U povodu potipisivanja sporazuma za projekt s nazivom "Obnova minski zagađenih površina na području Drave i Dunava", koji se financira se iz fondova EU-a u sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska danas je održana uvodna konferencija na kojoj su Simo Balazs i Zdravko Modrušan istaknuli da je razminiranje granica bitan preduvjet za korištenje prirodnih bogatstava, sigurnog protoka robe i ljudi.
Na konferenciji osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić je naglasio da će se za razminiranje u toj županiji za područja koja graniče s Mađarskom potrošiti 1,8 milijuna eura. Ukupno će se razminirati oko 1,5 četvornih kilometara s hrvatske strane granice, a s mađarske strane granice najprije će se "definirati minski sumnjivo područje", a nakon toga počet će razminiravanje. Mine su još velika opasnost u županiji u kojoj ima 140 četvornih kilometara sumnjivog područja, rekao je Šišljagić navodeći da je u županiji od mina poginulo 38 osoba. Samo u Kopačkome ritu, najbogatijem europskom eko-sustavu, još je minirano 37 četvornih kilometara, rekao je Šišljagić.
Župan mađarske pokrajine Baranye Zoltan Horvath izrazio je zadovoljstvo što su dvije partnerske strane uspjele proći složene uvjete natječaja EU-a te osigurati novac kojim će se omogućiti razminiravanje graničnih područja. Dvije prijateljske zemlje nastavit će graditi sve oblike suradnje u EU-u, čija će članica uskoro postati i Hrvatska, rekao je i izrazio zadovoljstvo što je pod mađarskim predsjedanjem Hrvatska završila pristupne pregovore.
Zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma izrazio je voditelj izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren, koji je među ostalim istaknuo da je u Hrvatskoj minama još ugroženo 12 županija. Da bi Hrvatska bila čista od mina do 2019., potrebno je osigurati znatna financijska sredstva, rekao je te pozvao međunarodne donatore da i dalje u tome pomažu. Dodao je kako će 2012. novcem EU-a u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji početi još jedan projekt razminiravanja vrijedan četiri milijuna eura te da je u zadnjih deset godina EU uložio 17 milijuna eura u razminiravanje u Hrvatskoj.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, kao izaslanik premijerke Jadranke Kosor, rekao je kako je Europska unija vrlo rano prepoznala problem mina u Hrvatskoj te je za razminiranje dosad uložila znatna financijska sredstva, kao i Vlada RH, koja je od ukupnog novca za razminiravanje uložila 62 posto. Razminiranjem graničnog područja omogućit će se jačanje gospodarstva i bolji nadzor granice te sprječavanje kriminala, rekao je Karamarko.
Izaslanica predsjednika Josipovića i predsjednica Zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđa Adlešič rekla je kako je, nažalost, problem s minama u Hrvatskoj još izražen te da to već 20 godina onemogućava potpunu slobodu kretanja, obrađivanje zemljišta i ostalo. Izrazila je zadovoljstvo što je potpisanim sporazumom Hrvatska u Mađarskoj dobila pouzdanog partnera te što će se razminiranjem granica omogućiti bolja međusobna komunikacija i ostvarivanje zajedničkih interesa.
Ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan rekao je, odgovarajući na novinarsko pitanje kako to da ima miniranog područja s mađarske strane granice, da su 1991. pobunjeni Srbi minirali to područje zbog straha da hrvatska policija ili vojska iz Mađarske ne uđu u Baranju. "Bilo je to nakon protjerivanja Hrvata i nesrpskog stanovništva iz Baranje", rekao je Modrušan. Dodao je kako HCR posjeduje 170 zapisnika za minska polja s oko 5000 mina te da ima spoznaje o tome da "postoje još 33 minska polja koja nisu u zapisniku, od kojih su tri na mađarskoj strani".