ZAGREB - Aktivnost i profitabilnost hrvatskih banaka pokazuju prve znakove rasta, a zaustavljanje pada dobiti banaka otvara prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, rečeno je na današnjem predstavljanju Analiza Hrvatske udruge banaka. Rast kredita poduzećima od oko 9 posto na godišnjoj razini vrlo je dinamičan, među najvećima u Europi, te pomalo začuđuje s obzirom na stagnaciju ekonomije i brzi rast kredita državi, ocijenio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Takav trend pokazuje da su banke voljne preuzeti sve više rizika pri kreditiranju tvrtki, a na to povoljno utječe približavanje Hrvatske EU-u, što pomaže dugoročnoj stabilnosti. Krediti stanovništvu uglavnom stagniraju, što je jasna posljedica krize, dok depoziti rastu. Kod poduzeća je obrnuto - uslijed rasta nelikvidnosti depoziti se smanjuju, a krediti rastu. Oporavlja se i profitabilnost banaka tako da je rast dobiti u prvoj polovici godine iznosio 14,4 posto. Trend pada dobiti banaka zaustavljen je i preokrenut prvenstveno zahvaljujući bržem smanjenju pasivnih nego aktivnih kamatnih stopa, a dio uspjeha banke mogu pripisati i troškovnoj efikasnosti. Pozitivni pomaci otvaraju prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, no povećani troškovi formiranja rezervacija za gubitke još uvijek onemogućuju hrabrije natjecanje u snižavanju kamatnih stopa, kaže Bohaček.
ZAGREB - Brojne su mogućnosti gospodarske suradnje Hrvatske i Poljske, posebice u područjima energetike, prometa, elektrotehnike, kemijske i farmaceutske industrije, istaknuto je na seminaru "Razvoj gospodarske suradnje Poljske i Hrvatske" održanom danas u sklopu Jesenskih sajmova na Zagrebačkom velesajmu, na kojima je Poljska zemlja partner. Veleposlanik Poljske u Hrvatskoj Wiesław Tarka kazao je kako je poljsko predsjedanje Vijećem EU važno za obje zemlje, navodeći da će u Zagreb sutra navečer doputovati poljski premijer Donald Tusk koji će donijeti englesku verziju Ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Poljska se nada da će ulaskom Hrvatske u EU dobiti dobrog i zanimljivog partnera i da će međusobna suradnja jačati, kazao je. Smatra kako ima prostora za suradnju dviju zemalja, kao i za investicije s obje strane. Direktor Uprave za europska pitanja u poljskom Ministarstvu gospodarstva Marek Korowajczyk kazao je kako su poljske tvrtke zainteresirane za suradnju na području elektrotehnike, industrije namještaja, kućanskih aparata, farmaceutske i kemijska industrije, ali i za zajedničke projekte sa hrvatskim partnerima na trećim tržištima. Pozvao je hrvatske tvrtke da investiraju u Poljsku kao i na stjecanje kapitala na Varšavskoj burzi.
ZAGREB - Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Wilhelm Molterer izvijestio je na današnjem brifingu za novinare da će prioritet EIB-a u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju biti pomoć u pripremi Hrvatske za korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Budući da su ti fondovi uglavnom namijenjeni unapređenju infrastrukture i javnog sektora, EIB će uglavnom surađivati s javnim sektorom, ali ostaje otvoren i za privatne inicijative, rekao je. Jedan od glavnih područja ulaganja EIB-a bit će autoceste, a očekuju se i investicije u željezničku infrastrukturu. Izvijestio je o dva zajma koje je EIB upravo odobrio. Riječ je o zajmu Hrvatskim autocestama od 60 milijuna eura te za komunalnu infrastrukturu u priobalju vrijednom 25 milijuna eura. Zajam HAC-u koristit će se za financiranje dovršetka koridora Vc, koji se sastoji od izgradnje hrvatskog dijela autoceste u dužini od 12,5 kilometara uz sjevernu i južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Zajmom od 25 milijuna eura financirat će se obnova i unapređenje osnovne infrastrukture gradova i općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-naretvanskoj županiji.
ZAGREB - Raspisan je međunarodni natječaj za izbor najboljih investitora za provedbu razvojnog projekta "Brijuni Rivijera" prema BOT modelu na lokacijama Otok Sv. Katarina-Monumenti, Hidrobaza i Pineta, a ponude će se otvarati 16. siječnja 2012. godine. Natječaj je prema BOT modelu (eng. build, operate and transfer, odnosno izgraditi, upravljati i prenijeti). Razvojni projekt "Brijuni Rivijera" na lokaciji Otok Sv. Katarina-Monumenti (Pula) provodi se dodjelom koncesija za luke nautičkog turizma te prava građenja i služnosti na kopnenom dijelu lokacije, sve na rok od 50 godina, a na lokaciji Hidrobaza (Pula) i Pineta (Fažana) provodi se modelom prava građenja i služnosti na rok od 66 godina. Natječaj je, kako je bilo najavljeno nakon ovotjedne sjednice Povjerenstva za realizaciju i provedbu projekta Brijuni Rivijera, objavljen u Allgemeine Zeitungu, Financial Timesu, Jutarnjem listu, Večernjem listu i Glasu Istre. Projekt Brijuni Rivijera važan je za hrvatski turizam, vrijednost ulaganja u tri spomenute lokacije procjenjuje se na više od dvije milijarde kuna, a projekt bi omogućio i otvaranje više od dvije tisuće novih radnih mjesta.
ZAGREB - Svjetska banka i Luka Ploče potpisale su Ugovor o zajmu za dodatno financiranje u visini od 50 milijuna eura za potrebe tekućeg Projekta integracije trgovine i transporta (TTI), priopćeno je danas iz bančina ureda u Zagrebu. Cilj toga projekta odnosi se na promicanje trgovine duž koridora Vc, povećanjem infrastrukturnih kapaciteta izgradnjom kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete u Luci Ploče. Dodatnim financiranjem povećat će se kapacitet terminala za rasute terete. Izgradnja terminala za rasute terete započet će u studenom 2011. godine, a nakon dovršenja na njemu će se moći obavljati godišnji pretovar tereta od 4,6 milijuna tona, a na vezu će moći prihvatiti veće brodove.
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zajmom od 5 milijuna eura koncernu Agrokoru podržat će izgradnju kombiniranog pogona za proizvodnju toplinske i električne energije koji će kao primarno gorivo koristiti bioplin, obavljeno je danas iz EBRD-a i Agrokora. Sredstva EBRD-ova zajma iskoristit će se za kupnju i instaliranje pogona bioplina, te opreme za sterilizaciju i pročišćavanje vode. Dovršenje projekta očekuje se u rujnu 2012. Pogon, koji će biti lociran u Gradecu, 40 kilometara od Zagreba, kao gorivo će koristiti organski otpad, nusproizvode Agrokorove djelatnosti proizvodnje hrane. Imat će kapacitet proizvodnje od 1 megavata (MW) električne energije, koja će se isporučivati u hrvatsku mrežu za opskrbu električnom energijom, a proizvodit će i do 1 MW toplinske energije. Izgradnja tog objekta za proizvodnju bioplina prvi je korak u Agrokorovim strateškim planovima za razvoj više sličnih projekata s ukupnim kapacitetom proizvodnje do 30 MW.
ZAGREB - Sindikat trgovine Hrvatske (STH) traži smjenu Uprave Zagrebačkog velesajma i strateško određivanje skupštine Grada o sudbini ZV-a, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare STH-a. Predsjednica STH-a Dragica Mišeljić kaže da se gubitak ZV-a sa 6,8 milijuna kuna iz 2008. povećao na gotovo 50 milijuna kuna u 2010., čemu uzrok nisu nepovoljni tržišni uvjeti već nesposobne uprave, koje je imenovala Uprava Zagrebačkog holdinga. Rezultati ZV-a pod vodstvom sadašnje uprave su, kažu u sindikatu, daleko gori od poslovanja svih drugih sajmova u regiji koji nisu ni približno doživjeli takav pad kao ZV. Kadrovska politika na ZV-u, smatraju sindikalci, isključivo je vezana uz političke moćnike. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kaže kako je riječ o klasničnoj "priči iz Hrvatske" u kojoj netko ima ambiciju uzeti atraktivan prostor pa zato postavlja nesposobnu upravu koja uništava poduzeće, potom se rješava radnika, zemljište kupi jeftino i izgradi objekte za vlastitu korist.
RIJEKA - Brodogradilište Viktor Lenac ugovorilo je preinaku broda "Sampson" u vlasništvu vodećeg svjetskog alternativnog investicijskog fonda Carval Investors, vrijednu 12,8 milijuna eura, priopćeno je danas iz tog brodogradilišta. "Sampson" je brod za instalacijske radove na offshore plinskim i naftnim poljima. Izgrađen je 2010., dugačak je 180 metara, širok 32 metra, a ima dizalicu nosivosti 1.600 tona. Nakon preinake bit će brod-dizalica i cjevopolagač. Jučer popodne u Brodogradilište Viktor Lenac uplovio je zapovjedni brod američke 6. flote, na kojem će u tom brodogradilištu biti obavljen remont. Lenac je taj posao dobio na natječaju, ugovor vrijedan 6,5 milijuna eura potpisan je u drugoj polovici kolovoza, a rok za završetak radova je 60 dana.
ZAGREB - U kolovozu je inflacija u Hrvatskoj ojačala sa srpanjskih 1,9 na 2,0 posto na godišnjoj razini, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku. U kolovozu su cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku pale u odnosu na srpanj za 0,1 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine bile veće za 2,0 posto. To predstavlja blago jačanje inflacije, no manje od očekivanja. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da su u kolovozu potrošačke cijene u prosjeku porasle za 2,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene kretale su se između 1,9 i 2,2 posto. "Podaci su u skladu s očekivanjima i nema nekih većih iznenađenja u promjenama cijena na mjesečnoj razini. Očekivalo se da će cijene prehrane ostati stabilne, dok su cijene odjeće i obuće očekivano bile pod pritiskom zbog sezonskih sniženja. Određeni pritisak na inflaciju došao je samo iz sektora prometa zbog rasta cijena benzina“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na lipanj bio nominalno veći za 15,5 posto, a realno za 16,8 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj 2010., nominalno porastao za 3,5 posto, a realno za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, promet je porastao u deset trgovačkih struka, postotno najviše u prodaji željezne robe, boje i stakla, za 13,1 posto. Maloprodaja ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim prodavaonicama porasla je za 11,9 posto, duhanskih proizvoda 11,8 posto, motornih goriva i maziva za devet posto. Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini pala u osam trgovačkih struka, a postotno najviše u ostaloj trgovini na malo izvan prodavaonica, za 12,4 posto. Maloprodaja električnih aparata za kućanstvo smanjena je za 4,8 posto, a knjiga, novina, papirnate robe i pisaćeg pribora za 4,7 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u srpnju izdano 820 odobrenja za građenje, što je za 10,2 posto više u odnosu na srpanj prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih sedam mjeseci ove godine izdano je ukupno 5.546 odobrenja za građenje, što je za tri posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 12,36 milijardi kuna i manja je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 14,8 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u srpnju je 2,29 milijardi kuna, što je za 10,4 posto više nego po odobrenjima izdanim u prošlogodišnjem srpnju. Prema dozvolama za građenje izdanim u srpnju predviđena je gradnja 1.165 stanova s prosječnom površinom od 89,2 četvorna metra.
ZAGREB - I dok su na europskim burzama cijene dionica danas znatno ojačale, Zagrebačka burza nema dovoljno snage da bi pratila taj rast - indeksi stagniraju, a obujam trgovanja je vrlo slab. Crobex indeks oko 12 sati bio je u plusu svega 0,04 posto, na 1.930 bodova, a Crobex10 0,02 posto, na 1.053 boda. Redovni promet dionicama do podneva iznosio je tek 4,8 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Gotovo polovina prometa ostvarena je dionicom HT-a. Cijena joj je pala 0,52 posto, na 245,53 kune. Po visini prometa slijedi dionica Zagrebačke banke, s tek 522.000 kuna, a cijena joj je oslabila 1 posto, na 44,5 kuna. Među likvidnijim izdanjima, znatniji rast cijene ostvarile su dionice Đuro Đaković Holdinga, za 3,45 posto, te Ingre i Luke Ploče, za 1,3 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, blago oslabila prema euru, a ojačala prema švicarskom franku, američkom dolaru i britanskoj funti. Kuna je prema euru oslabila za 0,04 posto, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,489788 kuna. U odnosu na druge važnije valute kuna je ojačala i to prema franku za 0,25 posto, dolaru za 0,91 posto i prema funti za 0,66 posto. Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 6,204264 kune, dolara 5,430137 kuna i funte 8,583300 kuna.