ZAGREB - Hrvatska vlada na današnjoj je sjednici predložila dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dodatku na mirovine kojima će se od početka iduće godine omogućiti integriranje dodatka na mirovinu u iznos mirovine kao njezina sastavnog djela. Po dosadašnjim zakonskim rješenjima, dodatak na mirovinu koji se kreće između četiri i 27 posto od pripadajuće mirovine isplaćivao se kao zasebno primanje. U srpnju ove godine bilo je oko 300.000 korisnika s prosječnom svotom dodatka od 351 kune mjesečno, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Taj dodatak ima značajni učinak na materijalnu i socijalnu sigurnost umirovljenika koji su to pravo ostvarili od 1999. do danas, a osobito onih koji mirovinu ostvaruju od 1. siječnja 2010., na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavog radnog vijeka. Određivanje i isplaćivanje dodatka kao zasebnog primanja dovelo je do razlika među korisnicima mirovina, iako nema razloga da to primanje bude u drugačjem pravnom režimu od mirovine, kazao je Popijač. Ministar je također istaknuo kako su se s predloženim dopunama suglasili svi socijalni partneri, kao i predstavnici umirovljenika.
ZAGREB - Na ovogodišnju Deloitteovu listu 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi po prihodu od prodaje ostvarenom prošle godine nalazi se 13 hrvatskih tvrtki, a slično kao i prošle godine vodeće mjesto među hrvatskim tvrtkama zadržao je koncern Agrokor, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu hrvatskog ureda konzultantsko-revizorske kuće Deloitte. Tu je listi Deloitte objavio peti put zaredom, a među najvećim srednjeuropskim tvrtkama najviše ih je iz Poljske (173), Češke (81) i Mađarske (68), što po riječima direktora u Odjelu za financijsko savjetovanje Ivice Krešića, pokazuje snagu gospodarstva tih tržišta. Prva na listi je, kao i prijašnjih godina, poljska naftna kompanija PKN Orlen s prihodima od 20,9 milijardi eura. Slijedi mađarski MOL s 15,5 milijardi eura prihoda, dok je treća češka Škoda s prihodom od 8,6 milijradi eura. Agrokor, prvi među hrvatskim tvrtkama, je na 28. mjestu na listi 500 najvećih u srednjoj Europi i svrstao se tu s prihodima od prodaje od 3,6 milijarde eura u 2010., a slijedi ga INA Grupa (30. mjesto) koja je zabilježila i najveći rast prihoda u toj godini, za 17 posto, na 3,5 milijarde eura. HEP Grupa je među hrvatskim tvrtkama treća, na ukupno 85. mjestu s prihodima od 1,6 milijardi eura, Konzum četvrti (ukupno 97.) s 1,5 milijardi eura prihoda. HT Grupa se s prihodom od 1,1 milijardu eura na listi našla na 140. mjestu, a iako peta hrvatska tvrtka na toj listi, HT je među svim hrvatskim tvrtkama na listi najprofitabilnija, odnosno s najvećom neto dobiti prošle godine, kazao je Krešić. Od ostalih hrvatskih tvrtki tu su još Prirodni plin, Zagrebački Holding, Podravka, Vipnet i druge. Deloitte je danas objavio i liste 50 najvećih banaka i 50 najvećih osiguravatelja u srednjoj Europi, a na kojima su četiri banke iz Hrvatske - Zagrebačka (11. mjesto), PBZ (24.), Erste (34.) i RBA (43.), odnosno tri osiguravatelja - Croatia osiguranje (16.), Euroherc (47.) i Allianz Zagreb (48.).
ZAGREB - Iz koncerna Agrokor danas nisu željeli komentirati najave da će londonska ING banka do 5. listopada prikupljati neobvezujuće ponude za 50,03 posto dionica "Mercator". "Ne znamo u kojem će smjeru proces dalje ići pa ga ne možemo komentirati", tek su kratko kazali u Agrokoru. Vijest da će ING banka, koja je odabrana kao konzultant u novom postupku prikupljanja neobvezujućih ponuda za strateškog partnera koji bi bio spreman ući u vlasništvo najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, prikupljati neobvezujuće ponude za Mercator danas prenose slovenski mediji. Slovenska agencija STA navodi da se iz izvora u ING banci doznaje kako su neobvezujuće ponude zatražene od svih koji su svoj interes za to iskazivali i na ranijim natječajima, među ostalim i od Agrokora. STA navodi i da je već počeo postupak prikupljanje ponuda za preuzimanje više od 50 posto dionica Mercatora kojima raspolažu banke i Pivovarna Laško (PL), a trajat će do 5. listopada, što su u ING banci potvrdili, ali detalje nisu željeli komentirati.
ZAGREB - Na hrvatskom Jadranu u kolovozu ove godine boravilo je 2,9 milijuna turista, što je 3,1 posto više nego u istom mjesecu lani, a ostvarili su 21,6 milijuna noćenja, što je 5,2 posto više nego u lanjskom kolovozu, pokazuju prvi podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na temelju podataka sustava turističkih zajednica. Nešto veći porasti na Jadranu su zabilježeni i tijekom prvih osam mjeseci ove godine kada je 8,7 milijuna turističkih dolazaka ostvarilo rast od 6,2 posto, te 54,5 milijuna noćenja rast od 5,8 posto. Ukupnom porastu u kolovozu i osam mjeseci ove godine najviše su pridonijeli strani turisti kojih je u kolovozu došlo 2,6 milijuna ili 3,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, a porast od 6,3 posto ostvarili su s 19,7 milijuna noćenja. Kod stranih turista zabilježeno je u osam mjeseci ove godine 7,8 milijuna dolazaka, što je porast od 6,5 posto, i 48,9 milijuna noćenja, što je više za 6,2 posto. Domaćih turista i njihovih noćenja ovoga kolovoza bilo je nešto manje nego lanjskoga, ali je i njih u osam mjeseci bilo više. Njih 208,4 tisuće u kolovozu je ostvarilo 1,8 milijuna noćenja, što su minusi od 0,6 i 5 posto u odnosu na lanjski kolovoz, dok su s 904,3 tisuće dolazaka i 5,5 milijuna noćenja u osam mjeseci u plusu od 3,8 i 2,6 posto. Promatrano po jadranskim županijama, svih sedam županija je osam mjeseci ove godine završilo s pozitivnim fizičkim turističkim rezultatima, pri čemu je najveće poraste i kod dolazaka i noćenja, od 7,3 i 7 posto, zabilježila Istra s 2,5 milijuna turista i 17,4 milijuna noćenja. Odlične turističke rezultate u kolovozu i osam mjeseci imao je i Zagreb, a ukupno je na Jadranu i u Zagrebu u osam mjeseci bilo 9,1 turista ili 6,4 posto više, a noćenja 55,2 milijuna ili 5,8 posto više.
ZAGREB - Tvrtka VB Leasing predstavila je danas novi financijski proizvod - leasing u kunama s fiksnim mjesečnim ratama. Kako su istaknuli predstavnici VB Leasinga na konferenciji za novinare, riječ je o jedinstvenom modelu financiranja kupnje osobnog ili teretnog vozila, opreme, građevinskih strojeva ili plovila koji korisnicima pruža sigurnije i lakše planiranje, zahvaljujući predvidivim i nepromjenjivim troškovima. Uz fiksne mjesečne rate za cijelo vrijeme trajanja ugovora te nepotrebno preračunavanje mjesečnih obveza kroz tečejne liste, ovaj model karakterizira i mogućnost produženog trajanja ugovora do šest godina, što u konačnici smanjuje mjesečna davanja, ističu iz VB Leasinga. Operativni i financijski kunski leasing uz fiksnu ratu može se realizirati uz učešće od nula posto. Direktor VB Leasinga Ante Odak kazao je kako je taj novi proizvod nastao kao rezultat trenutačne situacije na tržištu i želje da se fizičkim osobama i tvrtkama ponudi usluga prilagođena njihovim potrebama i mogućnostima. Na kraju prošle godine VB Leasing je zauzeo treće mjesto u ukupnom tržištu financiranja pokretnina leasingom u Hrvatskoj. Posluje putem devet poslovnica, uz sjedište u Zagrebu, prisutan je u Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Puli, Zadru i Dubrovniku.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi do podneva je ostvareno jedva nešto više od dva milijuna kuna prometa, trguje se sporadično i bez jasnih smjernica. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,06 posto, na 1.990 bodova, dok je Crobex10 bio 0,01 posto u minusu, na 1.085 bodova. Redovni promet dionicama bio je tek nešto iznad 2 milijuna kuna, što je otprilike 1,3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. "Ni jednom dionicom do podneva nije ostvaren milijunski promet. Trgovanje je vrlo mirno, kao i većinu ovoga tjedna, te bez jasnih smjernica", ističe Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos. Najveći promet, 632.000 kuna, ostvaren je dionicom Ericssona Nikole Tesle. Cijena joj je ojačala 0,21 posto, na 1.200 kuna. Slijedi dionica HT-a, s 517.000 kuna prometa. Cijena joj je blago porasla, za 0,3 posto, na 253 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema švicarskom franku za 0,66 posto, a prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,493245 kuna, a franka 6,176939 kuna. Kuna je na tečajnoj listi HNB-a ojačala i prema američkom dolaru, za 0,12 posto, te prema britanskoj funti, za 0,35 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,327961 kunu, a funte 8,494780 kuna.