R-A 566,01 585,00 585,00 253.474,14 1,74%
DLKV-R-A 172,01 180,00 176,01 414.762,81 -1,71%
HT-R-A 246,11 248,85 248,00 5.913.800,07 0,77%
IGH-R-A 1.135,01 1.189,00 1.189,00 583.207,90 0,76%
INGR-R-A 11,57 11,80 11,80 407.340,65 1,64%
ISTT-R-A 231,00 237,00 231,00 354.183,00 0,43%
KOEI-R-A 515,61 550,00 550,00 484.016,14 5,36%
MGMA-R-A 4,92 4,92 4,92 492,00 -0,40%
OPTE-R-A 30,00 30,00 30,00 6.000,00 0,00%
PODR-R-A 272,00 289,80 289,80 1.277.875,15 3,87%
PTKM-R-A 173,59 180,98 179,59 816.480,65 2,62%
ULPL-R-A 442,50 460,00 460,00 222.681,07 2,35%
VIRO-R-A 415,01 437,00 437,00 283.486,13 3,55%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 209,51 215,00 215,00 759.908,77 1,23%
ADRS-R-A 243,00 250,00 250,00 36.763,00 2,04%
ARNT-R-A 70,00 72,00 72,00 5.596,00 -3,74%
ATPL-R-A 492,00 503,00 503,00 579.320,74 0,80%
BD62-R-A 40,01 45,00 40,01 8.359,01 0,03%
BLJE-R-A 77,04 79,99 79,95 590.854,65 1,98%
BLSC-R-A 690,01 690,01 690,01 10.350,15 0,00%
BPBA-R-A 62,00 62,00 62,00 6.200,00 0,63%
CEBA-P-A 242,97 242,97 242,97 2.915,64 -0,01%
CKML-R-A 3.500,00 3.701,00 3.500,00 447.896,02 -5,43%
DDJH-R-A 60,00 61,85 61,85 1.050.005,53 3,08%
DIOK-R-A 43,00 45,58 44,99 35.026,91 -0,02%
ERNT-R-A 1.149,00 1.176,00 1.150,07 1.722.119,10 -0,86%
HDEL-R-A 111,99 111,99 111,99 2.015,82 -1,74%
HMAM-R-A 67,00 67,00 67,00 67,00 0,00%
IMZV-R-A 102,00 102,00 102,00 5.304,00 0,00%
INDG-R-A 450,00 589,99 589,99 5.359,99 0,17%
JDBA-R-A 1.949,99 1.950,00 1.950,00 105.299,96 0,00%
JDGT-R-A 660,00 660,00 660,00 30.360,00 -0,75%
JDOS-R-A 2.529,01 2.680,00 2.529,01 23.345,05 -6,33%
JDPL-R-A 108,01 110,00 110,00 5.082,58 0,00%
JNAF-R-A 2.550,00 2.551,20 2.550,00 135.176,00 0,00%
KABA-R-A 80,00 80,00 80,00 22.800,00 0,00%
KNZM-R-A 175,00 184,10 184,10 232.900,53 5,22%
KODT-P-A 1.100,00 1.100,00 1.100,00 29.700,00 -3,17%
KODT-R-A 1.199,00 1.200,00 1.200,00 23.999,00 0,84%
KORF-R-A 66,40 69,73 69,72 920.561,94 5,00%
KRAS-R-A 485,00 549,00 549,00 485.963,22 13,20%
KSST-R-A 1.900,00 2.250,00 2.048,00 171.983,75 -14,67%
LEDO-R-A 5.057,00 5.250,00 5.250,00 1.498.397,70 3,24%
LKPC-R-A 812,00 829,81 829,81 83.336,91 -0,02%
LKRI-R-A 155,20 170,20 170,20 1.981.482,55 9,81%
LRH-R-A 1.850,00 1.850,00 1.850,00 18.500,00 -2,12%
LURA-R-A 625,00 650,00 625,00 83.075,00 -3,85%
LVCV-R-A 155,00 155,01 155,00 7.905,02 -3,13%
MAIS-R-A 55,00 55,00 55,00 3.520,00 0,00%
MIV-R-A 3.000,00 3.000,00 3.000,00 39.000,00 3,45%
PBZ-R-A 516,00 520,00 516,00 687.005,80 -0,77%
PLAG-R-A 1.555,00 1.555,00 1.555,00 4.665,00 0,26%
RIVP-R-A 11,70 12,97 12,85 1.915.695,64 9,92%
SLPF-R-A 19,61 19,61 19,61 3.137,60 -12,84%
SLRS-R-A 319,98 320,00 320,00 6.399,74 7,02%
SNBA-R-A 99,76 99,76 99,76 1.097,36 -0,24%
SUNH-R-A 30,08 31,00 30,08 3.669,46 -2,97%
THNK-R-A 1.027,00 1.050,00 1.027,50 66.620,85 -2,14%
TISK-R-A 155,00 159,95 159,95 64.202,29 -0,03%
TNPL-R-A 1.034,00 1.040,00 1.040,00 14.527,00 4,21%
VJSN-R-A 20,00 20,00 20,00 1.360,00 -20,00%
VLDS-R-A 7,09 7,44 7,44 5.035,20 3,33%
VPIK-R-A 68,00 71,60 71,10 121.883,32 5,41%
ZABA-R-A 46,40 49,44 49,44 1.146.361,48 6,32%
ZTNJ-R-A 135,00 140,00 135,00 6.139,78 -3,57%
MTP
KOSN-R-A 1.100,00 1.100,00 1.100,00 44.000,00 0,00%
PRFC-R-A 13,55 13,60 13,55 3.227,05 -6,55%
PSMR-R-A 410,00 410,00 410,00 53.300,00 0,00%
SNHO-R-A 158,00 162,00 162,00 55.312,00 1,25%
VLHO-R-A 60,03 62,99 62,99 65.300,94 3,26%
FNOI-D-121A 91,47 97,00 97,00 4.855,20 \
FNOI-D-127A 87,52 87,52 87,52 1.239,37 \
FNOI-D-131A 83,32 83,32 83,32 1.179,89 \
FNOI-D-137A 79,37 79,37 79,37 1.123,95 \
FNOI-D-141A 75,62 75,62 75,62 1.070,85 \
FNOI-D-147A 71,97 71,97 71,97 1.019,16 \
FNOI-D-151A 68,62 68,62 68,62 971,72 \
FNOI-D-157A 65,08 65,08 65,08 921,59 \
FNOI-D-161A 62,21 62,21 62,21 880,95 \
FNOI-D-167A 58,96 58,96 58,96 834,93 \
FNOI-D-171A 56,15 56,15 56,15 795,14 \
FNOI-D-177A 53,52 53,52 53,52 757,91 \
FNOI-D-181A 50,95 50,95 50,95 721,51 \
FNOI-D-187A 48,52 48,52 48,52 687,10 \
FNOI-D-191A 46,00 46,00 46,00 651,42 \
OPTE-O-142A 44,02 44,02 44,02 623,38 \
Ukupan promet
28.641.814,92
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak je porasla drugi dan zaredom i u usporedbi s prethodnim radnim danom povisila se za 0,13 posto, na 158,2954 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Pritom je fond Erste Plavi porastao 0,55 posto na 158,7246 bodova, a PBZ Croatia osiguranje za 0,25 posto, na 150,0904 bodova. Fond Raiffeisen bilježio je rast vrijednosti za 0,09 posto, na 157,6874 bodova. Istodobno je AZ fond izgubio na vrijednosti 0,01 posto, te iznosio 162,0198 bodova
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
14.09. 15.09.
Mirex 158,0881 158,2953 0,13
AZ OMF* 162,0401 162,0198 -0,01
Erste Plavi OMF. 157,8541 158,7246 0,55
PBZ Croatia osig.OMF 149,7110 150,0904 0,25
Raiffeisen OMF 157,5433 157,6874 0,09
AZ benefit DMF** 168,0340 167,7696 -0,16
AZ profit DMF 196,5189 196,7029 0,09
Croatia osiguranje DMF 120,7292 121,1353 0,34
Erste Plavi Expert DMF 130,6414 131,5749 0,71
Erste Plavi Protect DMF 134,8531 134,8518 0,00
Raiffeisen DMF 152,0740 152,0740 0,00
AZ Dalekovod ZDMF*** 186,1517 186,2655 0,06
AZ Hr.kontrola zračne plov. 180,9373 181,0080 0,04
AZ VIP ZDMF 194,3493 194,4497 0,05
AZ Zagreb ZDMF 140,1846 140,2368 0,04
ZDMF cestarski fond 120,3257 120,2716 -0,04
Croatia osiguranje ZDMF 105,6719 106,0473 0,36
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,3175 163,3993 0,05
ZDMF HEP grupa 109,7030 110,0579 0,32
ZDMF Hrvatskih autocesta 118,9917 119,1918 0,17
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,4150 170,4307 0,01
ZDMF Novinar 150,3909 150,4722 0,05
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,4162 121,0412 -0,31
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 106,8873 107,2140 0,31
ZDMF T-HT 135,9753 135,9824 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.433 11.246 Tokyo/Nikkei 8.864 8.668 London/FTSE-100 5.370 5.337 Frankfurt/DAX 30 5.570 5.508
*Izvor REUTERS:
U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica porasle četvrti dan zaredom, nakon što je Europska središnja banka najavila da će, zajedno s drugim najvećim središnjim bankama, osigurati dovoljno kredita u dolarima za europski financijski sektor, što je ublažilo strahovanja da će dužnička kriza prerasti u bankarsku.
Dow Jones indeks ojačao je 1,66 posto, na 11.433 boda, dok je S&P 500 porastao 1,72 posto, na 1.209 bodova, a Nasdaq indeks 1,34 posto, na 2.607 bodova. Zbog zabrinutosti da bi otežan pristup europskih banaka dolarskim kreditima mogao izazvati zastoj na tržištima novca, kao što se to dogodilo tijekom financijske krize 2008. godine, ECB je jučer objavila da će u suradnji sa središnjim bankama SAD-a, Velike Britanije, Japana i Švicarske, europskom bankarskom sustavu osigurati dovoljno dolarskih kredita.
Europskim je bankama već dulje vrijeme otežan pristup dolarskim kreditima zbog strahovanja da prezadužene članice eurozone neće biti u stanju plaćati svoje financijske obveze. Europske banke, naime, imaju u svojim portfeljima velike iznose obveznica prezaduženih članica eurozone, koje su koristile kao kolateral za dobivanje dolarskih kredita. Postojala je opasnost da europske banke neće moći dobiti kredite ako kreditori odbiju prihvatiti te kolaterale. Potez ECB-a i drugih središnjih banaka novi je signal da europski gospodarski i politički lideri nastoje svim raspoloživim sredstvima suzbiti dužničku krizu, što je ohrabrilo ulagače na svim svjetskim tržištima.
Zahvaljujući tome, na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,11 posto, na 5.337 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,15 posto, na 5.508 bodova, a pariški CAC 3,27 posto, na 3.045 bodova.
Europski burzovni indeki u petak su porasli, predvođeni bankovnim sektorom, jer su ojačale nade ulagača da će europski političari možda ipak u zadnji čas donijeti mjere za suzbijanje dužničke krize.
Londonski Ftse indeks ojačao je 0,62 posto, na 5.370 bodova, frankfurtski DAX za 1,14 posto, na 5.570 bodova, a pariški CAC za 0,66 posto, na 3.065 bodova.
Interes ulagača za rizičniju imovinu potaknula je vijest o koordiniranoj akciji pet vodećih središnjih banaka u svijetu u cilju povećanja likvidnosti europskog bankovnog sustava koji muku muči s opskrbom dolarima. Najveći dobitnici bile su bankovne dionice, predvođene Credit Suisseom, ING-om i Societe Generaleom, čije su dionice dobile na vrijednosti više od 4,2 posto.
"Nesumnjivo su događaji od sinoć pozitivni za tržišta budući da se tiču pitanja likvidnosti koja je počela pogađati europske banke", kazao je Ben Potter, strateg u IG Marketsu u Londonu.
"Na europskim tržištima međubankovnih pozajmica počelo je slabjeti povjerenje pa bi dolarske kreditne linije mogle pomoći umanjiti te probleme".
Potezi središnjih banaka neće pak pomoći riješiti dužničku krizu u eurozoni i otkloniti bojazni od globalne recesije.
Fokus ulagača sada se preusmjerava na sastanak američkog ministra financija Timothyja Geithnera i europskih ministara financija na kojem će se raspravljati o opcijama za proširenje zajmodavnih kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost. Ulagači se nadaju da će sastanak donijeti odlučnije rezultate, kojima će se spriječiti grčki bankrot, no mnogi su ipak pesimistični.
"Tržište nije spremno na veće oklade u vezi toga sastanka. Ulagači će biti uvelike fokusirani na svaku naznaku neslaganja među europskim političarima i ministrima financija glede toga što valja poduzeti u vezi ozbiljnog problema dužničke krize u eurozoni", kazao je Niels Christensen, analitičar u banci Nordea.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 2,25 posto, završivši ovotjedno trgovanje na 8.864 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3798 1,3884 1,3771
USD/JPY* 76,67 76,86 76,63
GBP/USD* 1,5797 1,5828 1,5742
USD/CHF* 0,8737 0,8755 0,8691
*Izvor REUTERS:
Euro je u petak oslabio na međunarodnim tržištima deviza pod utjecajem dobitonosnih prodaja koje su uslijedile nakon uzleta koji je potaknula zajednička akcija središnjih banka, ali se čini ranjiv, pa bi mogao dalje slabjeti ako ministri financija eurozone ipak ne dogovore priželjkivane nove mjere.
Euro je tijekom dana prema dolaru oslabio 0,4 posto, na 1,3815 dolara. Spustio se time ispod u četvrtak dosegnute najviše tjedne razine od 1,3937 dolara, ali se i dalje drži znatno iznad najniže razine u posljednjih sedam mjeseci od 1,35 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Od početka tjedna zasad je na dobitku 1,8 posto.
Dolar je ojačao također 0,4 posto prema švicarskom franku, na 87,29 centima, nakon što je švicarska središnja banka ponovila da će braniti tečaj od 1,2 franka za euro koji je nedavno utvrdila radi zaustavljanja snažnog uzleta franka. U odnosu na jen dolar se drži u uskom rasponu zbog straha od slične intervencije japanskih monetarnih vlasti. Trenutno se njime trguje po 76,69 jena.
Ulagači nisu skloni većim potezima pred sastanak u Poljskoj na kojem će se ministrima financija eurozonone pridružiti i njihov američki kolega Timothy Geithner, a mogli bi razgovarati o opcijama postizanja veće učinkovitosti Europskog fonda za financijsku stabilnosti (EFSF) u borbi protiv dužničke krize.
Analitičari kažu da je jučerašnja koordinirana akcija središnjih banaka u cilju povećanja likvidnosti europskog bankovnog sustava poduprla nade tržišta da bi političari ipak u zadnji čas na sastanku u Poljskoj mogli donijeti nove mjere za potporu euru. To ostavlja ulagačima mnogo prostora za razočarenja.
"Tržište nije spremno na veće oklade u vezi toga sastanka. Ulagači će biti uvelike fokusirani na svaku naznaku neslaganja među europskim političarima i ministrima financija glede toga što valja poduzeti u vezi ozbiljnog problema dužničke krize u eurozoni", kazao je Niels Christensen, analitičar u banci Nordea.
Uz oprez zbog rizika daljnjeg slabljenja eura, ulagači su neskloni i većim ulaganjima u američki dolar pred sastanak američke središnje banke Fed idući tjedan na kojem bi mogle biti donesene daljnje mjere popuštanja radi poticanja gospodarskog rasta. U slučaju da dogovore treći po redu program kvantitativnog popuštanja, dolar bi se našao pod pritiskom, dok bi rizičnije valute ojačale.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 15.09. USLIB 0,14722 0,002 0,22994 0,35022 0,52228 15.09. EULIB 0,85750 -0,304 1,28313 1,47938 2,03000
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 17. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4959 5,4267 8,5765 7,0749 6,2114 8,6482
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu kao i na tečajnicu od prošloga petka oslabila prema euru i to na dnevnoj razini za 0,08 posto, a na tjednoj za 0,12 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,495947 kuna. Kuna je na dnevnoj i tjednoj razini oslabila i prema švicarskom franku i to u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,11 posto, a u odnosu na tečajnicu utvrđenu krajem prošlog tjedna za 0,66 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 6,211424 kune. Američki je dolar na dnevnoj razini oslabio prema kuni za 0,06 posto, dok je na tjednoj ojačao za 0,10 posto, dok je britanska funta prema kuni oslabila i na dnevnoj i na tjednoj razini i to za 0,07 posto, odnosno za 0,92 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,426734 kune, a funte 8,576598 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 17. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5700 5,6046 8,8378 6,5043 OTP Banka Hrvatska 7,5635 5,5757 8,7854 6,3744 Štedbanka 7,5972 5,6424 8,7663 6,3488 Partner banka 7,5700 5,6117 8,7578 6,4191 Erste&Steiermarkische 7,5620 5,6010 8,8470 6,3950 Hrvatska poštanska banka 7,5600 5,6180 8,8789 6,4805 Centar banka 7,5858 5,6166 8,7910 6,3977 Splitska banka 7,5600 5,5617 8,8048 6,3967 Podravska banka 7,6728 5,6533 8,8193 6,3879 Istarska kreditna banka 7,5650 5,6100 8,6280 6,4027 Karlovačka banka 7,5780 5,6490 8,9278 6,4658 Croatia banka 7,5634 5,5862 8,7669 6,3648 Credo banka 7,6308 5,5895 8,8338 6,3232 Volksbank 7,5800 5,5895 8,7910 6,3667 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,6392 8,8502 6,4222 Fina 7,5200 5,6180 8,8789 6,4805 Privredna banka 7,5600 5,6761 8,8000 6,4338
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5184 5,4430 8,6023 6,2300 Zagrebačka banka 7,5600 5,5277 8,7165 6,4361 OTP Banka Hrvatska 7,5600 5,5485 8,7252 6,3433 Štedbanka 7,5670 5,5755 8,6795 6,2859 Partner banka 7,5650 5,5700 8,7114 6,3607 Erste&Steiermarkische 7,5500 5,5696 8,7982 6,3596 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,5624 8,7910 6,4164 Centar banka 7,5559 5,5895 8,7481 6,3667 Splitska banka 7,5500 5,4968 8,7028 6,3158 Podravska banka 7,6721 5,5633 8,7793 6,3579 Istarska kreditna banka 7,5550 5,5650 8,6280 6,3729 Karlovačka banka 7,5650 5,5890 8,8330 6,3971 Croatia banka 7,5521 5,5482 8,7069 6,3275 Credo banka 7,5858 5,5352 8,7481 6,2859 Volksbank 7,5600 5,5624 8,7567 6,3357 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,5391 8,7501 6,3221 Fina 7,5050 5,5624 8,7910 6,4164 Privredna banka 7,5500 5,5648 8,7129 6,3701
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4634 5,4104 8,5508 6,1927 Zagrebačka banka 7,4600 5,3407 8,4217 6,0833 OTP Banka Hrvatska 7,4474 5,3256 8,4673 6,1006 Štedbanka 7,4534 5,3524 8,3323 6,0345 Partner banka 7,4550 5,2705 8,4381 6,0602 Erste&Steiermarkische 7,4500 5,3086 8,3858 6,0616 Hrvatska poštanska banka 7,4500 5,2910 8,3621 6,0064 Centar banka 7,4584 5,3453 8,4222 6,1493 Splitska banka 7,4500 5,3131 8,4279 6,1291 Podravska banka 7,4550 5,3429 8,4443 6,1573 Istarska kreditna banka 7,4500 5,3050 8,4307 6,0685 Karlovačka banka 7,4500 5,3000 8,3763 6,0663 Croatia banka 7,4667 5,3437 8,4994 6,1207 Credo banka 7,4059 5,3181 8,4050 6,1368 Volksbank 7,4600 5,3182 8,4308 6,1183 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,3389 8,4499 6,1219 Fina 7,4500 5,2910 8,3621 6,0064 Privredna banka 7,4450 5,2933 8,4554 6,0594
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4450 5,2873 8,3375 6,0225 OTP Banka Hrvatska 7,4354 5,2930 8,3814 6,0571 Štedbanka 7,4236 5,2989 8,2490 5,9741 Partner banka 7,4450 5,2347 8,3902 6,0145 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,2870 8,3430 6,0370 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,1852 8,1949 5,8863 Centar banka 7,4434 5,2639 8,4050 6,0871 Splitska banka 7,4400 5,2644 8,3251 6,0731 Podravska banka 7,4400 5,2729 8,3543 6,1073 Istarska kreditna banka 7,4400 5,2750 8,4136 6,0312 Karlovačka banka 7,4400 5,2500 8,2972 6,0091 Croatia banka 7,4554 5,3111 8,4393 6,0834 Credo banka 7,3610 5,2639 8,3193 6,0996 Volksbank 7,4400 5,2911 8,3879 6,0872 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,2388 8,3498 6,0218 Fina 7,4300 5,1852 8,1949 5,8863 Privredna banka 7,4400 5,2404 8,3708 5,9988
6. Bajs: turizam među uslužnim djelatnostima napravio najveći pomak
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o porastu prometa većine uslužnih djelatnosti u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, pri čemu su najveći porasti zabilježeni u djelatnostima trgovine hranom te onima vezanim za turizam, pokazuju da je turizam ove godine među svim uslužnim djelatnostima napravio najveći pomak, ocjena je ministra turizma Damira Bajsa.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) najveći rast prometa među uslužnim djelatnostima u drugom tromjesečju ove godine od 13,8 posto zabilježen je u trgovini na veliko hranom, pićima i duhanom, što slijede djelatnosti putničkih agencija, touroperatora i ostalih rezervacijskih usluga s porastom od 11,4 posto i djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane s porastom prometa od 5,7 posto.
Ti prvi rezultati DZS-a su i dobra najava da bi se mogla ostvariti predviđanja analitičara da će ove godine ukupni prihodi od turizma biti viši nego lanjski, a porast tih prihoda bi mogao biti i viši od očekivanog, kaže Bajs.
Već se otprije zna da je predsezona, do lipnja ove godine, bila znatno bolja u fizičkom smislu (dolasci i noćenja turista) od lanjske, a ovi podaci Državnog zavoda potvrđuju da je ona bila bolja i u financijskom smislu, odnosno da su i turisti trošili više, ističe Bajs. Nastavak trenda porasta prometa ministar očekuje i u posezoni, rujnu i listopadu, pa i na razini cijele godine. Koliki će točno biti porast, kaže, pričekati podatke DZS-a.
Komentirajući poraste prometa u drugom tromjesečju u djelatnostima vezanim za turizam, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristian Šuštar ističe da su očekivani i korespondiraju s rastom fizičkih turističkih pokazatelja.Većina podataka DZS-a, pa i oni strukovnih udruga, govore da će turistički sektor u cijelosti imati vrlo uspješnu godinu, kaže Šustar i napominje da se i kod većine hotelijera na Jadranu, prema dosadašnjim saznanjima, očekuje znatan, uglavnom dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prošlu godinu.
Objašnjenje za takve rezultate su i u tome što se u ovu sezonu, odnosno predsezonu ušlo bez velikog stresa koji je bio prisutan u prethodne dvije godine, a stabilizirala se i tržišna situacija, pomogle su i pravodobne te kvalitetne mjere javnog i privatnog sektora.
Iako, po njemu, neki segmenti u mjerama možda nisu obrađeni dovoljno detaljno, one su ipak dale dobre rezultate, posebno u segmentu organiziranog turističkog prometa gdje je bio i usmjeren veći dio mjera, a to se i vidi i iz podataka o 11,4 postotnom rastu prometa kod putničkih agencija, touroperatora i ostalih rezervacijskih usluga. Šustar napominje i kako je činjenica da je hrvatski turizam još uvijek nedovoljno konkurentan te da mu nedostaju investicije i stvarno produljenje sezone. Investitorima još nismo dovoljno privlačni, a bez jasne strategije koja će uključiti gospodarski, fiskalni i pravni okvir mogući su, kaže, samo 'kozmetički' pomaci. I predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Boris Žgomba misli da će ova turistička godina u financijskom smislu biti bolja od lanjske, posebno za organizirani turistički promet i agencije koje su, kako kaže, kvalitetnom pripremom i u suradnji s javnim sektorom i prošle godine već zabilježile rast prometa od gotovo 7 posto. Ove je godine taj rast i nešto veći te vjeruje da je moguće da se trend dvoznamenkastog rasta zadrži i do kraja godine, posebno u segmentu grupnih putovanja.
7. Moody's preispituje rejting švicarske banke UBS
Agencija za kreditne rejtinge Moody's priopćila je u petak da preispituje rejting švicarske banke UBS nakon što je zbog neovlaštenog trgovanja zabilježila gubitak od dvije milijarde dolara.
U Moody'su navode da će se razmatranje usredotočiti na "trenutne slabosti" u upravljanju rizicima u toj švicarskoj banci. U četvrtak je u Londonu policija uhitila 31-godišnjeg muškarca u vezi s tvrdnjama o neovlaštenom trgovanju. Kweku Adoboli, za kojeg se vjeruje da radi u odjelu za europske dionice, zadržan je u petak u policiji radi ispitivanja. Iako je UBS dovoljno financijski jak da apsorbira gubitak, u Moody'su izražavaju zabrinutost u vezi s kontrolom rizika u banci.
"Opetovano smo izražavali zabrinutost u vezi sa sposobnošću uprave da razvije snažan okvir za učinkovitu kontrolu i kulturu rizika“, istaknula je agencija.
Banku UBS spasila je država 2008. godine nakon što je zabilježila ogromne gubitke na problematičnoj imovini u odjelu za investicijsko bankarstvo
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821