ZAGREB - Hrvatska je ove godine zauzela 76. mjesto među 142 zemlje svijeta na ljestvici globalne konkurentnosti, što je poboljšanje za jedno mjesto u odnosu na lani, objavilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Pomicanje za jedno mjesto nije, nažalost, pokazatelj napretka hrvatske konkurentnosti nego dokaz stagnacije, nakon pada u razdoblju od 2007. kada smo bili na 57. mjestu, ocijenio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić. Na vrhu ljestvice i dalje su visokorazvijene zemlje poput Švicarske, Singapura, Švedske, Finske i SAD-a, a Hrvatska se i ove godine nalazi u okruženju država jugoistočne Europe - Crne Gore na 60. mjestu, Bugarske na 74., Rumunjske na 77., Albanije na 78., Makedonije na 79., Srbije na 95., te BiH na 100. mjestu. Iako je nepovoljni trend, nakon što je Hrvatska lani pala za pet mjesta, ove godine zaustavljen, Mudrinić ističe kako se nedostaci koji vuku Hrvatsku nadolje, kao i komparativne prednosti, ponavljaju iz godine u godinu. I dalje najlošije ocjene dobivaju rad institucija, efikasnost tržišta roba i tržišta rada, kao i makroekonomska stabilnost, dok su nam prednosti tehnološka spremnost, infrastruktura, zdravstvo i primarno obrazovanje. Istraživanje o globalnoj konkurentnosti temelji se na anketi među 14.000 poslovnih ljudi širom svijeta, te na statističkim pokazateljima za 2009. i 2010. godinu, a u Hrvatskoj je u anketi sudjelovalo 97 gospodarstvenika. Po mišljenju naših gospodarstvenika, najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj su neefikasnost javne uprave, korupcija, često mijenjanje zakonske regulative te porezne stope.
SPLIT - Hrvatska će po ulasku u Europsku uniju godišnje imati na raspolaganju 333 milijuna eura iz europskih fondova za razvoj ruralnih područja koja čine oko 91 posto cjelokupnog teritorija RH, izvjestio je načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tugomir Majdak. On je na predavanju u Splitu, posvećenom provedbi programa ruralnog razvoja (LEADER) u Hrvatskoj, kazao kako je dosada u RH utemeljeno 25 lokalnih partnerstava, odnosno Lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje čine predstavnici lokalne vlasti, privatnog sektora i civilnog društva kojima je obuhvaćeno 16.600 četvornih kilometara prostora ruralnog područja ili 715.000 stanovnika. Po odrednicama IPARD programa, područje LAG-a u Hrvatskoj je ruralno područje s više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika, uključujući gradove s manje od 25.000 stanovnika. Program LEADER je metoda provedbe politike ruralnog razvoja Europske unije u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstava javnog, privatnog i civilnog sektora, tzv. Lokalne akcijske grupe (LAG). Provedba LEADER programa u Hrvatskoj predviđena je u sklopu predpristupnog IPARD programa namijenjenog ruralnom razvoju kroz Mjeru 202 "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja", pojašnjeno je na predavanju. "Moramo ponovno aktivirati ruralna područja i zaustaviti njihovo zaostajanje", rekao je dožupan splitsko-dalmatinski Visko HaladićHaladić.
ZAGREB - Volksbank od 15. rujna smanjuje kamatne stope za stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak, a iznos smanjenja, ovisno o statusu klijenta i važećoj kamatnoj stopi, kreće se od 0,2 do 0,9 postotnih bodova, priopćeno je danas iz te banke. Budući da su zbog tečajnih kretanja franka prema euru i kuni anuiteti koje klijenti otplaćuju znatno veći u odnosu na početak otplate kredita, u Volksbanku su odlučili smanjiti kamatnu stopu u nastojanju da im pokušaju olakšaju otplatu, kaže se u priopćenju. Klijentima sa stambenim kreditima vezanim uz franak Volksbank pruža i nekoliko mogućnosti odgođene otplate, od ugovaranja počeka sukladno individualnoj financijskoj situaciji klijenta, konverzije kredita u kune i eure kao i ugovaranje odgođenog potraživanja po kreditu sukladno Memorandumu i Dodatku Memorandumu koje su banke potpisale s Vladom, dodaje se.
ZAGREB - Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih sedam mjeseci ove godine bilo je 4,9 posto manje nego u istim mjesecima prošle godine, ali su ti brodovi u Hrvatskoj boravili 66 dana više te doveli 0,7 posto više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupno je kružnih putovanja stranih brodova u prvih sedam mjeseci ove godine bilo 406, putnika na njima 548.646, a ukupno su u Hrvatskoj boravili 870 dana. Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je stranih brodova, 71,7 posto, svoj prvi ulazak evidentiralo u lukama Dubrovačko-neretvanske županije.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burzi danas su porasli za nešto više od 0,6 posto, ponajviše pod utjecajem snažnog oporavka cijena dionica na europskim burzama. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,64 posto, na 1.995 bodova, a Crobex10 0,62 posto, na 1.088 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,3 milijuna kuna, što je oko pola milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet, 985.000 kuna, ostvaren je dionicom HT-a. Cijena joj je porasla 0,9 posto, na 252,8 kuna. Slijedi dionica Riviere Adria, s prometom od 420 tisuća kuna. Cijena joj je potonula 5,98 posto, na 11 kuna.