ZAGREB - Oko 95.000 zaposlenih koji su se tijekom mirovinske reforme dobrovoljno opredijelili za drugi mirovinski stup trebali bi, temeljem danas prihvaćenih izmjena zakona na sjednici vlade, danom odlaska u mirovinu dobiti mogućnost povratka u prvi stup i tako ostvariti znatno povoljniju mirovinu, dok bi istodobno 1.200 žena koje su već otišle u mirovine na temelju prvog i drugog mirovinskog stupa dobilo mogućnost ponovnog izračuna mirovine prema uvjetima iz prvog stupa, čime bi im mirovine porasle od 500 do 1.500 kuna. Vlada izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim fondovima i dopunom zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualizirane kapitalizirane štednje želi, kako je naglašeno, poboljšati materijalni i socijalni položaj te skupine osiguranike kojima su mirovine znatno niže zbog nepovoljnih uvjeta umirovljenja. Premijerka Jadranka Kosor je kazala kako trajna zadaća vlade je ostaje povećanje mirovina, te naglasila kako se intenzivno radi i na još jednoj vladinoj obvezi prema umirovljenicima tijekom ove godine a to je isplata rate duga koju valja isplatiti na vrijeme, odnosno krajem godine. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač rekao je da je izmjenama zakona oko 95.000 osiguranika, koji su se u vrijeme mirovinske reforme 2002., a u dobi između 40 i 50 godina, dobrovoljno opredijelili za drugi stup, dobilo mogućnost istupanja iz tog osiguranja. Ista mogućnost prijelaza bila bi dana i korisnicima osobne mirovine te korisnicima obiteljske mirovine.
ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor na današnjoj je sjednici Vlade najavila za idući tjedan izmjene Ovršnog zakona koje bi trebale olakšati položaj građana nad čijom se imovinom provode ovrhe. Izmjenom zakona će se propisati dužnost uplatitelja zaštićenih primanja ovršenika da zaštićena primanja uplaćuju na poseban račun koji ne može biti predmetom ovrhe, rekla je Kosor. Kod ovrha nad nekretninama propisat će se da na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti, dodala je Kosor. U Hrvatskoj je trenutno blokirano oko 165.000 računa građana, a radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti građani su otvorili 78.142 računa, pokazuju podaci Fine.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Prostorni plan područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav - Sava, čija bi izgradnja u tri faze mogla započeti iduće godine. Kanal Dunav - Sava za razvoj Slavonije i istočne Hrvatske jednako je značajan kao što je izgradnja autoceste bila za južnu Hrvatsku, rečeno je na sjednici, zbog čega su u Vladi uvjereni da će Hrvatski sabor konsenzusom podržati Prostorni plan. Radi se o velikom investicijskom projektu o kojem se počelo raspravljati još daleke 1737. godine, a sada je napokon došlo vrijeme za njegovu realizaciju, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Projekt je vrijedan 950 milijuna eura, obuhvaća dvije županije i 12 jedinica lokalne samouprave, a izgradit će se pet luka i pristaništa te 23 cestovna i pješačka mosta, dodala je Kosor. Ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić napomenuo je da će kanal biti izgrađen kao plovni put 5.b klase kojim će moći ploviti gotovo svi najveći riječni brodovi. Kanal objedinjuje tri najbitnije funkcije - plovidbu, navodnjavanje i odvodnju, te prometno povezuje tri najvažnije hrvatske rijeke - Dunav, Savu i Dravu, a omogućit će i u svijetu sve popularniji riječni cruising turizam. Taj kanal bit će dio 570 kilometara složenog prometnog koridora Podunavlje - Jadran s kombiniranom riječno - željezničkom vezom, čime će se Hrvatska bolje povezati sa srednjom Europom.
ZAGREB - U Hrvatskom telekomu (HT) začuđeni su današnjim istupom Hrvatskog sindikata telekomunikacija čiji su čelnici upozorili na mogućnost nastavka otpuštanja u HT-u, te ističu da se kompanija mora prilagođavati izazovnom stanju na tržištu. U HT-u kažu da su začuđeni ovakvim istupom Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST), iako razumiju njihov nemir. "HST dugo godina rješava probleme do kojih dolazi u odnosu poslodavca i sindikata dijalogom, pa zna da će tako biti i ovaj put", ističu iz HT-a u komentaru na današnji istup čelnika HST-a. Naglašavaju kako je situacija na tržištu za mnoge kompanije, pa tako i za HT, izazovna te je logično da pritisak na tržištu stvara i određeni pritisak na promjene unutar kompanije. To su, kažu, normalne okolnosti poslovanja u današnje krizno vrijeme. "U telekom sektoru s novim tehnologijama mijenjaju se uvjeti poslovanja i potrebe tržišta te je logično da im se kompanija prilagođava ili u suprotnom, gubi utakmicu", ističu iz HT-a. Također naglašavaju da posao rade maksimalno odgovorno, u potpunosti u skladu sa zakonom te s ciljem osiguranja stabilnog poslovanja i vrijednosti za svoje korisnike, zaposlenike te sve dioničare kojih je, uz DT, više od 220.000. Ujedno podsjećaju da je u HT-u na snazi kolektivni ugovor s definiranim pravima zaposlenika u čijem donošenju su sudjelovali i predstavnici HST-a te ga potpisali prije nekoliko mjeseci.
ZAGREB - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) smatra da je u cijelosti neosnovana Inina tužba na rješenje Agencije iz svibnja ove godine, a kojim je AZTN utvrdila da je Ina na tržištu mlaznim gorivom u zračnim lukama u Hrvatskoj ograničila tržišno natjecanje zlouporabom vladajućeg položaja, izvijestili su iz AZTN-a u priopćenju o odlukama koje je Vijeće donijelo na 83. sjednici. Vijeće Agencije na toj je sjednici prihvatilo i odgovor Agencije na tužbu Ine na rješenje AZTN-a od 19. svibnja kojim je utvrđeno da je Ina kao jedini trgovac na veliko mlaznim gorivom JET A-1 u Hrvatskoj i jedini pružatelj usluge opskrbe zrakoplova tim mlaznim gorivom u zračnim lukama u Hrvatskoj, u razdoblju od 21. travnja 2008. do 19. svibnja 2011., ograničila tržišno natjecanje zlouporabom vladajućeg položaja. "AZTN smatra da je Inina tužba u cijelosti neosnovana, da je svoje rješenje donijela na temelju pravilno utvrđenih činjenica te da je nesporno utvrdila da je Ina u određivanju cijene mlaznoga goriva na domaće poduzetnike primjenjivala kriterije različite od onih koje je primjenjivala u formiranju cijena mlaznoga goriva za inozemne kupce. Time je primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima kategoriju domaćih kupaca dovela u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju", navodi se u priopćenju Agencije. Kako se doznaje, na rješenje AZTN-a od 19. svibnja Ina je krajem lipnja podnijela tužbu Upravnom sudu.
ZAGREB - Hrvatska pošta ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine neto dobit od 12,05 milijuna kuna što je znatno manje od 34,8 milijuna kuna iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, podaci su iz financijskog izvješća Hrvatske pošte objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iznosili su 801,5 milijuna kuna i povećani su u odnosu na lanjskih 790,4 milijuna kuna za 1,4 posto. Ukupni rashodi istovremeno su porasli za 4,5 posto, na 789,4 milijuna kuna. U međuizvještaju uprave se, uz te pokazatelje, ističe i rast koeficijenta tekuće likvidnosti te produktivnosti koja po zaposlenom iznosi 12.469 kuna mjesečno. Ukupne investicije Hrvatske pošte u prvom polugodištu iznose 11,2 milijuna kuna, a u međuizvještaju se napominje se da je država, odlukom Upravnog vijeća Agencije za upravljanje državnom imovinom od 4. srpnja, uvećala temeljni kapital tvrtke za zemljište procijenjene vrijednosti 73,8 milijuna kuna, te da će formalna dokapitalizacija biti provedena u sljedećem kvartalu. Zemljište je površine 70.294 kvadratna metra i na njemu će se graditi središnji logistički centar Hrvatske pošte.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio svega 6,3 milijuna kuna, što je najniži redovni promet u proteklih oko mjesec dana, a nakon tri uzastopna dana rasta vrijednost dioničkih indeksa je pala. Crobex je snižen za 0,26 posto, na 2.028,68 bodova, a Crobex10 za 0,08 posto, na 1.103,07 bodova. Redovan promet danas je iznosio svega 6,3 milijuna kuna i najniži je redovni promet od 2. kolovoza, kada je iznosio tek 5,6 milijuna kuna. Samo se dionica HT-a uvrstila među milijunaše sa 2,5 milijuna kuna prometa. Dionici HT-a cijena je pala za 0,77 posto, na 252 kune. Po prometu slijede dionice Petrokemije kojih je protrgovano za 403,5 tisuća kuna, a cijena im je pala za 3,65 posto, na 180,15 kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesle pojeftinila je za 0,48 posto, na 1.234,05 kuna, uz promet od 325,2 tisuće kuna. Rast cijene bilježi pak povlaštena dionica Adris grupe, za 1,29 posto, a njima je ostvaren promet od 295,3 tisuće kuna. Pala je i cijena dionici Zagrebačke banke, za 1,92 posto, uz promet od 276,5 tisuća kuna. Promet od 274,5 tisuća kuna imala je dionici AD Plastika kojoj je cijena pala za 0,27 posto. Više od 242 tisuće kuna prometa imale su dionice Instituta IGH, kao i dionice Kraša, pri čemu je dionici IGH cijena porasla za 1,17 posto, dok se cijena nije mijenjala dionici Kraša.
ZAGREB - Na Tržištu novca bilježi se lagani rast ponude sredstava, ali i ukupno prijavljene potražnje. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 214,1 mlijun kuna ili oko 15 posto više no u srijedu. Istodobno se na strani ponude našlo 144,1 milijun kuna ili oko 30 posto više od jučer. Najviše je danas, 51,1 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa snižena s 0,58 na 0,48 posto. Također je plasirano i 7 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od 2 tjedna dana uz kamatnu stopu od 1,2 posto i 6 milijuna kuna pozajmica na rok od 3 mjeseca po cijeni od 3,7 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je time danas 64,1 milijuna kuna, dok je 80 milijuna kuna ponude ostalo neplasirano zbog kreditnih ograničenja sudionika. Prosječna kamatna stopa porasla je s 0,7 na 0,86 posto.