ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu danas su otvoreni Jesenski sajmovi u okviru kojih se održavaju kolektivne izložbe stranih zemalja, sajmovi Mystic i Široka potrošnja koji su namijenjeni isključivo širokoj publici, a na kojima se predstavljaju 184 izlagača iz Hrvatske i deset zemalja. Jesenske je sajmove otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je uz ostalo istaknuo kako je gospodarska kriza, koja je pritisnula ne samo Hrvatsku nego i svijet, ozbiljna prepreka razvoju. Vlada, ova i buduća, koja god bude izabrana na izborima, mora sve svoje snage usmjeriti na slamanje loših trendova koji postoje - nezaposlenost, visoki vanjski dug, problem nelikvidnosti, kazao je Josipović dodajući kako ima i pozitivnih pomaka. Program gospodarskog razvitka i opravka svakako je važna stavka u borbi protiv krize, ali naravno da trebaju određene modifikacije, kazao je. Uvjeren je da će upotpunjenje plana, novi poticaji u gospodarstvu i razvoj gospodarstva biti glavne tema ne samo predizbornih već i postizbornih aktivnosti. Direktorica ZV-a Mirela Bartolec istaknula je kako se po prvi put predstavlja nova shema sajmova kreirana temeljem zahtjeva tržišta, izlagača i posjetitelja - otvoreni jesenski sajmovi namijenjeni su širokoj publici, a krajem mjeseca, od 27. do 30. rujna održat će se ZG7 - Zagrebački poslovni tjedan, namijenjen isključivo poslovnoj publici. U terminu Jesenskih sajmova zadržan je tradicionalni projekt zemlja-partner i ove je godine na kolektivnim izložbama stranih zemalja partner Poljska.
ZAGREB - Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo je danas prijedlog izmjena Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje i Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Izmjenama zakona omogućuje se prelazak samo u prvi mirovinski stup osiguranicima koji su 2002. imali od 40 do 50 godina te su dobrovoljno ušli u drugi stup, a uz to bi dobili i dodatak na mirovinu, istaknuo je nakon sjednice GSV-a ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta. Osim toga, 1200 žena korisnica drugog stupa dobilo je mogućnost povratka samo u prvi stup, što bi s dodatkom na mirovinu za 90 posto tih žena značilo rast mirovina od 500 do 1500 kuna, dodao je Kalmeta ocjenivši kako se radi o "dobrim i pravičnim izmjenama zakona koje omogućuju povećanje mirovina jednoj skupini osiguranika". Prijedlozi izmjena dvaju zakona podržani su uz izdvojeno mišljenje Nezavisnih hrvatskih sindikata koji traže da se također omogući retroaktivna isplata posebnog dodatka. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je da su socijalni partneri dogovorili i izmjene zakona kojima je omogućeno uključivanje posebnog dodatka u mirovine. No, kako dosad dodatak na mirovine nije bio oporezivan, zatražio je da Ministarstvo financija predloži izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak koje će omogućiti povećanje iznosa neoporezivog dijela mirovine i svote od koje se obračunava doprinos za zdravstveno osiguranje, kako se neto mirovine ne bi smanjivale.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske od stranaka koje će formirati novu Vladu traži ispunjavanje sedam ključnih zahtjeva, a o odgovorima stranaka ovisi koga će SSSH podržati na predstojećim parlamentarnim izborima. Očekujemo da se političke stranke nedvosmisleno izjasne o našim zahtjevima, a SSSH će ovisno o tome preporučiti članstvu za koga da glasuje, istaknuo je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel na današnjoj konferenciji za novinare. SSSH traži novu ekonomsku i socijalnu politiku koja će uspostaviti ravnotežu između rada i kapitala, rješavanje problema nelikvidnosti, neisplate plaća i doprinosa, te svih oblika rada na crno, kao i sustavnu i koordiniranu politiku zapošljavanja. Od nove Vlade očekuju povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 35 posto prosječne plaće na 50 posto prosječne plaće, te poreznu reformu kojom će se povećati porezi na imovinu i ekstra profit, a smanjiti porezi na rad i potrošnju. Zahtijevamo reformu mirovinskog sustava koja uključuje izmjenu tzv. švicarske formule usklađivanja mirovina kako bi se omogućio postupan realni rast mirovina, te ukidanje povlaštenih mirovina, napomenuo je Novosel. Osim toga, traži se reforma obrazovnog i zdravstvenog sustava. Današnje predstavljanje predizborne platforme SSSH-a označilo je i kraj zajedničkog programa pet sindikalnih središnjica koji su predstavili proljetos pod nazivom "Nova slika Hrvatske" sa čak 128 zahtjeva.
PULA - Pulsko brodogradilište Uljanik danas je luksemburškoj kompaniji "Jan De Nul Luxemburg S.A. Capellen G.D.", koja inače dio Jan De Nul Grupe, isporučilo četvrti jaružar na vlastiti pogon, pod nazivom "Niccolo Machiavelli". Uljanik je prvi jaružar "Ibn Battuta" istom naručitelju isporučio koncem svibnja, drugi pod nazivom "Zheng He" u listopadu prošle godine, dok je treći jaružar "Fernao de Magalhaes" isporučen u travnju ove godine. Ujedno, pulsko brodogradilište je s "Jan De Nul Grupom", uz četiri navedena jaružara, ugovorio izgradnju i dva trailing suction hopper dredgera, složenih plovnih objekata za obavljanje pomorskih radova, odnosno za usisavanje i transportiranje materijala s morskog dna. "Ugovaranje gradnje 'hoppera' nastavak je orijentacije Uljanika prema brodograđevnim nišama složenijih brodova veće dodane vrijednosti", ističe se u priopćenju Uljanika.
ZAGREB - Europski IPA projekt, u sklopu kojeg je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) dobila 700.000 eura za jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta, završno je danas predstavljen u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Provedba projekta tehničke pomoći HAKOM-u započela je u ožujku 2010., a trajala je 18 mjeseci. Projekt je bio usmjeren na podršku operativnoj sposobnosti HAKOM-a i osiguranje sposobnosti nadziranja provedbe pravne stečevine EU-a. Šef odjela za financije i ugovore Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Dimitrios Kalogeras istaknuo je da je Hrvatska proteklih godina ostvarila značajan napredak u pogledu elektroničke komunikacije, te u pogledu usklađivanja zakona s Europskom unijom. Prema istraživanju tržišta provedenom u sklopu projekta, većina hrvatskih kućanstava još uvijek koristi usluge nepokretne telefonske mreže s tim da je trend u posljednje dvije godine zamjena tih usluga uslugama pokretne telefonske mreže. Čak 91,4 posto građana Hrvatske koristi mobilne telefone. Istraživanje je također pokazalo da se prepaid tarife koriste češće od postpaid ugovora.
ZAGREB - Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u ovogodišnjem srpnju je porastao za 0,8 posto u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini, kalendarski prilagođen, povećan za 3,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pritom je na godišnjoj razini promet industrije na domaćem tržištu pao za 11,5 posto, dok je na stranom tržištu porastao za 30,5 posto. Podaci DZS-a o novim narudžbama industrije pokazuju rast u srpnju u odnosu na lipanj za 24,7 posto, a u odnosu na srpanj prošle godine za 49,1 posto. Pritom su na godišnjoj razini narudžbe na domaćem tržištu porasle za 35 posto, dok su na stranom veće za 155,8 posto.
ZAGREB - Uz slabi promet, na Zagrebačkoj burzi indeksi danas stagniraju u negativnom području, a milijunski promet ostvaren je do podneva tek dionicom Čakovečkih mlinova. Crobex indeks oko 12 sati bio je u minusu 0,25 posto, na 1.927 bodova, a Crobex10 0,3 posto, na 1.053 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 6,5 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je danas dionicom Čakovečkih mlinova, 1,84 milijuna kuna. Cijena joj je blago oslabila, za 0,1 posto, na 3.600 kuna. Slijedi dionica HT-a, s tek 641.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,5 posto, na 246,7 kuna. Među likvidnijim izdanjima, znatniji rast cijene ostvaren je dionicama Vira, za 1,96 posto, te Petrokemije, za 1,61 posto. Znatniji pad cijene, pak, bilježi dionica Uljanik plovidbe, za 3,3 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu neznatno oslabila prema euru za 0,01 posto, dok je prema švicarskom franku neznatno, za 0,01 posto, ojačala. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,486647 kuna, a franka 6,220212 kune. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici ojačala prema američkoj i britanskoj valuti, prema dolaru za 0,42 posto, a prema funti za 0,60 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,480307 kuna, a funte 8,641098 kuna.