Početak Europskog tjedna kretanja, 16. rujna, poklapa se s Međunarodnim danom zaštite ozonskog sloja, a završava 22. rujna - Danom bez automobila.
I ove se godine očekuje kako će se događanja posvećena promociji automobilu alternativnih načina prijevoza u gradovima, kao što su pješačenje, korištenje bicikla ili javnog prijevoza održati u više od 2000 gradova širom Europe, ali i svijeta. Svoje sudjelovanje već su potvrdila 1904 sudionika među kojima je i devet hrvatskih gradova - Crikvenica, Đurđevac, Ivanić-Grad, Krapina, Mali Lošinj, Pula, Rijeka, Šibenik i Zabok, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Dodalo je kako se gradovi mogu prijaviti do 22. rujna.
Stavivši u središte pozornosti alternativnu mobilnost, 10. izdanje Europskog tjedna kretanja nastoji, promičući energetski učinkovite oblike prijevoza, poduprijeti što lakši prijelaz prema prijevoznim sustavima koji se učinkovito koriste energetskim izvorima, ističu u ministarstvu. Naglašavaju kako sustavnim poboljšavanjem prometa na lokalnim razinama europski gradovi mogu znatno pridonijeti uspostavi energetske ravnoteže i učinkovitosti prometnog sustava s obzirom na okoliš te istodobno povećati kvalitetu gradskog života, koji postaje zdraviji i zabavniji.
Ministarstvo podsjeća kako je Europska unija prihvatila vrlo preuzetne ciljeve koje treba ostvariti do 2020., a uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto i istodoban porast energetske učinkovitosti za jednak postotak te da udjel energije od obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije dosegne 20 posto. Jedna od glavnih zapreka ostvarenju tih ciljeva stalan je porast automobilskog prometa te i to što velika većina automobila na gradskim ulicama i dalje radi na naftne prerađevine.
Europski tjedan kretanja, posvećen održivoj mobilnosti, uz financijsku i političku potporu Europske komisije održava se od 2002. Europljani su u velikom broju u toj inicijativi, još od njezinih početaka, prepoznali idealnu priliku da promijene svoj svakodnevni način putovanja gradom te da ostavljanjem automobila kod kuće bitno poprave kakvoću zraka i poboljšaju svoje zdravlje. Želju svojih građana uvidjele su i lokalne vlasti te je danas ta manifestacija postala svojevrstan praznik i simbol zalaganja za čistiji urbani okoliš u kojoj svake godine sudjeluje sve više gradova i općina. Lani su takva događanja obilježena u 2221 gradu u 42 države, pa potrebu za promjenom prevladavajućih oblika kretanja u gradovima potencijalno prepoznaje više od 220 milijuna ljudi, navodi ministarstvo.
Europski tjedan kretanja izrastao je iz inicijative "U gradu, bez mog automobila!", pokrenute u Engleskoj 1995. Zahvaljujući njezinim ciljevima - ograničenju motoriziranog prometa u određenim urbanim područjima i poticanju primjene održivih načina prijevoza - brzo ju je prihvatio velik broj lokalnih vlasti u Europi. Godine 2000., uz potporu tadašnje europske povjerenice za okoliš Margot Wallström, "Dan bez automobila" ustanovljen je kao Europska inicijativa. Danas je "Dan bez automobila", koji se održava 22. rujna, svojevrstan vrhunac Europskog tjedna kretanja i označuje završetak tjedna aktivnosti posvećena održivu kretanju.
U povodu obilježavanja 10. obljetnice Europskog tjedna kretanja pripremljena je i brošura "Deset godina Europskog tjedna kretanja 2002.-2011.". Knjižica sadrži postignuća 22 najuspješnija sudionika iz 15 država, među kojima su čak tri hrvatska grada: Ivanić-Grad, Koprivnica i Zagreb.