Tjedan cjeloživotnog učenja UNESCO-ova je inicijativa pokrenuta 1999., a svake godine obilježava se u brojnim zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala javnost za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja i potaknula osobna motivacija.
Ovogodišnji Tjedan cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj održava se pod pokroviteljstvom vlade i uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U okviru Tjedna, kojemu je glavni slogan "A kako učiš ti?", utemeljena je i nagrada "Maslačak znanja" za postignuća u učenju odraslih osoba.
Tjedan će obilježiti brojne škole, učilišta, centri, zavodi i druge ustanove u cijeloj zemlji održavanjem radionica, tribina, debata, izložbi, promoviranjem časopisa i dr. Tjedan će završiti Sajmom cjeloživotnog učenja, 15. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, na kojemu će ustanove za obrazovanje odraslih, škole i razne udruge građanima ponuditi informacije o mogućnostima obrazovanja i učenja u Gradu Zagrebu te vrstama obrazovnih programa. Svaka ustanova će tijekom trajanja sajma jednom posjetitelju darovati besplatno pohađanje jednoga svog obrazovnog programa.
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje obilježit će 8. rujna Međunarodni dan pismenosti tribinom o temeljnim vještinama čitanja i pisanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Cilj je Svjetskog dana pismenosti, koji je utemeljio UNESCO 1967., upozoriti na problem nepismenosti koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nepismenost je u Hrvatskoj 1953. iznosila 16,3 posto, a u idućih osam godina smanjila se na 12,1 posto.
Popisom stanovništva provedenim 1991. dobiven je broj od 3 posto nepismenih, koji se do 2001., kad je proveden pretposljednji popis stanovništva, gotovo prepolovio. Naime, prema tom popisu, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 69.777 nepismenih osoba, što iznosi 1,8 posto stanovništva. Žene su činile najveći postotak nepismenih, čak 82 posto, dok je u EU taj udio 70 posto.
Postotak nepismenih najveći je u ljudi iznad 60 godina starosti, koji čine 78 posto ukupnog broja nepismenih, dok je najmanji u onih između 10 i 34 godina starosti, koji čine oko 7 posto ukupnog broja nepismenih.
Najveća nepismenost je u Šibensko-kninskoj županiji gdje je nepismeno oko 5 posto stanovništva, od kojih je 93 posto starije od 60 godina. Najmanja je nepismenost u Primorsko-goranskoj županiji (0,6 posto) te u Gradu Zagrebu (0,62 posto).
U svijetu ima oko 793 milijuna nepismenih starijih od 15 godina. Većina nepismenih, oko 64 posto su žene. Najmanja stopa pismenosti, oko 26 posto, jest u Maliju.